Niste prijavljeni

Dragi posjetioče, Dobrodošli na Otvoreni Forum - Novi Pazar. Ukoliko je ovo Vaša prva posjeta molimo vas pročitajte Pomoć. U pomoći je objašnjeno kako ovaj forum radi. Morate biti registrirani kako bi vidjeli sve teme i sve forume. Molimo vas da se registrirate ili da ovdje pročitate kako se registrirati. Ukoliko ste već registrirani molimo ulogirajte se ovdje.

Gerilac

Profesionalac

(10)

  • »Gerilac« je muško
  • »Gerilac« je zabranjen

Postovi: 1.329

Datum registracije: 28.03.2003

Lokacija: Sandžak, Novi Pazar

  • Poruku poslati

81

Subota, 03. Januar 2004

Selam alejkum Bosnjakinje i Bosnjaci.

Samo da pojasnim bratu Bosnjaku-muslimanu. Da Bosanac i Bosnjak nije isto. Jer ima Bosanaca Srba i Bosanaca Hrvata. Dakle Bosanac je drzavno pripadnistvo, a Bosnjak je nacionalna odrednica. Tako da moze se reci za tebe da si ti Bosanac, ali pitanje je koje si nacije u toj drzavi??? I nije tacno da je isto Bosanac i Bosnjak i povezivanje teritorije sa tim, jer je historija bila burna i granice su se mijenjale. Eto toliko halali.

Allahimanet.
HER DZAN ASURA, HER VER KERBELA - SVAKO VRIJEME JE ASURA, SVAKO MJESTO JE KERBELA. Imam Dzafer Essadik r.a.

mrganjac

Početnik

(10)

Postovi: 9

Datum registracije: 29.12.2003

  • Poruku poslati

82

Utorak, 06. Januar 2004

Dobri moji Bosnjaci.

A moj reply bi bio slijedece.
Svakako da Bosanac i Bosnjak nije isto.
U Bosni i Hercegovini nemaju tri nacije. U Bosni i Hercegovini je samo Bosanskohercegovacka nacija, znaci stanovnistvo i njihova drzava. Srbi, Hrvati, Bosnjaci i ostali su narodi i narodnosti u BiH.
Bosnjaci u Srbiji nisu nacija, nego narod ili etnicka manjina, jer, u Ustavu Srbije pise da je : Srbija drzava srpskog naroda i....po cemu su samo Srbi u Srbiji nacija.
Izvinjavam se ako u Ustavu pise da je Srbija drzava Srpskog, Bosnjackog, Albanskog, Madjarskog ... naroda, onda svi tako nabrojani cine nacije u drzavi Srbiji. Srbi su u BiH svoju Republiku Srpsku proglasili drzavom i sebe u njoj smatraju nacijom.
Naime, nema nacije bez drzave.
Nabrajanjem teritorije koja nosi ime Bosna, jezika koji se zove bosanski, pisma koje se zove bosancica i ime naroda Bosnjani, mi u Bosni, prije svega oni kojima je Bosna jedino sto podrazumijevaju korjenom i kucom, negiramo pravo Srbima iz Srbije i Srbima iz Bosne, takodje Hrvatima, da imaju pravo da Bosnu pretvore u svoju nacionalnu drzavu, da je komadaju i sobom nose i pripajaju drugim drzavama. Pa cijelo vrijeme, i ovaj posljednji rat, radi se upravo o tome, da se negira Bosna kao istorijski pojam, da se negira narod koji je naseljavao teritoriju koja se Bosnom zvala prije dolaska Slavena, dakle prije Serba i Kroata.
Nabrajanje pojmova sa korjenskim imenom Bosna (teritorij, narod, jezik, pismo,) bio je odgovor nekima ovdje, koji sumnjaju u postojanje bosanskog jezika.
Tvrditi da je bosanski jezik nastao od srpskog dijalekta je kulturni fasizam. Bosanski pisani jezik je star oko 12 stoljeca, a o starini za 7 stoljeca, dao sam vam link kao dokaze, pomenucu Povelju Kulina Bana. Izjave da je cirilica srpsko pismo su neistinite. Srpska cirilica je jedna od cirilica: bugarska, ruska, ukrainska, a svima je izvor grcka cirilica. Ime nosi po Cirilu, jednom od brace jezickih reformatora. A srpski jezik je ekaviziran istocnohercegovacki stokavski govor, sto priznaje i sam Vuk. Sad neki hoce kompletan bosanski jezik preseliti u hibridnu tvorevinu drugog jezika.


http://www.angelfire.com/hi5/profesorhk/bosancica.html


http://personal.inet.fi/cool/blt/gramatika.htm


http://www.bosnjaci.net/historija.php?id=70&podrucje=bh


Neka vas dobro prati.



Nacija je treca, najvisa etnicko-drustvena grupa koja je izgradena, organizirana i pravno normirana zajednica, nastala iz preobrazbe naroda u takvu globalnu drustvenu i etnicku grupu, koja na visoj razini ujedinjava svoje povijesne, politicke, ekonomske, kulturne interese. Nacija je uvijek samo onaj narod koji nosi u sebi svijest o svojoj politickoj zrelosti da moze samostalno da upravlja svojom drzavom. Dakle, nacija je iskljucivo onaj narod koji je sposoban za politicki suverenitet, a kojeg ostvaruje putem parlamenta (skupstine), a koji ta nacija bira putem demokratskih izbora. Nacija je time: etnicki, povijesno, politicki, kulturno osvijescen, probudjen, otrijeznjen narod koji je prozet svijescu o zajednickoj pripadnosti i cjelovitosti. Zbog toga je nacija - i politicka zajednica i snaga koje je izrazena u svom suverenitetu, na bazi jednakosti i demokratije medju svojim pripadnicima. Odrednice nacije su iste kao i odrednice naroda: zajednicko etnicko porijeklo, isti jezik, povijest, geografski prostor, tradicija, kultura, itd.

Zato je u Bosni nacija: Bosanac.
.
Svjetlost je ono sto vidis u sebi.

ВОЈВ&#

Početnik

(10)

Postovi: 2

Datum registracije: 19.02.2004

Lokacija: Србија

  • Poruku poslati

83

Četvrtak, 26. Februar 2004

Hm...ko ce da govori taj "bosanski" jezik?
Da necete mozda da izdate recnik bosanskog?

alBazari

Profesionalac

(10)

  • »alBazari« je muško

Postovi: 772

Datum registracije: 09.12.2002

Lokacija: Novi Pazar, Sandžak

  • Poruku poslati

84

Petak, 17. Decembar 2004

Citirano

Orginalno od ВОЈВ&#
Hm...ko ce da govori taj "bosanski" jezik?
Da necete mozda da izdate recnik bosanskog?



:D Izdali smo mi to odavno!

Ako je do fakata, cijenjeni g. ВОЈВ&# moze potraziti izdanje Talijansko-bosanskog rječnika Dizzionario di lingua Bosniaca iz 1678. godine, dakle dobrih vijek i frtalj prije Vukova (i opet pazite: Rječnika, nikako ne Rečnika srpskog jezika).

Ali bi opet bilo isto toliko besmisleno tjerati Srbe da zbog ove istorijske razlike svoj jezik danas zovu bosanskim, iako je, opet pazite, leksički fond Vukovog Rječnika najvećim dijelom sakupljen upravo sa prostora Bosne i Hercegovine.

Za "nevjerne Tome":

alBazari je dodao ovaj fajl:
  • VukStKaradzic.pdf (26,32 kB - 174 puta prikazano - zadnji put: 31. Oktobar 2017, 22:05)


"Ko se odvaži i radi brzo biće izbavljen,
dok i tragalac koji je spor može gajiti samo nadu." (Hz. Alija)

hadalj

Profesionalac

(10)

  • »hadalj« je muško

Postovi: 1.445

Datum registracije: 26.07.2002

Lokacija: Paris

  • Poruku poslati

85

Subota, 18. Decembar 2004

Citirano

Orginalno od mrganjac

Zato je u Bosni nacija: Bosanac.
.


hajde da se vratimo na temu dje joj je i mesto.

Ja naravno ne bi da cinim neki kulturni fasizam i negiram postojanje bosanskog jezika, al bi sam da se zapitam, dal je po ovoj logici nacija, jezik sandzackih Bosnjaka, bosanski il Srpski.

Ako je u Bosni nacija, Bosanac, onda koja je nacija u Srbiji. Naravno sad ce me neko optuzit za proSrpstvo, od cega sam daleko daleko, no ovde je eto mali problem oko termina i rasude. Ja se sam logicki pitam, kako to da su u bosni svi Bosanci, pa i oni koji su poreklom Srbi, pa da svi oni pricaju Bosanski, a u srbiji isti taj princip ne vazi. Znaci li to da vasa rasudjivanaj nisu bas dobro postavljena, il pak je fakat da jezik Bosnjaka iz Srbije je Srpski.
Hajde nek mi neko objasni to, i jos i prakticno po nekoj jednostavnoj observaciji zakljucimo koji jezik to pricaju Bosnjaci sandzaka, jel to Bosanski, Srpski il neka mesaina, pa sad posto nije ni jedno ni drugo trebamo ga zvat Sandzackim, pa onda ni taj sandzacki nije bas onako jedinstven jer Tutinci pricaju mnogo drugacije od Pazaraca, a oni ni pric Sjenicacima, pa onda nije ni Sandzacki no Tutinski il Pazarski, no i u Pazaru ne pricaju svi isto, oni sa Pojla imaju neke reci koje ja uopste ne razumijem, a da ti ne pricam o onima Pazarima dole sa Sestova il onih sa Jelije. No ni na Jeliji ne pricaju svi isto, oni malo skolovaniji nesto zavrcu jezikom, pa i njih tesko razumet :D

Hajde, posto postoje jasna pravila koja razlikuju srpski od bosanskog il hrvatskog, mada i o tome bi se sa lingvistima puno moglo diskutovat, jel problem sam u nazivi, jer nasa braca ne haju da im se jezik zove po nekom drugom, no svako svoj, al po nekoj logici razlikovanja jezika u svetu on bi se trebao zvat bosansko-srpski-hrvatski il skraceno BSH jezik, a posle ako bi rasclanivali onda bi stigli i do Jalije i Hadzeta.
Ne znam, al kolko meni se cini postoje neka jasna pravila koja govore sta cini jedisnstvenost jednog jezika i njihovu razlicitos, pa po tim pravilima ne postoji Americki no Engleski jezik, ne postoji Svajcarsko no nemacki, ne postoji Brazilski no portugalski i jok meksicki no Spanski. Sad ako bi bilo ko kod nas, onda bi svi oni imali svoj jezik, i to bi bilo smiijesno, jer postoji mnogo veca razlika izmedju svajcarskog i nemackog il izmedju Kvebeskog i Francuskog no izmedju sprskog i bosanskog.
malo za promenu

alBazari

Profesionalac

(10)

  • »alBazari« je muško

Postovi: 772

Datum registracije: 09.12.2002

Lokacija: Novi Pazar, Sandžak

  • Poruku poslati

86

Subota, 18. Decembar 2004

Citirano

Orginalno od hadalj
ne postoji Svajcarsko no nemacki


Vidis li da si se od sopstvenog filozofiranja izgubio i počeo da previđaš bitne činjenice?

Da, ne postoji švajcarski jezik nego postoje 4 različita jezika u jednoj istoj državi (onaj četvrti je sve ređi). Eto, porazmisli. U Bosni ti je slično, mada je kroz historiju bilo drugačije i dosta jednostavnije. U Srbiji, opet slično.

Francuska je država Francuza, s tim što pojam Francuza ima sasvim drugačiju konotaciju od pojma "Srbin" u Srbiji, a pri tom ni Srbija nije zemlja svih Srba (bar po ustavu).

Bitna činjenica je da u Evropi, dakle, postoje različiti modeli shvatanja nacije i naroda, ali treba shvatiti ono najbitnije - NACIJA je, prema važećem nepisanom pravilu, u Evropi jedini okvir i "garancija" za ostvarivanje svih mogućih prava na tlu ovog kontinenta.

To što ti voliš da svi muslimani budu jedan narod, to je lijepo, ali se za to treba izboriti. Tek kada muslimani budu jaki, tek tada možemo i mi diktirati neka nepisana pravila i odredjivati druge okvire za ostvarivanje prava. No da se sada ne udaljavamo od problema - stvari sada ovako stoje.


"Ko se odvaži i radi brzo biće izbavljen,
dok i tragalac koji je spor može gajiti samo nadu." (Hz. Alija)

xhaki

Učenik

(10)

  • »xhaki« je muško

Postovi: 67

Datum registracije: 23.11.2003

Lokacija: PR

  • Poruku poslati

87

Subota, 18. Decembar 2004

Citirano

Ne znam, al kolko meni se cini postoje neka jasna pravila koja govore sta cini jedisnstvenost jednog jezika i njihovu razlicitos, pa po tim pravilima ne postoji Americki no Engleski jezik, ne postoji Svajcarsko no nemacki, ne postoji Brazilski no portugalski i jok meksicki no Spanski.


Pre nego li si napisao ovo mozda si se trebao zapitat kako li je doslo do ovog jer je na prvi pogled malo i nelogicno,jel tako? I stvarno kako to da se u Americi govori engleski,u Brazilu portugalski a u Meksiku spanski?Sta se to desilo u historiji tih drazava pa je sve to ispalo tako kako je ispalo?
Pa care u ovim drzavama se govori ovim jezicima tako sto su Englezi lepo dosli i pobili sve zivo domorodacko osnovali svoju kraljevsku koloniju pa onda nametnuli svoj jezik potom doveli jos svojih ubica,lopova i druge hohstaplerije i eto tako se taj njihov jezik odrzao do dana danas.Slicno ako ne i isto se desilo i u ostalim drzavama koje si ti naveo u gornjem citatu.
Dakle,ti jezici su tamo nametnuti "ognjem i macem" sto ce reci na silu i u sluzenju su samo nekih 200-300 godina...da samo.A slozices se da to kod nas Bosnjaka i nije bas slucaj jer hvala Jedinom mi i dan danas trajemo i opstajemo za razliku od jadnih Indijanaca i ostalih.Znaci,nastanak bosanskog jezika u Bosni i Sandzaku(kao nekadasnjem delu Bosne) i ovih jezika koje si ti naveo historijski gledano nema nikakve slicnosti pa se samim tim i neda uporedjivati,cinimi se.
Mada,kolko god to cudno zvucalo,Indijanci i mi i imamo neceg zajednickog.I nas,Bosnjake,su takodje pokusali da istrebe i da nas stave u rezervate kao sto je to uradjeno sa Indijancima mada se zakasnjenjem od nekoliko stotina godina(da ironija bude jos veca),ali hvala Jednom i Jedinom sa nama se nije desilo isto ko sa,ponavljam,jadnim Indijancima.
Sto se tice bosanskog jezika i ako postoje odredjene ne i zanemarljive razlike sa srpskim i hrvatskim,to i nije toliko lingvisticko pitanje koliko je to pravo na zvanje sopstvenog jezika imenom kojim ga vecina od nas kao takvog oseca i zove.To pravo smo najzad posle toliko godina vratili,mada smo platili visoku cenu od 200.000 (i slovima dvesta hiljada) mrtvih,i steta bi bilo sve to ponovo baciti.

I ako nije problem objasni mi zasto da se zove samo srpski ako nije samo srpski,ili hrvatski ako nije samo hrvatski i na kraju krajeva samo bosanski ako nije samo bosanski?Reci mi ko od ovih naroda i zasto ima pravo da nametne samo svoje ovom nasem u korenu zajednickom jeziku?I kako to da svi mi u bivsoj Jugoslaviji koji smo pricali srpsko-hrvatski jezik odjednom zaboravismo pola reci jezika kojim smo pricali pa sad kao(ovaj deo u Srbiji) govorimo samo srpskim jezikom,sta bi sa onim hrvatskim delom,sta se desilo da nam se fond reci odjednom smanjio za pola i da razumemo svaku drugu rec kada sa nekim razgovaramo?Dali smo doziveli kolektivnu polu-amneziju ili zivimo neki matrix,mislim stvarno nerazumem?
p.s.Da su turci nametnuli svoj jezik na ovim prostorima svega ovoga nebi bilo ;) !!!Al sta ces muslimanski merhamet o|
p.s.s. Samo mi nemoj reci da se sve to desilo u Bosni i da mi u Sandzaku nemamo nista sa tim,to stvarno nebi bilo korektno...

hadalj

Profesionalac

(10)

  • »hadalj« je muško

Postovi: 1.445

Datum registracije: 26.07.2002

Lokacija: Paris

  • Poruku poslati

88

Subota, 18. Decembar 2004

xhaki, ti si u pravu potpuno, ko i Al,

ja sam to gledo sa jedne druge tacke, onako nepristrasno i meni to lici na neku ljutsku glupost, ne ni srpsku ni bosansku ni hrvatsko, vec mnogo vecu

al sta ces, valjda tako mora, no kad ne bi bilo tih subjektivnih stvari i kad bi ti ljudi seli i realno pogledali videli bi da ta tri jezika su mnogo vise slicni no razliciti i da ustvbari voe isto poreklo i vise lice na neke dijalekte kojih ima svugde u svetu no na potpuno razlicite jezike.
Ja reko ako vec hoce trebali bi ga zvat BSH il SHB il HBS il BHS il SBH il HSB al sad tri razlicita, pa jos u to ucit u skolama sva tri, he he meni to smijesno, narod dokon, nema druga posla. Al hajde, da ne preteravam, neka ih svako kako njemu milo, a meni se cini da su malo pametniji i jedni i drugi imali bi mnogo precih stvari raspravjat no pola vijeka ko je ko i cije je sta a narod u bedi zivi.
malo za promenu

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

89

Četvrtak, 13. Oktobar 2005

Prilog raspravi o jeziku

pise: Mile Stojić (BH Dani)


Ponedjeljak, 3. listopada 2005., datum početka pregovora o prijemu Turske u Europsku uniju, u našoj je zemlji prošao nekako gluho. Mi zamjeramo Turcima što se ufaju u Europu kojoj i sami pripadamo, a na koju smo kivni. Srbi taj dan vjerojatno slave kao dan svoga poraza, jer su se Europi cijelo jedno desetljeće uzaludno prikazivali kao odvažni borci protiv Turaka i islama, a s Hrvatima je još gori slučaj - nakon što su se Zapadu pokušali legitimirati kao kršćansko predziđe, upravo Turska im je omogućila početak pregovora o ulasku u isto to predziđe. Elem, pusto tursko, rekao bi naš narod, obogatilo je našu kulturu, ne samo materijalno nego i duhovno. O tome smo već pisali u ovoj rubrici, pa je red da se podsjetimo.

U jeziku koji se nekad zvao hrvatskosrpski, u opticaju je bilo nekoliko tisuća turskih riječi. Rječnik turcizama Abdulaha Škaljića sadrži više od osam tisuća natuknica, ali u nas se pod pojmom "turcizam" podrazumijevaju i riječi i izrazi koje su nam preko turskog došle iz arapskog i perzijskog jezika. U svakom slučaju, bez ove vrste tuđica naše komuniciranje bilo bi vrlo otežano, a često i nemoguće. S raspadom nekad zajedničkog jezika na tri posebna, vjeruje se da su turcizmi ostali u "posjedu" bosanskoga jezika, dok su se srpski i hrvatski riješili dušmanskoga (evo, već turcizam!) leksika. Međutim, turcizmi su i u srpski i u hrvatski ušli - kako to piše Alija Isaković - do bubrega (opet turcizam, za koji, uzgred budi rečeno, nemamo ni sinonima!).

Nema sinonima u suvremenom hrvatskom jeziku ni za slijedeće turcizme: bakar, boja, burmut, čarapa, čekić, čelik, česma, čizma, ćela, duhan, džep, đon, jatak, jorgovan, kat, kalup, katran, kula, kuluk, kundak, kutija, lala, leš, limun, majmun, pamuk, papuče, rakija, sapun, sat, šator, šećer, tambura, top, tulipan, vez, zanat... Vele da su se polovicom prošloga stoljeća srpski i hrvatski jezikoslovci dogovorili da se srpski piše budala, a hrvatski bena, dok im neko na koncu nije prišapnuo da su oba ta termina turska. Turske su i imenice sprat, kat i boj, što je vezano za kulturu stanovanja, sinonim turcizma lala je opet turcizam tulipan, jer su ovaj cvijet upravo Turci presadili u Europu. Ta riječ je ušla i u njemački (Tulpe), kao i imenica kifla (Kipferl), jer su Turci izmislili tu vrstu peciva.

Kad smo već kod peciva, nikako ne možemo zaboraviti arapsko-perzijsku riječ kavana, koja je u turskom dobila oblik kahvehane, a preko toga u bosanskom i srpskom kafana. To je zato što su upravo Turci u Europu donijeli mirisni smeđi napitak. Sa kavom je došao i šećer (također turcizam bez sinonima) i neizostavna rakija, riječ za koju opet, i u lingvističkom i u prenesenom smislu, nemamo zamjene. Hoteći se što više razlikovati od srpskoga, hrvatski su filolozi termin tobdžija zamijenili riječju topnik, zaboravljajući da je opet korijen te riječi top (lat. canon) - turski. Elem, s tim Turcima nikad načistu. Najveća je ironija da osvjedočeni borci protiv svega što je tursko u nas, uglavnom nose - turska imena - Karadžić, Ekmečić, Ćosić, Ćorić, Pašalić itd.

Netko je skoro tumačio da riječ Balkan na turskome znači krv i med, što je teško protumačiti, jer izaziva tamne asocijacije. Riječ merak, međutim, znači ugodno raspoloženje, uživanje, nasladu (njem. Lust). Pune su meraka i drugih (pustih!) turskih riječi naše najljepše narodne pjesme, pa evo šta o tim riječima kaže fra Grga Martić, zašto je odustao od njihova uklanjanja iz jezika bosanskoga "... te stoga vidimo ljubovne, koje u varoši gniezdo imaju, piesme, mada su zacrnile turskim izgovorima; nu ipak su ove rieči kod naroda tako priviknute, da jim bez njih ne bi piesma, kao jelo bez začine, prijazna bila."
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

galaksija

Profesionalac

(10)

  • »galaksija« je žensko

Postovi: 1.598

Datum registracije: 09.10.2005

Lokacija: Gradacac

  • Poruku poslati

90

Četvrtak, 13. Oktobar 2005

Ove arhaizme sam sama pisala.Izvinjavam se sto je ovako dugo,pa koga zanima neka procita,a koga ne zanima neka preskoci.Vecina (50%)ovih rijeci se ne moze nigdje naci na www. Ali ni u rjecnicima pa eto neka ovo bude moj skromni dar za forum…..

Abrela=kisobran (engl.rijec)P.S. nije greska:ne kaze se ambrela vec abrela.
Ajkuna = izraz koji se koristi kad se tepa dragoj osobi (ajkuna de pristavi kahvu)
Aksam=predvecerje
Akran= prijatelj/jaran (Mi smo dobri akrani)
Amanet=ostavstina
Anam= tamo ( eno ti anam oklagija)
Asikovati= zabavljati se
avlija=dvoriste
bajrak=zastava
Basca=basta
Bekcati se= dvoumiti se (on se bekcao koga da odabere ili Mejru ili Kadiru)
Belaj =nesreca ili zlo
belcim=vjerovatno (belcim je imala/o namjeru u tome)
cage (meko ch)=papiri (on se nije zaposlio ,jer nije imao cage)
ceif(meko ch)=uzivanje
cerpic(meko ch)= nepecena cigla (kuca mu je od cerpica)
Der= de /hajde (npr. Koristi se u ovom slucaju:der ispricaj nam)
duvar=zid (Kineski duvar ) J
Dzul=ruza
Evlad=dijete (ona /on imaju tri evlada)
Fajn=fino (engl.rijec)
Fildzan/findzan= solja za kafu bez drske
Gazija=junak
Glavit-glavita=lijep-lijepa (Sto je Mejra glavita)
Haljinka=rublje
Haman=izgleda (haman je mislila/o na nju/nega)
Han=prenociste
Hrsuz=necovjek
Huda= izraz koji se koristi za nekog koga zalimo (huda ti je,izgubila sve svoje)
hasta=bolestan (Jesi hasta?)
hastal=sto
Hefta/hevta=sedmica
Ibrik=velika bakarna,mesingana posuda,sa sirim dnom,visokim grlom i jako tankim duzim zakrivljenim otvorom (a kod nas se jos misli na dzezvu=ibrik za kafu)
Insan= osoba
Isaret(ovo S cita se kao SH)= instikt (isaret mi da ce ona doci danas)
Iznici=izaci
Jana=jadna
jarabi= izraz cudjenja (jarabi sto je lose naravi)
jordami=pravi se vazan (ja joj se udvaram,a ona jordami)
kanat=krilo od prozora
kahvaji=smedja boja (dobar ti taj kahvaji pulover)
Kisober=kisobran
Kudret-sat=nevidljiv sat koji kucanjem predskazuje nesto neki dogadjaj recimo.
Lafiti=pricati/razgovarati (izlafi se on s njom)
Mahala= dio grada/sela
Metni=stavi (metni to na sto)
Minder=secija-sjediste duz zida sa uglom
More/nemere=moze/ne moze
Muhabet=razgovor
Nalet=koristi se kad se nekom kaze npr. Djavo te odnio (nalet te bilo)
Ni mukajet=kad se neko ne obazire,ne tice ga se nesto (ja je zovem ona ni mukajet)
Njesto=nesto
Obataliti=pokvariti
Otaj=taj
Otojc=koristi se kad se govori za nesto sto se desilo davno (Otojc je bio kod mene od tad nije dolazio vise)
pendzer=prozor
prikunjiti=zapaliti (prikunji to kandilo)
Sabah=zora
Sabur=strpljenje
Sehara=drveni sanduk
Sevap=dobro djelo
Sevde= dvije zene koje se druze i cesto pricaju jedna s drugom
sevteli=roze,pink ( sevteli ti se basta kad jorgovan izbehara) J
sijaset=mnogo/puno
Slafrok=ogrtac
Somun=okrugli hljeb/pogaca
Serbe (ovo citajte kao SH)=sok
Seret(SH)= lukava osoba
Telal=osoba koja objavljuje razna naredjenja .
Ters= losa narav (on je ters)
Tevsija=tepsija
Tudek=tu
Tudekar=tu
u behutu=zalostan (Kemal je nesto sav u behutu)
Unici=uci
Vakat=vrijeme
Vodek=ovdje
Zapeskiniti=upraljti (Peskine jedan vidi sta si zapeskinio)
zauhar je= dobro dodje (Zvali me da radim za sitne pare-prihvatila sam-zauhar je)
znades=znas
Aferim=cestitam
Asiluk=koristi se kad je neko bogat pa trosi pare na luksuz (razapeo ga asiluk)
Beli=tako je (beli je uradila dobro)
Bosča= to je prostirka na kojoj se jede
Bujrum serbez = izvoli-raskomoti se
Ćifut=skrtac (u 2.svj.ratu ovaj naziv se koristio za Židove)
Fursati=samovolja (on fursa po svome)
Gibet=ogovaranje
Haber=vijest
Hak=nesto sto se osavlja u amanet npr.zemlja
Hatar=zamjerka (nemoj mi zahatarit)
Hedija=poklon
Insan=osoba
Kabulosum=primih
Kijamet=nevrijeme
Kuvet=snaga,jačina
Magbul=kad je neko drag,priznat
Mesnevi=rimovana strofa
Munafik=nevjernik koji se prikazuje vjernikom
Musafir=putnik,osoba koja putuje od kuće do kuće )
Rahat=komotan
Šućur=zahvala
Vas=sav
Zahmet=učiniti neki trud


Aj'uk=plata
Akcha=pare
Alim= ucen covjek
Badanj=suplja klada kroz koju tece voda i pokrece vodenicu
Balcak=drzak sablje
Baskarenje= koristi se kad je neko lijen (baskaris po vas dan)
Chekmedze=to je mali kovcezic za novac
Casa(meko ch)=duboka posuda npr.za supu
Culah=kapa od vune
Divanhana= veliko predsoblje u kuci
Dzelep=krdo stoke
Evet=tako je
Gurabija= to je suhi okrugli kolacic
Habati= izlizati npr.odjelo (uhaba ti odjelo)
Halhala=narukvica
Hurija= to se kaze za neku djevojku koja je lijepa
Inad=prkos
Jako=sada (jako je u redu)
Kaur= nemusliman
Kerati=vesti ukrase na maramama,samijama i sl. (od konca recimo)
Kostan (citaj SH)= visoka trava
Mandal=drvo kojim se zatvaraju vrata (sad ne znam jel vam objasnjenje jasno)
Mezar= grob
Mutvak= mala kucica u kojoj se kuha,sprema ,ali se ne boravi non-stop
Sahan=bakrena zdjela
Subasha= nadzornik imanja
Shenluchiti=veseliti se
Uhelaciti= unistiti nesto na sebi (npr. On je uhelacio pantole)
Zehra =malo (daj mi zehru vode)
Zrt=koristi se kad nekom nesto smeta (kad vidim macke u avliji,dodje mi zrt)
Zulum= neko lose djelo

P.S. Imam jos ako bude bilo zainteresovanih…………..
Ako kliknete OVDJE nista se nece dogoditi :D

Nisam stvarna.Ja ne postojim.Ja sam laz....varka....vidis me samo uz pomoc Lysergic Acid Diethylamide

smeker

Profesionalac

(10)

  • »smeker« je muško

Postovi: 596

Datum registracije: 13.09.2004

Lokacija: Novi Pazar

  • Poruku poslati

91

Ponedjeljak, 05. Decembar 2005

BEOGRAD - Poslanici Skupštine SCG nisu juče prihvatili predlog Saveta ministara da po hitnom postupku usvoje zakon o ratifikaciji Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima.

Ministar za ljudska i manjinska prava Rasim Ljajić preneo je poslanicima da se naša zemlja prijemom u Savet Evrope obavezala da će, u roku od dve godine, prihvatiti Povelju. Taj rok je već istakao.
- Povelja ne predviđa ništa što već nije zapisano u našim zakonima, a što se odnosi na unapređenje i zaštitu jezika manjina. Iako upotrebu jezika i pisma uređuju države članice, one te nadležnosti ovim zakonom samo prenele na državnu zajednicu - rekao je Ljajić i dodao da lista manjinskih jezika, koju su predložile države članice, nije konačna.


????? Zbog cega nije usvojen zakon????????? Da li je nas jezik jos uvek nezakonit? Zasto nasi poslanici zajedno sa koalicijom u skupstini ne izglasaju ????????

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

92

Četvrtak, 23. Februar 2006

Sa malim zakasnjenjem

MEDJUNARODNI DAN MATERNJEG JEZIKA

NOVI PAZAR - Odbor za obrazovanje Bošnjačkog nacionalnog veća u Srbiji I Crnoj Gori čestitao je svim Bošnjacima 21. februar – Medjunarodni dan maternjeg jezika. “Danas, 99 godina nakon nepravednog ukidanja bosanskog jezika i njegovog preimenovanja u srpsko- hrvatski, Bošnjaci mogu biti ponosni što se njihov maternji jezik ponovo nalazi u UNESCO- vom registru od preko 6000 jezika”, navodi se u saopštenju za javnost.

radio 100+
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

zuti cvijet

Profesionalac

(10)

  • »zuti cvijet« je žensko

Postovi: 885

Datum registracije: 24.01.2006

Lokacija: oblak iznad Yeni Pazara

  • Poruku poslati

93

Subota, 25. Februar 2006

Bosanski online

Selam!
Mnoge informacije o bosanskom jeziku, njegovom istorijatu i slicno, mogu se naci na sajtu koji preporucuje Bosnjacka omladinska mreza. Ovdje se nalazi cak i sazeta gramatika bosanskog jezika! (o)

http://www.bosanskijezik.com
‚‚Malom Radojici su zabijali dečake pod nokte" (nepoznata djevojčica u pismenom zadatku iz srpskog jezika)

Gyerzelez

Zlatna sredina

(10)

Postovi: 187

Datum registracije: 25.06.2003

  • Poruku poslati

94

Subota, 25. Februar 2006

Sandzacki govor u okviru Bosanskog jezika

Sellam/vozdra svima

Ovo je preneseno iz: "Glas Sandzaka, br. 23" (www.glas-sandzaka.si).

Alija Džogović

"Sa aspekta dijalektologije govori Sandžaka
pripadaju većim dijelom tipu istočnohercegovačkih
govora i drugim dijelom
tipu zetsko-sjeničkih govora, prvenstveno
po svojim fonološkim, fonetskim i morfološkim
specifičnostima. Međutim, i po
ovim osobinama i lokalnim karakteristikama,
te po leksičkom fondu i njegovom
orijentalno-domaćem koloritu koji danas
predstavlja poseban sandžački jezički
standard, ovi se govori mogu smatrati
zasebnim, a pokazuju i punu izdiferenciranost
od susjednih lokalnih govora.
Govorne izoglose Sandžaka poklapaju se,
uglavnom, sa političko-teritorijalnim granicama
ove oblasti i, u izvjesnom smislu,
predstavljaju lingvističku i dijalektološku
posebnost. Granice sandžačkih govora
poklapaju se i sa etničkim areama i etničkom
situacijom iz dalje i bliže prošlosti.
Dijalektološke analize pokazuju da i istočniji
govori, pored svojih štokavskih,
zetsko-sjeničkih osobina, u velikoj mjeri
pokazuju i osobine bosanskohercegovačkih
govora. Prvo, što je zapadna i
jugozapadna varijanta sandžačkih govora
koja pripada istočnohercegovačkom dijalektu
bila uticajnija, drugo, poslije 1876.
godine, ali i kasnije poslije svakog rata
ili političkih promjena, stanovništvo iz
istočnih bosanskohercegovačkih oblasti
selilo se dublje prema Sandžaku, ovdje
se naseljavalo ili duže vrijeme zadržavalo
na putu prema Orijentu. Ovo stanovništvo
uticalo je svojim jezičkim korpusom na
sandžačke govore.
Prema oficijelnoj dijalektološkoj karti
štokavskog narječja, sandžački govori
u širem smislu ulaze u okvire sljedećih
dijalekata: istočnohercegovačkog (oblast
zapadno od linije Sjenica – Brodarevo
– Bijelo Polje) i zetsko-sjeničkog (istočno
i južno od pomenute linije). Ipak, govor
Sandžaka, po svojim glavnim osobinama
i istorijskom razvitku, je kompaktan.
Međutim, po nekim specifičnostima
sandžački jezički korpus čini nekoliko
lokalnih govora ili posebnih dijalekatskih
areala, kao:
1. zapadno i jugozapadno sandžački
govorni tip (Pljevlja, Brodarevo, Prijepolje,
Priboj, Nova Varoš);
2. centralni sandžački govorni tip (Bijelo
Polje, Berane – odnosno Gornji i Donji
Bihor);
3. jugoistočni govorni tip (Plav, Gusinje);
4. sjeveroistočni govorni tip (Sjenica,
Novi Pazar);
5. istočni govorni tip (Rožaje, Tutin, Poibarje
do Ribarića).
Ova podjela sandžačkih govora na govorne
tipove može se smatrati uslovnom s
obzirom da se njihove govorne osobine
višestruko prepliću i može biti rizično u
naučnom pogledu ako bi se među njima
povlačile neke »tvrde« granice. Ovdje se,
uglavnom, može govoriti o dijalekatskim
izoglosama i lokalnim specifičnostima.
Za određivanje pravaca kojima se pružaju
izoglose lokalnih sandžačkih govora potrebna
su sistematska istraživanja u ovoj
oblasti lingvističkih disciplina i potvrđivanja
dosadašnjih naučnih rezultata.
U većem dijelu sandžačkih govora
fonološki sistem je uglavnom ujednačen
i karakteriše ga jedan broj fonema. Neke
izuzetke nalazimo u »graničnim« govorima
(plavsko-gusinjski areal, rožajski sa
Poibarjem, te novopazarski areal). Ovi
se izuzeci uglavnom odnose na gubljenje
opozicije između fonema l, lj, odnosno na
umekšavanje izgovora fonema l ispred
vokala prednjeg reda (e, i), zatim umekšavanje
fonema č (č>č`/ć) u novopazarskom
kraju, ikavski refleks starog glasa jat ( ) u
gusinjskom kraju, kao i refleks starih poluglasnika
u gusinjskom i plavskom kraju
gdje se i danas čuva poluglasnička boja i
gdje vokalski sistem šest fonema (u, i, o,
e, a, ae (ili ea). Situacija sa refleksom poluglasnika
i čuvanje poluglasničke nijanse
predstavlja izvjestan arhaizam u odnosu
na ostale sandžačke govore. Umekšanost
fonema l posljedica je uticaja sa strane
(albanskog fonološkog sistema, reflektuje
se u sredinama gdje je stanovništvo mješovito
ili se graniči).
Jedna tipično sandžačka fonološa karakteristika
je stabilnost spiranta h u svim
pozicijama i to samo u govoru bošnjačkog
stanovništva, dok se u govoru pravoslavaca
ova fonema u nekim regijama, i u nekim
pozicijama, gubi. Stabilnost fonema
h sandžačke govore najčvršće povezuje
sa bosansko-hercegovačkim govorima i
sa frekventnom orijentalnom leksikom
sandžačke govore uključuje u korpus
bosanskog jezika.
U govorima Sandžaka refleksi starog glasa
jat ( ) uglavnom su i po pravilu dvosložni
(ije, je, odnosno iie, ie). Ovakav
refleks je dominantan i može se smatrati
standardnim, što sandžačke govore, takođe,
čini bliskim refleksima jata ( ) u
bosansko-hercegovačkim govorima.
Sem dvosložnog refleksa starog glasa jat
( ), za sandžačke govore karakteristični
su, svakako u manjoj mjeri, i drugi refleksi:
diftonski (jednosložni) ie, kao i
jednosložni refleksi u pravcu e, pa čak i
u pravcu i. Ekavski refleks glasa jat ( )
karakterističan je za novopazarsko - sjenički
govorni tip, prvenstveno tamo gdje
je on u kontaktu sa susjednim ekavskim
govorima. Međutim, u govoru Bijelog
Polja sa širom okolinom, kao i u novopazarskom
i sjeničkom kraju, i to samo
kod bošnjačkog stanovništva, kratko jat
( ) ima refleks e, kao u ekavskim govorima.
Lingvistički reultati pokazuju da je u
ovim oblastima govor ijekavsko - ekavski
(dugo jat daje refleks ije, kratko jat daje
refleks e).
U govoru Gusinja i šire okoline, opet
samo kod bošnjačkog stanovništva, evidentiran
je ikavski refleks starog glasa jat
( ). Ova pojava u nauci o dijalektima i
govorima još nije definitivno razjašnjena,
a najprije bi mogla biti glasovna evolucija
koja je išla pravcem od ie prema i-. Dakle,
ovdje ćemo imati: mliko, sino, svića, pisak (= pijesak), liska (= lijeska).
Evidentiranoje da samo dugo jat ( ) daje refleks
i, međutim kratko jat ( ) daje refleks je,
što kao posljedicu ima jotovanje dentalnih
konsonanata, kao na primjer: ć`erati,
đevojka, s`edi, l`eto (ljeto), itd. Gusinjski
ikavizam očekuje detaljnija istraživanja,
ali u neko mirno buduće vrijeme.
Što se tiče akcentuacije u govorima Sandžaka,
ona je uglavnom starija štokavska.
Veći dio sandžačkih govora karakteriše
sistem od tri akcenta (oba silazna i dugi
uzlazni), kao i predakcenatski kvantitet.
Plavsko-gusinjski govori pokazuju još
arhaičnije stanje, gdje se silazni akcenti
javljaju i na ultimi i penultimi. Za zapadnije
sandžačke govore karakterističan je
i četvoroakcenatski sistem (oba silazna i
oba uzlazna) i postakcenatski kvantitet,
što ove govore približava standardnoj
prozodiji i jezičkom književnom standardu.
Međutim, u nekim arealima mjesto
silaznih akcenata nije uvijek u funkciji
standardne akcentuacije. Akcenatski
standard najpotpunije je zastupljen u
onim sandžačkim govorima koji pripadaju
istočnohercegovačkom dijalekatskom
tipu.
Karakteristika nekih sandžačkih govora
je, pored ostalog, i gubljenje opozicije
između padeža mjesta i padeža pravca.
Uvijek je u funkciji oblik akuzativa. U
oblasti sintakse padeža, sintakse glagolskih
oblika, kongruencije, morfoloških
konstrukcija i sličnih kategorija postoje
mnoge specifičnosti u govorima Sanžaka.
Skoro da je najtipičnija karakteristika i
posebnost sandžačkih govora leksički
fond obogaćen orijentalnom leksikom,
uglavnom turskog, arapskog i persijskog
porijekla. Ova se leksika vjekovima
adaptirala i srodila sa onom »domaćeg
porijekla« u svim lingvističkim dimenzijama.
Preuzeti orijentalni glosarij bio je
od velikog značaja jer je u semantičkom
smislu upotpunio ono što je nedostajalo
dotadašnjem leksičkom fondu. Lingvistička
misija orijentalne leksike bila
je od ogromnog značaja i ona se danas
osjeća kao jedinstven leksički korpus u
okvirima sandžačkih govora. S obzirom
na zajedničku i neprekinutu sudbinu i život
naroda Sandžaka i BiH, ova leksička
kategorija uključuje sandžačke govore u
bogati rječnik i lingvistički korpus bosanskog
jezika."


press

Učenik

(10)

Postovi: 82

Datum registracije: 13.08.2003

Lokacija: Bosna

  • Poruku poslati

95

Srijeda, 07. Juni 2006

DOKLE TAKO ?

Ja sam za bosnaski jezik, ali ne onakav kao sto ga nasi pokusavaju uvesti. Knjige bosanskoga jezika pisu oni koji ne znaju govoriti ijekavski, pa naprave cirkus, a ubace sve pisce iz Bosne, kao da Sandzak nema ni jednoga pisaca:))), a dobro se zna da smo pravi rasadnik pisaca. Ali nije to do onih iz Bosne, to je opet do nas i nasega neznanja. Nije grijeh ne znati, vec je grijeh ne pitati.
Mi ne trebamo mijenjati nista osim nauciti govoriti nesto ijekvstine, jer mi dobrim dijelom govorimo ijekavski, ali ima mjesavine ekavskog, a naglasak nema potrebe da mijenjamo, jer je po tom pitnju i Bosna puna sarenila.

Jaeger

Zlatna sredina

(10)

  • »Jaeger« je muško

Postovi: 342

Datum registracije: 02.07.2003

Lokacija: NRW

  • Poruku poslati

96

Srijeda, 07. Juni 2006

Citirano

Orginalno od press
Ja sam za bosnaski jezik...
Mi ne trebamo mijenjati nista osim nauciti govoriti nesto ijekvstine, jer mi dobrim dijelom govorimo ijekavski, ali ima mjesavine ekavskog, a naglasak nema potrebe da mijenjamo, jer je po tom pitnju i Bosna puna sarenila.


Pa dobro, nije bosanski jezik samo ijekaica. Ima tu josh poneshto. Cijeli fond rijechi svojstven samo bosanskome jeziku, a tek razne gramatichke osobenosti...
Basimi veririm, Sancakin bir tasi vermem!

press

Učenik

(10)

Postovi: 82

Datum registracije: 13.08.2003

Lokacija: Bosna

  • Poruku poslati

97

Srijeda, 07. Juni 2006

Slazem se jednim dijelom

Taj fond bosnskih rijeci imamo i mi i to jos bogatiji, jer sm ga vise sacuvali, ali se sa tobom slazem da ima jos nekih finesa.

Abfangjäger

Zlatna sredina

(10)

  • »Abfangjäger« je muško
  • »Abfangjäger« je zabranjen

Postovi: 556

Datum registracije: 03.05.2004

  • Poruku poslati

98

Četvrtak, 08. Juni 2006

Desi se, s vremena na vreme, da me poneko priupita o jeziku kojim govorim i zatrazi da se ocitujem o njegovom nazivu. Bez ikakva premisljanja odgovaram da mi se materinji jezik, ovaj kojim zborim i na kojem 'sujem, na kojem nemusto sricem pisma i na kom po hartiji skrabam, na kojem sanjam i na kom me muce kosmari, zove bosanski.

Strancima obicno pridodam da je bosanski gotovo identican hrvatskom ili srpskom i da je, zapravo, posrijedi jedan jezik koji je dugo vremena nosio jedan naziv i koji je, iz politickih razloga, preimenovan u tri razlicita jezika. Svako od korisnika ovog troglavog jezika, stoga, bira sebi kako ce ga zvati, ovisno o etnickim, kulturnim i drugim afilijacijama. Ja svoj jezik nazivam bosanskim, iz prostog razloga sto dolazim iz bosanskog kulturnog podneblja, sto se mahom oslanjam na bosanskohercegovačko kulturno i knjizevno naslijedje i koristim se karakteristicnom bosanskom leksikom.

Birajuci sebi pravo da svoj jezik zovem onako kako zelim, ja, logicno i drugima prepustam isto; ostavljam im pravo da svoj maternji jezik imenuju kako zele. Iz nekog nepoznatog, ili pak predobro poznatog razloga, drugi (a pri tome ne mislim na strance) to isto pravo nijecu meni. Usto obicno budem izlozen tvrdnjama da "bosanski jezik ne postoji", da je posrijedi "varijanta srpskog" (ili hrvatskog, ovisno o davatelju izjave), nijece mu se postojanje gramatike, historije, leksike; uskraćuje mu se cjelokupan identitet.

Takvi drski poduhvati dakako idu uz dlaku i zavrijedjuju dostojan odgovor. U skladu s tim, ja sam svoje odgovore dugo vremena zasnivao na slijedećem principu:

Pokazi mi, tacku po tacku, po cemu se to hrvatski i srpski razlikuju jedan od drugoga da bi, lingvisticki, zavrijedili nazive razlicitih jezika i ja cu ti, po tim istim tackama, pokazati po cemu se bosanski jasno razlikuje od srpskog ili hrvatskoga i, stoga, zavrijedjuje posebno ime.

Do danas mi to niko nije uspio zorno istumaditi, a da ja ne budem u stanju, po istom principu, odijeliti bosanski od ostala dva. Sasvim dobar i uspjesan pristup za jednog jezicki neizobrazenog tersa, ali iz nekog razloga meni nije davao odgovarajuce zadovoljenje. Uvek sam se osjecao kao optuzenik, kao da, iz nekog razloga, moram pravdati samo postojanje i ime svoga jezika.

Mora se priznati, situacija sa negiranjem bosanskog jezika je poprilicno radikalna, a posto radikalne situacije zahtijevaju radikalna rjesenja, ja sam stoga pribjegao jednom. Vec neko vreme, kada me pocnu daviti sa politicko-jezickim zackoljicama i kada mi kazu kako bosanski ne postoji, ja, toboze cudeci se, kazem:

"Salis se? Bosanski jezik ne samo da postoji, nego su od njega nastali i hrvatski i srpski."

Ovakva izjava obicno privuce tri stvari - paznju, glasne proteste i zahtjeve da obrazlozim svoj stav. Sto ja, s merakom, i ucinim.

Krenimo, prvo, sa srpskim jezikom. Njega je, početkom XIX stoljeca, standardizirao Vuk Karadzic. Ters iz Trsica je jednostavno, putujući po juznoslavenskim prostorima, odabrao jezik istocne Hercegovine, Bosne i, dijelom, Crne Gore i proglasio ga za 'standardni srpski jezik', preuzimajuci time odrednice bosanskog govora (sve sa ijekavicom) i uvodeci ga kao knjizevni jezik za srpski narod. On nije otisao u Pirot ili Negotinsku krajinu, nije cak uzeo ni govor svoga rodnoga kraja, nego je otisao tamo gdje je smatrao da se govori najcisti narodni jezik u Juznih Slavena i, sasvim ispravno, posluzio se njime.

Neko moze, dakako, reci da je i to srpski jezik, jer njime govore Srbi iz tog dijela Bosne i Hercegovine. Tacno, ali je taj govor odredjen regionalno, a ne etnicki, jer isto tako, ili veoma slicno, govore i nesrbi, druge etnicke skupine iz tog podrucja, a i Crnogorci. Helem, Vuk je Karadzic Srbima srpski jezik donio iz Bosne i tako je srpski nastao od bosanskog.

Jos jasnijem razdvajanju je poslije pomogla zlosretna jezicka politika koja je bila na snazi za vreme Vukovog zloglasnog prezimenjaka, a kojom je iz srpskih medija i skolstva prognana ijekavica i latinica, cime se srpski jezik, barem privremeno, de facto odrekao i latinice i ijekavice kao svoje kulturne bastine, olako ih prepustajuci drugim jezicima, kao sto je bosanski. Hvala na tome.

Hrvatski je jezik donekle slicna prica. I on je standardiziran na slican nacin u prvoj polovici XIX stoljeca od strane Ljudevita Gaja i Ilirskog pokreta, te usaglasen sa srpskim jezikom Beckim sporazumom iz 1850. Kao knjizevni jezik, hrvatski je vrlo lijepo i uredno uredjen na principima bosanskog govornog jezika, ali je problem hrvatskog jezika u tome sto njime ne govore tri cetvrtine hrvatskoga naroda.

Jezik koji u skoli uce mali Istrijani, mali Zagorci, mali Splicani i mali Zagrepcani nema puno veze sa jezikom koji oni govore kod kuce, tako da, nazalost, moram primijetiti da se vecini Hrvata knjizevni hrvatski uveliko razlikuje od kolokvijalnog maternjeg jezika u Hrvatskoj, onog govora kojem ih uce njihove mame. Kada mama iz Zagreba svojoj djeci kaze da idu u posjet rodbini u Bosnu, oni se zapitaju: "A kaj bumo tam delali?" Prevedeno na knjizevni hrvatski, to bi glasilo : "A sto cemo tamo raditi?" Ni nalik.

Nadalje, ako su hrvatski i srpski dva razlicita jezika, onda sam hrvatski ne postoji kao jedinstven jezik, vec su to u stvari tri jezika - kajkavski, cakavski i stokavski. Sluzbena hrvatska politika ih naziva narecima, ali ja, ruku na srce, kajkavski ili istarski razumijem jednako koliko i slovenacki i ceski. Meni je to posve strani jezik. Hrvatska, dakako, ima pravo voditi svoju jezicki politiku kako hoce, ali ja osobno podrzavam inicijative koje se zalazu za priznanje, recimo, kajkavskog jezika.

Knjizevni hrvatski, s druge strane, jako nalikuje obicnom govornom jeziku iz Bosne (i, dijelom, Slavonije, sa izuzetkom slavonske scakavstine). Njime govore bosanski Hrvati, ali, opet, i druge etnicke grupe u Bosni. Iz toga se jasno vidi da je hrvatski, kao i srpski, preuzet i prenesen iz Bosne na opcu korist hrvatske i srpske pismenosti.

Dakako, zavrsim ja svoje izlaganje sa naznakom da nema potrebe za bilo kakvim zahvaljivanjem, jer smo mi Bosnjaci (a, vala, i Hercegovci) siroke ruke, jos sire duse i uvek spremni pripomoci.

Nemam ja nista protiv da mi beru sljive i dunje iz basce, naprotiv. Bujrum, rodilo je, i rodit ce opet, grehota je da istruhne, a sevap je da se podeli. Ali da mi bez pitanja pomeras medje, da mi zajmis i samu bascu, e to ne moze! Ne dam! Ni komsijama, ni susjedima. Jasno?

Vertrauen ist, einem Menschen sogar dann glauben zu können, wenn man genau weiß, dass man an seiner Stelle lügen würde!

galaksija

Profesionalac

(10)

  • »galaksija« je žensko

Postovi: 1.598

Datum registracije: 09.10.2005

Lokacija: Gradacac

  • Poruku poslati

99

Četvrtak, 08. Juni 2006

Meni se dopada to sto jos od kako sam progovorila pricam isto kao i sada. :) Nisam nikad bila u situaciji da mjenjam svoj jezik i to je super,jer ne znam kako bih mjenjala svoj govor.
Mislim da mi u TZ kantonu govorimo najpravilnije bosanski za razliku od Sarajlija.
Sarajlije koriste ch kao meko c ,koriste razne rijeci kao foru:jarane BA,isprevrcu rijeci i sl.Toga ovdje nema (u mom kantonu).
Dopada mi se sto smo sacuvali kulturu bosanskog jezika,ako se tako moze reci. :)
Toliko :]
Ako kliknete OVDJE nista se nece dogoditi :D

Nisam stvarna.Ja ne postojim.Ja sam laz....varka....vidis me samo uz pomoc Lysergic Acid Diethylamide

Gyerzelez

Zlatna sredina

(10)

Postovi: 187

Datum registracije: 25.06.2003

  • Poruku poslati

100

Četvrtak, 08. Juni 2006

http://www.bosnjaci.net/aktuelnosti.php?…polje=interview

galaksijo, hvala za lijepe rijeci i podrsku ostalima. Al' samo ovo: "Sta bi dao(la) da si na mom(nasem) mjestu, da te mrze a da ti se dive?..."

Salim se, sta vecina vas, sto bi mi rekli has-Bosanaca potpuno ignorise je fakat, da od 1913, ake ne i ranije, postoji jedan infinitivan (jer i dalje traje) maximalni pritisak da se nas dio bivseg Bosanskog kraljevstva\carstva\pasaluka\sandzaka itd. (znaci danasnji srpski dio sandzaka) istopi u Srbiju i sve u njemu u ekavske Srbe. Makar i trajalo 500 godina.

Po osnovnim osjecanjimo puno nas iz ovog kraja, pa i sa foruma (sigurno si primjetila), moze se zakljuciti da je na nekima ovo uspjelo i da su, sem zbog stida od svojih sugradjana, ljudi potpuno spremni i komfortni da ustanu i, mjesto 1 prsta dignu 3 i zavrse posao. Ja bih to radje, nego ovo pseudo-Bosnjastvo. Bar da znamo svi, i za sebe i za druge. Jedino im se jos mi zabijamo znas gdje i hocemo da budemo ko oni i da se ni u cemu ne razlikujemo.

Svi ostali, pocev od Jevreja, Italijana, Rusa, Grka, Turaka, Arapa iz svih pjescanih dzamahurijica, do Kineza, Japanaca i ostalih, svi, sem nas, po imenu religije samo, muslimana iz bivse nam ex-Yu, nedamo do svoje kulture i jezika. Samo mi ni 'vamo nemozemo nac sebe. Samo mi smo kulturni a cijeli svijet nezna ama nista.

Znaci i kad imamo sansu i da nemoramo ni sluzbeno ni iz bilo kojih drugih primoravajucih razloga da im se ulizujemo i bratimimo s' njima, bilo to u Paracinu, Nisu ili New Yorku, Londonu ili Sydney-u, isti matrak.

Najgori su oni koji su tek juce pobjegli od kame i malja, sto izidju vani (a Bog u svojoj sveznanosti, uz'o sebi one koji su valjali kao ljudi imalo). Ovim vanjskim, uglavnom je da nadju koju paru da bi mogli priljuciti Pink za razonodu i kulturno-vaspitne portebe.

A ovo je malo dublje od samog naziva matenjeg jezika, dijalekta, pa i insistiranja da prosto nece da budu kao oni sto bi htjeli vratiti to sto im je kroz nekoliko koljena njihovog porodicnog stabla izbrisano i iz srca i iz duse.

Vadeci se (lazuci same sebe) da im je dovoljno sto su muslimani i sto neznaju, nemogu i nece douciti ili pak poduciti taj tudj jezik, i sto hoce da se, bar jezicki poistovjecuju kao bivsi im krvoloci, i ostanu zanavijek nedefinirani.

Ja juce (i prije) ponudih badihava i na djuture bukadar J za nji'nu bre upotrebu, a niko ni 'abera. Drugi nuge linkove, materijale, vrijeme. Jok more.

PINK JE BRE KING!
PINK, SAMO PINK IM DAJ!
UDRI! SAMO PINK SING!
I SVAKU DROLJU OKOM SKIDAJ!

Umjesto da se sretnu s' svojim dugo nevidjenim ali bliznjim rodjakom koji je davno otis'o i pomognu necemu sto ima sanse da kolektivno opstane ako je skupa, oni se poistovjecuju s' dzelatima. Za ovo ima definicija u psihologiji = Zrtva-Zrtvenik dijada (The Victim-Victimizer Dyad) i slicni kompleksi.

Pomisli na Njemce : Zidove <-> Zidove : Palestince, slicna stvar sem sto Zidovi rade malo brutalnije ali ukusnije za CNN & BBC.

A ovo nije problem samo u nama iz sandzaka (sada malo s jer veliko teba zasluzit' ako je ikom vise stalo do toga).

Upoznata si koliko su i ovi s' druge strane Drine aktivni da se nesto, za sve nas, uradi bar na polju kulturnog priblizavanja. Zamisli samo kako ce pricati ovi nasi iz RS u BiH za slicno vrijeme i poslije asimilacionih programa koji vec 20-ak godina idu jos punijom parom nego prije.

Otidji recimo na Herceg-Bosanske ili Rastko site-s pa se uvjeri sama. Jos boje, otidji na bilo koji (i iciji) site i uvjerices se da se o svom zajednickom cilju slazu i nesvadjaju. A sta misle o nama to svi znamo.

Za jednu realnu ocjenu nas, provedi malko vremena duze ovdje pa se vise neces pitati Zaman, jeli Bosna ovoliko veliko samo sto je ispeglana, ili je Sandzak jos veci od bivseg USSR-a i toliko nas ima kao da smo razdvojeni milionima svjetlosnih godina, bar u unome na/za sto bi se morali sloziti.

Medjutim, ovome nasem nacio-tumoru ni radijacija nemoze nista. Prijasnje operacije jesu bile uspjesne za neko vrijeme, al' je pacijent i dalje mrtav o|

Dzihad nije samo sablju/pusku u ruku i juris, a mi svi znamo sta slijedi one koji pobjegnu sa bojnog polja - znaci po jedinom zakonu koji vrijedi i na ovom i na onom dunjaluku.

Social bookmarks