Niste prijavljeni

Dragi posjetioče, Dobrodošli na Otvoreni Forum - Novi Pazar. Ukoliko je ovo Vaša prva posjeta molimo vas pročitajte Pomoć. U pomoći je objašnjeno kako ovaj forum radi. Morate biti registrirani kako bi vidjeli sve teme i sve forume. Molimo vas da se registrirate ili da ovdje pročitate kako se registrirati. Ukoliko ste već registrirani molimo ulogirajte se ovdje.

alBazari

Profesionalac

(10)

  • »alBazari« je muško
  • »alBazari« je autor ove teme

Postovi: 772

Datum registracije: 09.12.2002

Lokacija: Novi Pazar, Sandžak

  • Poruku poslati

1

Ponedjeljak, 14. Mart 2005

Farmaceutska industrija

[SIZE=3]Ko kontrolise farmaceutsku industriju?[/SIZE]

Hajde da razgovaramo o konvencionalnom lecenju, onakvom kakvog ce vam ga vas doktor preporuciti. Kada studiramo, nas doktore uce da postoji samo tri nacina za lecenje raka: hemoterapija, zracenje i operacija. Hocu da vam odmah bude jasno: vasem lekaru je stalo da ozdravite.

On ili ona ce uciniti sve samo da biste ozdravili, ali oni ne znaju kako da to urade zato sto to nisu imali gde da nauce. Ono sto mi doktori naucimo to je da zatrujemo rak hemoterapijom, da ga sprzimo zracenjem ili da ga isecemo operativnim putem. Tim operacijama najcesce trajno osakacujemo svoje pacijente. Medjutim, tim metodama lecenja rak se nikada ne izleci trajno.

Najveci broj pacijenata misle da lekari i istrazivaci upravljaju zdravstvenim sistemom, medjutim, ovi profesionalci se skoro uvek nalaze pod kontrolom nestrucnjaka za medicinska pitanja.

Na primer, Memorijalni centar za rak "Slam ketering" u Nju Jorku, jedan od najuticajnijih centara za rak u svetu, kontrolisan je od strane upravnog odbora sacinjenog od nemedicinskih osoba. Obicno su to direktori velikih korporacija koji su ulozili velika sredstva u industriju raka - metoda i instrumenata za lecenje raka.

Najvaznije institucije koje kontrolisu industriju raka i informacije koje vi i vas lekar smete da dobijete jesu sledeci: 1. Memorijalni centar za rak "Slam ketering" u Nju Jorku; 2. Americko drustvo za borbu protiv raka; 3. Nacionalni institut za rak; i 4. FDA (Administracija za hranu i lekove).

Bogata porodica Aster, koja se krajem 19.veka obogatila na nekretninama, izdavanjem stanova sirotinji, je obezbedila najveci deo sredstava za osnivanje Njujorske bolnice za rak, koja je kasnije postala Memorijalni centar za rak "Slam ketering". Medjutim, zauzvrat su trazili veliku kontrolu. Oni su diktirali ko ce sedeti u upravnom odboru bolnice i ko ce biti medicinski direktor bolnice.

Porodica Rokfeler, koja je kontrolisala naftnu kompaniju Standard Oil, je pocetkom 20. veka potpisala posebni ugovor sa nemackom farmaceutskom kompanijom AG Farben. Posle sklapanja ovog ugovora, Rokfelerova imperija je pocela naglo da se interesuje za vodjenje farmaceutskog biznisa u svetu. Rokfelerovci su poceli redovno i bogato da finansiraju spomenutu bolnicu, pa je tako posle nekoliko godina potpredsednik Standard Oila pozvan da se pridruzi Upravnom odboru Memorijalnog centra. Ubrzo je on postavljen za direktora novoosnovanog komiteta za istrazivanja.

Kada je izbio Drugi svetski rat, Kornelijus Rouds, koji je zapoceo istrazivanja hemoterapije u Memorijalnom centru "Slam ketering", postao je sef istrazivackog odelenja za vodjenje hemijskog rata pri americkoj vojsci. Njihov navodni cilj je bio da proucavaju defanzivna delovanja otrovnih gasova. Medjutim, oni su pod velom vojne tajne eksperimentalno ispitivali dejstva azotnog iperita, bojnog otrova, na zdravim ljudima i bolesnicima od raka. Azotni iperit kao bojni otrov je smrtonosna supstanca, ali na osnovu njega su poceli da razvijaju hemoterapiju, i jos i danas se koristi za tretman bolesnih od raka, ali pod prihvatljivijim imenima - Sitoksin, Alkoran ili Leukoran. Ovi lekovi se nalaze u PDR-u, referentnoj knjizi lekova, najvaznijoj knjizi lekara farmaceuta. Azotni iperit je napravljen da bi ubijao ljude i on svoj posao veoma dobro obavlja kada se da bolesnima od raka.

Sredinom 1960-tih clanovi upravnog odbora spomenutog memorijalnog centra bili su pojedinci cije su korporacije pocele da dobijaju ili gube velike svote novca u zavisnosti od uspeha odredjene terapije protiv raka. Direktori upravnog odbora memorijalnog centra bili su pojedinci kao na primer Lorens Rokfeler i Beno Smit iz biohemijske kompanije Vordington. Godine 1988. vise od jedne trecine upravitelja memorijalnog centra bili su uticajni ljudi iz korporacija koje su proizvodile preparate za koje se znalo i sumnjalo da su karcerogeni. Na primer, "Ekson", jedan od vodecih svetskih proizvodjaca benzina, najveceg izazivaca raka. "Dzeneral motors" je odgovoran za jednu trecinu vazdusnog zagadjenja u Americi.

Ovo su samo neposredne veze sa velikim korporacijama. Ako pogledate direktore ostalih upravnih odbora, koji su clanovi memorijalnog centra "Slam ketering", medju njima cete naci proizvodjace azbesta, hemijske kompanije "Elajd", proizvodjaca crvenog olovnog oksida, poznatog izazivaca raka, i proizvodjace ostalih materija opasnih po zivot. Kakve li ironije! Oni koji zaradjuju milione proizvodnjom i prodajom smrtonosnih materija, sada zgrcu bogatstvo i na drugi nacin - zabranjujuci ili dozvoljavajuci odredjene vrste terapije raka, zatim proizvodnjom odredjenih preparata koji se koriste u tim terapijama raka, izazvanih samim supstancama koje oni proizvode.

Imajuci sve ovo u vidu, uopste ne iznenadjuje to sto se memorijalni centar "Slam ketering" uvek priklanja najskupljim pristupima lecenju raka, a ne prevenciji. Kada dodju na posao u memorijalni centar, ovi direktori donose sa sobom istu poslovnu i finansijsku filozofiju kojom se inace rukovode - zaraditi novac! Rezultat je da se istrazivanja odvode daleko od prevencije ili sprecavanja bolesti, daleko od jeftinih prirodnih resenja prema tretmanima na kojima se moze daleko vise zaraditi.


MEDIJI

Zasto ne cujemo ove informacije u medijima? Pogledajmo sada na povezanost medija sa upravnim odborom memorijalnog centra "Slam ketering". Godine 1988. dvojica upravitelja centra su bili iz njujorske Tajms korporacije, dvojica su bili direktori Riders dajdzesta, jedan je bio predsednik Vorner komunikacija, i jedan direktor CBS-a.

Kada su Junajted pres (UPI) i Asosijeted pres (AP), dve velike svetske novinske agencije odbile da objave pricu o jednoj perspektivnoj alternativnoj terapiji raka, a jedan novinar-istrazitelj ih pitao zasto su to uradili, rekli su mu sledece: "Sve price o izlecenju od raka moraju prvo da se provere od strane naseg naucno-istrazivackog tima u Nju Jorku." I tako, vest nije objavljena.

Sve price o tretmanu raka mora prvo da odobri jedna grupa u Nju Jorku - Americko drustvo za rak i "Slam ketering". Ona ima potpunu kontrolu nad time da li ce se objaviti jedna vest o lecenju raka ili ne. Svaka pojedina vest o lecenju raka mora da se cenzurise pre nego sto za nju saznaju gradjanI Amerike, na isti nacin kao sto i sve vrste tretmana raka moraju da se odobre, i to od strane jednih te istih ljudi.

Iznecu vam jos nekoliko dokumentovanih slucaja kontrole medija da ne biste mislili da je ovo izdvojen slucaj. Citiram Dzona Slintona koji je bio jedan od najcenjenijih novinara u Americi, nekadasnji sef osoblja Nju Jork Tajms magazina. Njegove kolege su ga zvali "dekanom svoje profesije". Pre pedeset godina, 1953. godine, zamolili su ga da odrzi zdravicu na svecanosti njujorskog kluba novinara. Naslusao se puno licemernih govora, pa je zato odlucio da otvoreno progovori pred svojim kolegama. Citiram: "U danasnjoj Americi vise ne postoji sloboda stampe. To znamo i vi i ja. Kada bih dozvolio da se posteno misljenje objavi barem u jednom broju mojih novina, izgubio bih posao za manje od 24 sata. Posao nas novinara je da unistimo istinu, da lazemo u oci, da iskrivljujemo, ocrnjujemo, da iskoristavamo tudju pohlepu i da prodajemo svoju zemlju i rasu zarad kore hleba. To znamo i vi i ja. I kakva je to ludorija, ova navodna sloboda stampe? Mi smo marionete bogatih. Oni vuku konce, a mi igramo. Nasi talenti, nase mogucnosti, nasi zivoti, sve je to svojina drugih ljudi. Mi smo intelektualne prostitutke."

Ricard M. Koen, producent u politickoj redakciji CBS-a je rekao: "Namecemo nas plan izvestavanja time sto mi biramo sta cemo i kako cemo izvestavati." Ricard Salah, bivsi predsednik CBS-ovih vesti je rekao: "Nas posao je da ne damo ljudima ono sto oni zele, nego da im damo ono sta mi mislimo da trebaju imati." Malo je poznato da monopol nad medijima lezi u rukama nekoliko porodica i svetskih korporacija. Evo ko poseduje masivnu imovinu medijske korporacije AOL/Time Warner.


"Ko se odvaži i radi brzo biće izbavljen,
dok i tragalac koji je spor može gajiti samo nadu." (Hz. Alija)

DjordjeRd

Profesionalac

(10)

  • »DjordjeRd« je muško

Postovi: 854

Datum registracije: 26.07.2002

Lokacija: Novi Pazar, 43.1370N, 20.5120E

  • Poruku poslati

2

Ponedjeljak, 14. Mart 2005

Ovaj član foruma želi da se, ovim putem, javno odrekne prava i obaveza čitanja i komentarisanja tema u forumima 'Politika' i 'Religija', i možete smatrati da nije kompetentan za takvu vrstu sadržaja u javnom mediju kakav je Internet. Svaka aluzija ili komentar na gornje rečenice će biti ignorisana od strane autora. Hvala na razumevanju.

P.S. 37!

alBazari

Profesionalac

(10)

  • »alBazari« je muško
  • »alBazari« je autor ove teme

Postovi: 772

Datum registracije: 09.12.2002

Lokacija: Novi Pazar, Sandžak

  • Poruku poslati

3

Ponedjeljak, 14. Mart 2005

[SIZE=3]FARMACEUTSKI I KEMIJSKI LOBI [/SIZE]


Recimo da postoje pojedini lobiji u vrhu američke vlasti kojima je napad na Irak donio ogromnu dobit koja se može mjeriti tisućama milijardi dolara. Posljedica napada 11. rujna je protunapad na Afganistan na koji je bačeno na tisuće bombi koje proizvode američki proizvođači. Pokrenuta je vojna industrija koja je duži niz godina bila u krizi, povećan je vojni proračun tj. poreski obveznici su izdvajali više sredstava za borbu protiv terorizma. Jedan od glavnih razloga za napad na Irak je između ostalog bila i tzv. globalna borba protiv terorizma.

Kemijska i farmaceutska industrija su pokrenute, kupovano je na tisuće maski, zaštitnih rukavica, a u zemlje pogođene ratom pristizali su u ogromnim količinama lijekovi kojima je isticao/istekao rok trajanja (sjetimo se našeg primjera u vrijeme Domovinskog rata). Na taj su se način rješavali i još se rješavaju problemi oko uništavanja otrovnog otpada farmaceutskih industrija velikih zemalja. Ne donose samo ratovi ogromne dobiti farmaciji. Većina tvornica koje proizvode lijekove nalaze se u nerazvijenim i siromašnim zemljama u kojima su ekološke udruge simbolika, a zakoni upravo pogoduju otvaranju novih pogona stranih investitora. Nije samo jeftina radna snaga razlog "ulaganja u nerazvijene" Velikih nego i sigurnost. Naime, u slučaju incidenta od otrovnih isparenja neće stradati stanovnici bogatih zemalja koji bi tada dobili basnoslovne odštete nego se odštete svode na simboliku i isprike. U Bhopalu (Indija) dogodila se katastrofa u tvornici pesticida, sestrinskoj tvornici Union Carbide iz SAD-a. Poginulo je oko 6 500 osoba, a od 20–50 000 ih je ozlijeđeno, s trajnim posljedicama. Petnaest godina poslije ništa se nije promijenilo štoviše, otvoreno je još više tvornica.

Farmaceutska industrija, između ostaloga, jedna je od najprofitabilnijih industrija i nesumnjivo je jedan od najvećih ulagača u istraživanja u području bioznanosti. Budući su sredstva koja treba uložiti u istraživanje i razvoj novog farmakološkog proizvoda prije njegovog izlaska na tržište ogromna, industrija nastoji na svaki način sakriti neuspjela istraživanja i glasno izreklamirati ona uspješna. Kako to već ide kad je velika lova u igri, čak i znanstvena etika zna doći u drugi plan.

Zanimljiv se tekst pojavio u američkim medijima povodom objavljivanja jedne knjige o medu, u kojoj se već u naslovu naglašava da je med i ljekovito sredstvo i hrana za sladokusce. U tekstu se govori o tome koliko je med u prednosti nad mnogim lijekovima, ali suprotno tome, ne dobiva odgovarajuće mjesto na tržištu, jer industrija meda i pčelari ne ulažu skoro ništa u njegovu reklamu. Navode se podatci da farmaceutska industrija troši bilione dolara u oglašavanje i promociju lijekova, bilione u štampu i reklamu na TV, ima svoj snažan lobi itd. O nuspojavama pojedinih lijekova ponekad se mora napisati na tisuće riječi, a medu se ne može naći zamjerke. U tekstu se kaže da su pozitivni rezultati kliničkih ispitivanja meda zaista zadivljujući i kada bi industrija lijekova imala takve rezultate, mi bismo bili praktično bombardirani reklamama za med.

Farmaceutska industrija se godinama bori protiv objavljivanja rezultata testiranja i liječenja vitaminskom terapijom, što bi ugrozilo velike profite na patentiranim lijekovima (na njemačkom tržištu se prodaje više od 80% lijekova čije djelovanje nije naučno potvrđeno, djeluju simptomatski uz mnogo nuspojava!).

Mnogi patenti koje posjeduje farmaceutska industrija ograničavaju efikasni medicinski tretman bolesti kao što je npr. AIDS samo na one koji si to mogu priuštiti, bogatu elitu. Monopol farmaceuta sada se direktno umiješao u pitanje života i smrti siromašnijeg sloja stanovništva. Stoga ne čudi da je farmaceutska industrija u SAD-u zabranila kontakte svojih uposlenika s Michaelom Mooreom bojeći se negativnog publiciteta.



Kako javlja "Los Angeles Times", najmanje šest kompanija izdalo je interne memorandume u kojima upozoravaju svoje radnike da paze na "bradonju zapuštenog izgleda".

Moore je, naime, najavio da će snimiti dokumentarni film o američkoj zdravstvenoj industriji, u kojem će se baviti osiguravajućim društvima, farmaceutskim kompanijama i saveznom Upravom za hranu i lijekove.

"U našem online izdanju objavili smo članak u kojem se spominje da More radi na novom dokumentarcu i da ga se može prepoznati po bradi i kapi sa šiltom," izjavio je glasnogovornik kompanije Pfizer.

Upozorenja o Mooreu izdale su i kompanije Wyeth, AstraZeneca i GlaxoSmithKine, a kasnije i Sanofi-Aventis i Synthelabo.

Moore je poznat po društveno angažiranim dokumentarnim filmovima, kao što je Oskarom nagrađeni "Bowling For Columbine", u kojem kritizira lobi koji se zalaže za što manje kontrole nad oružjem. Prošle godine izazvao je veliku pažnju svojim djelom "Fahrenheit 9/11", u kojem oštro kritizira predsjednika Busha.

Postoje opravdana nagađanja da iza napada na Irak i financiranja ostalih vojni u kojima sudjeluje SAD stoji američki farmaceutski lobi, jedan od najjačih lobija na svijetu. Ima logike...




[DjordjeRd_setup_link]FARMACEUTSKI I KEMIJSKI LOBI[/DjordjeRd_setup_link] :D

(Ne znam dali radi ovaj BB kod, ali, rekoh, od sejra da probam.)


"Ko se odvaži i radi brzo biće izbavljen,
dok i tragalac koji je spor može gajiti samo nadu." (Hz. Alija)

Social bookmarks