Niste prijavljeni

Dragi posjetioče, Dobrodošli na Otvoreni Forum - Novi Pazar. Ukoliko je ovo Vaša prva posjeta molimo vas pročitajte Pomoć. U pomoći je objašnjeno kako ovaj forum radi. Morate biti registrirani kako bi vidjeli sve teme i sve forume. Molimo vas da se registrirate ili da ovdje pročitate kako se registrirati. Ukoliko ste već registrirani molimo ulogirajte se ovdje.

Ibn Masud

Zlatna sredina

(10)

  • »Ibn Masud« je autor ove teme

Postovi: 366

Datum registracije: 07.02.2004

Lokacija: New Jersey, USA

  • Poruku poslati

1

Ponedjeljak, 15. Januar 2007

Filozofija Religije

Citirano

Zbog cega je neko losa, a neko dobro osoba? Da li i u kojoj meri uticu geni da jedna osoba ima vise sklonosti da npr, krade, laze, ubija od neke druge? Koliko utice sredina i okolnosti na svest ljudi? Da li se svi ljudi radjaju jednaki, tj. sa istim moralnim vrednostima? Zanima me sta islam kaze o ovim pitanjima. Kada je Allah dz.s. pravio duse ljudi da li ih je napravio istim? Ako jeste da li to znaci da geni, sredina i drustvene okolnosti ne uticu na necije ponasanje? Ako je neko u dusi povaren, lazov itd. kako je nastao kao takav? Da li mu je duse takva stvorena? Verovatno da nije, jer ako je takav stvorena onda zbog cega kaznjavati nekoga sto je takav kakav je, ako je takav stvoren. Zbog cega je neko rodjen u muslimanskoj porodici, a ne u hriscanskoj? Da li to znaci da oni koji su rodjeni u muslimankoj porodici imaju vece sanse da zarade dzenet, jer mu se na neki nacin od rodjena upuceni na islami? Mada mislim da se ovde moze postaviti pitanje koliko onih koji su rodjeni u muslimanskim porodicama zaista i umire kao muslimani. Mozda broj onih koji su rodjeni u muslimanskim porodicama, a koji umiru kao muslimani, nije uopste veci od broja ne muslimana koji su primili islam. A znamo da oni koji prime islam imaju vecu milost od Allaha dz.s.



Prije nekoliko mjeseci sam razmisljo da otvorim temu ‘filozofija I religija’, medjutim, primjetio sam da vecina (iako ima izuzetaka kao sto je ed) forumasa ne zanima bas to toliko filozofija I religija. Zbog toga nisam hteo da zapocinjem bilo kakvu temu jer nebi imalo koristi otvarati temu ako forumasi nisu zainteresovani. Medjutim, primjetio sam da ima nekih (ed, Muhammed_Alim…@ef) koje ova pitanja zanimaju.

Ova tema zahtjeva malo apstraknog razmisljanja, zbog toga preporucujem citaocima koji nisu zainteresovani u vezi filozofije I religije nek se prebace na temu ‘Cokolada’, ‘Kad sam se zadnji put zaplako’ ili ‘Da li bi ozenio devojku koja neumije mijesat I peglat’ i ne citaju nakon ovog paragrafa.

Za citaotice koji su zainteresovani, prvo cu pokusat objasniti neke teoloske I filozofske koncepte I ukratko pojasniti istoriju filozofske teologije I na kraju povezati ove koncepte s tvojim pitanjima. Dakle, nadam se da ce citaoci steci neku korist iz ove diskusije I nauciti neke koncepte iz filozofije I teologije. Mali kurs iz filozofije I teologije.

Ef, nazalost, nisam neki psiholog I sociolog da bi pokuso odgovorit na tvoja pitanja s psiholoske I socioloske perspektive. Medjutim, imam malo pozadine iz filozofije I teologije I pokusacu odgovorit onoliko koliko sam sposoban I znam. Inace, tvoja pitanja su vrlo interesantna. Uvjek je lakse postaviti neko pitanje dok je puno teze dobiti bilo kakav adekvatan odgovor. Jer vekovima muslimanski filozofi I teolozi (isto tako kriscanski I jevrejski) su se mucili ovim pitanjima I ako pogledamo I razmotrimo sve ove rasprave u vezi ovih pitanja primjeticemo da ima mnogo nesuglasica, pa cak I u priznatom Islamskom vjerovanju teolozi se ne slazu u vezi ovih pitanja. Dakle, kad prilazimo ovim pitanjima moramo uzeti u obzir da je ovo vrlo kompleksna tema (a takodje pitanja I odgovori), da ne postoji jedan jedini odgovor kako bi zadovoljio sve stranke u Islamu(pokazacu ovu poentu jednim primjerom).

Dvije priznate skole u Islamskoj teologiji I vjerovanju (akaid) su Asherije I Maturidije (muslimani s Balkana I Turske su pretezno Maturidije), I ako se ove dvije skole slazu u mnogo cemu ipak ima nekih poenti gdje se razilaze. Naprimjer, pocetkom formiranja, ove dvije skole (Asherije I Maturidije) su se razilazile u pitanju (koje je vezano za tvoje pitanje); kad covjek treba I mora spoznati Boga? Kad Bog posalje poslanika da ga obavijesti o Bogu? Ili covjek moze spoznati Boga svojim razumom bez poslanika? Asherije su izabrali prvu opciju, a to jest; covjek treba I mora spoznati Boga jedino kad poslanik dodje I obavijesti narod o Bogu. Maturidije s druge strane su izabrali drugu opciju, a to jest; covjek moze spoznati Boga razumom I ako neki poslanik ne dodje da ga obavjesti o Bogu. Isto tako u vezi slobodne volje, Maturidije smatraju da covjek posjeduje I ima vise slobodne volje u izboru nego sto Asherije smatraju. Nakon nekog vrjemena Asherija je postala dominantna Islamska teologija kod muslimana I jedan od razloga (I ako ima nekoliko razloga) je zbog al-Ghazalija (pripadnik Asherije) koji je u srednjem veku bio sampion Islamske teologije I uspjeo da uzdigne Asherijsku skolu kao dominantnu teologiju u Islamu. Takodje moram spomenuti da teolozi koji su pripadali istoj skoli su se razilazili u nekim pitanjima. Naprimjer, jedan od vecih teologa Asherije je bio al-Bakillani (filozof I teolog), medjutim, on nije bio pristalica s vecinom Asherija u vezi relacije o Allahovoj esenciji I atributima. Mozda bi bilo dobro da spomenem, ukratko, uticaj al-Bakillanija na Islamsku teologiju. Prvo, al-Bakillani je najvjerovatnije prvi Islamski teolog koji je sistematski doprineo u vezi Kur’ana kao cudo (I’jaz) kojeg niko ne moze imitirati, sto pokazuje Muhamedovo (s.a.w.s) poslanstvo da je poslan od Boga. Drugo, al-Bakillani je doprineo I razvio metafizicku teoriju atomizma medju Asherijama. Ibn Khaldun smatra da je al-Bakillani prvi koji je uveo atomizam medju Asherijama, medjutim, moderna istrazivanja pokazuju da je atomizam bio prihvacen medju asherijama prije al-Bakillanija, preko Mutezila. Abu-Hudhayl (teolog mutezile) je najvjerovatnije prvi koji je uveo metafizicki atomizam u Islamsku teologiju. Medjutim, al-Bakillani je razvio I napredovo metafizicku teoriju atomizma medju asherijama I svi teolozi nakon al-Bakillanija bi se osvrnuli na al-Bakillanija kao autoriteta u vezi metafizickog atomizma. Mozda bi bilo dobro da pojasnim teoriju metafizickog atomizma medju Islamskim teolozima, jer ovo je mozda glavna metafizicka teorija koja je siroko prihvacena medju muslimanima, pa cak I danas.

Prema al-Bakillaniju, citav ovaj svijet (sve osim Boga) se sastoji od atoma I akcidenata. Bilo kakav sastavni entitet ili supstanca (stolica, kuca, auto, gitara, zgrada, ljudi, zivotinje….) se sastoji od atoma koji su osnovni djelovi bilo kojeg entiteta I takodje su nedjeljivi. Atomi su ’nosioci’ akcidenata, a to jest; atomi nose u sebi akcidente. Akcidenti su pridodani I nalaze se u atomima. Akcidenti se mogu podjeliti u prvobitne akcidente (naprimjer; mocija, pozicija, kompozicija…) I sekundarne akcidente (naprimjer; ukus, miris…). Akcidenti ne mogu trajati vise od dva trenutka u vrjemenu. Dakle, atomi se non-stop stvaraju u svakom trenutku vrjemena, od Boga. Bog sukcesivno u svakom trenutku stvara atome. Glavni razlog zbog cega su Islamski teolozi izabrali atomizam je zbog toga sto su htjeli da naprave Boga kao jedinim uzrokom u svijetu. Teorija atomizma se moze naci medju starim Grcima (Demokritus).

Ovo se suprostavlja Aristotelovoj definiciji I sustini supstance. Prema Aristotelovom ucenju, bilo kakva izmjena ili promjena oblika je kontinualni proces. Dakle, atomi se ne stvaraju sukcesivno nego kad je neki aktualni bit u stanju da aktualizira neku potenciju. Islamski teolozi (Mutakallimi) su strogo odbili ovu distinkciju (aktualizaciju/potenciju) zbog toga sto atomi nisu u stanju da aktualiziraju bilo kakvu potentnost, jer Bog je jedini uzrok bilo kakvoj izmjeni I promjeni. Atomi su sami po sebi ne aktivni. Zbog toga su Islamski teolozi strogo odbili sekundarni uzrok u svijetu. Vodeci predstavnik Islamskih teologa koji se strogo suprostavio sekundarnom uzroku je bio al-Ghazali. Al-Ghazali je odbio bilo kakvu nuznost izmedju uzroka I posljedica (David Hume je tek 700 god. kasnije uspostavio da nema nuzne relacije izmedju uzroka I posljedica). Jedini uzrok u svijetu je Bog koji je konstantno uzrok I posljedica u svijetu. Ovo je naziv za ‘okazionalizam’. Prema okazionalizmu jedini uzrok I svijetu jeste Bog koji konstantno stvara uzrok I posljedice direktno. Primjera radi; moje tipkanje ovog clanka na tastaturi. Uzrok mojeg tipkanja nisu moji prsti koji direktno uticu na tastaturi vec Bog koji direktno intervenise I On je direktni uzrok tipkanjem recenica koja se pojavljaju u ovom clanku. Aristetolovci u srednjem vjeku (Islamski filozof; Ibn Rushd, Kriscanski filozof I teolog; Toma Akvinski, Jevrejski filozof I teolog Maimonides) su se suprostavili I kritikovali okazionalizam u punoj mjeri. Aristetolovci u srednjem vjeku su manje-vise prihvatili poziciju ‘konkurentizma’. Prema konkurentizmu, Bog I ljudska bica ujedno saradjivaju produciranjem uzroka I posljedica.

Okazionalizam ne samo da je vezan za ontologiju I ontoloska pitanja u vezi realnosti u svijetu nego je vezan I za epistemologiju. Jer ako posmatramo naprimjer jednu stolicu ispred nas, striktno govoreci, stolica ne postoji kao ujedinjeni objekat kao sto se nama prividja I cini. Tako da nas okazionalizam dovodi u neku vrstu imaterializma ili idealizma (George Berkeley) gdje ustvari materijalni objekti u svijetu ne postoje ne zavisno od nase percepcije. Dakle, uzrok naseg znanja o materijalnim objektima je nasa percepcija. George Berkeley je odbio tezu da materijalni svijet postoji ne zavisno od nase percepcije. U drugim rijecima ne postoji ‘mind-independent’ svijet. Nasa percepcija o ‘vanjskom svijetu’ nije nista drugo osim mentalni imidzi u nasem umu.

Mozda ce iznenaditi neke citaoce ali ja totalno prihvacam okazionalizam I imaterializam Berkeley-a. U drugim rijecima, ne smatram da materijalni objekti postoje (kao ujedinjeni objekti) u realnosti izvan nase percepcije. Naravno, ovo je kontra-intuitivno kako opazimo I osjetimo materijalne objekte u svakodnevnom zivotu. Medjutim, zbog cega bi ovo pravilo problem? Mislim da je ova pozicija prihvatljiva s teoloske I filozofske perspektive. Jednostavno ne mogu zamisliti da ‘vanjski svijet’ postoji izvan nase percepcije.

Ok…vratimo se o temi u vezi Asherija I Maturidija. Tako da se pretezno u Islamskoj teologiji govorilo o Asherijama I njihov doprinos u Islamskoj teologiji I eventualno manje vise zapostavili teolosku skolu Maturidije. I ako je skola Maturidija pocela do dobija popularnost u 14-tom vjeku medju Hanefijskom mezhebu. Medjutim, 50-tih, poznati Orijentalista Islama, Joseph Schacht, je nasao neke rukopise u nekoj biblitoteci od ucenjaka Maturidija I objavio ove novosti. Tako da je nas alim (ucenjak) I Reis-ul-lema Mustafa Ceric, 30 god. kasnije, napiso (I objavio) svoju doktorsku dizertaciju o Maturidijama I njihov doprinos Islamskoj teologiji. Isto tako moram spomenuti da je Cericev rad o Maturidijama, po mom misljenju, najbolji rad na Engleskom jeziku u vezi sistematske teologije Maturidija. Inace sam nabavio Cericev rad prije nekoliko nedelja I moram reci da je Ceric izvanredan Islamski teolog, da ga Allah nagradi za njegov rad I trud (a posebno mi je milo sto je bosnjak s Balkana I da imamo tako posebnog alima kao sto je Ceric). Tako da su neki Islamski teolozi relativno ozivjeli skolu maturidija u zadnjih nekoliko decenija (posebno medju Islamskim teolozima iz Turske).


Vrlo vaznu cinjenicu koju moramo uzeti u obzir kad govorimo o teoloskim doktrinama jeste istorijsko-politicki faktor u formiranju teologije. Jer moramo shvatiti da Islamska teologija I teoloske doktrine u Islamu (isto tako u raznim religijama) nisu pale s neba odjednom (kao sto je Kur‘an Allahov govor), vec je bio dugotrajni proces medju raznim skolama I sektama u Islamskoj istoriji. Jer teoloska pitanja I doktrine nisu pocele da se formiraju iz jedne tacke I bez ikakvih uzroka. Glavni uzrok formiranja teologije I teoloske doktrine su istorijski I politicki faktori. Naprimer, ako uzmemo u obzir teolosku doktrinu o sudbini I slobodnoj volji vidjecemo da su istorijski I politicki faktori igrali veliku ulogu u formiranju ovog koncepta u islamskoj teologiji. Medjutim, to ne znaci da teoloske doktrine nisu validne I vazne. Ispravna teoloska doktrina I teologija je potrebna kako bi zastitio Islam od raznih ucenja a istovrijemeno sacuva kohezivnost Islama....

  • »annonimus« je muško

Postovi: 3.054

Datum registracije: 15.12.2002

Lokacija: My chamber

  • Poruku poslati

2

Ponedjeljak, 15. Januar 2007

Bicu kratak pa cu otici na "cokolade i pite".Dobro sam zapazio da onaj text sto si citirao nigde nije upotrebljenja recenica "Bog" vec Allah dz.sh. i njemu svaka chast.Dok u tvom textu svaka treca recenica ti je Bog i to mislim da ti nije ispravno.Jer pravoslavni svet Isusa smatra Bogom,Hindusi kravu smatraju Bogom.Nije dzaiz govoriti za Allaha dz.sh da je Bog,jer je Bog bozantsvo,obozavatelj, i zbog toga sam ti naveo ona 2 primera.Nadam se da smo se razumeli?

Sellam

p.s

I nemoj potcenjivat clanove sto pisu na : ‘Cokolada’, ‘Kad sam se zadnji put zaplako’ ili ‘Da li bi ozenio devojku koja neumije mijesat I peglat’
" Bilen alemlere rahmettir "

Ibn Masud

Zlatna sredina

(10)

  • »Ibn Masud« je autor ove teme

Postovi: 366

Datum registracije: 07.02.2004

Lokacija: New Jersey, USA

  • Poruku poslati

3

Ponedjeljak, 15. Januar 2007

annonimus...

Citirano

@Kaleks ja napravio od Crne Gore SODOMU I GOMORU............a Tutin i Novi Pazar je prestavio kao da su Meka i Medina ( daj Boze ) ali nisu !!!


Znas annonimus...ima jedan lijep savjet od Isa (a.s.) "Ne sudite da vam se ne sudi. Jer kakovijem sudom sudite, onakovijem će vam suditi; i kakovom mjerom mjerite, onakom će vam se mjeriti. A zašto vidiš trun u oku brata svojega, a brvna u oku svojemu ne osjećaš? Ili, kako možeš reći bratu svojemu: stani da ti izvadim trun iz oka tvojega; a eto brvno u oku tvojemu. Licemjere! izvadi najprije brvno iz oka svojega, pa ćeš onda vidjeti izvaditi trun iz oka brata svojega." Da ne bih kvario temu...nastavicu s temom...

......Tvoja pitanja pokusavaju objasniti jednu fenomenu, posebno na Zapadu, gdje se mnogi muslimani susrecu s raznim religijama I vjerovanjima, pokusavajuci objasniti Islamsku poziciju u vezi ovih religija. Tako da se vrlo cesto mnogi muslimani upitaju ‘hmmm…kako to da se ostale osobe ne radjaju muslimani, kao ja (@ef)? Sta ce biti s onim koji nije cuo o Islamu? Kakva ce njegova sudbina biti na Sudnjem Danu? Hoce li biti u dzenetu ili dzehenemu? Zbog cega sam ja rodjen kao musliman, a ne on (osoba X)? Hoce li on (osoba X) biti spasen? Sta bi bilo da sam rodjen ko kriscanin, da li bi preso u Islam ili ne? Kakva je Islamska pozicija u vezi ovih pitanja?’ Ovo su legitimna pitanja, posebno u 21 vjeku, I zahtjevaju objasnjenje. Medjutim, kao sto sam vec napomenuo nijedan odgovor nece adekvatno udovoljiti sve partije I sva ova pitanja. Na kraju bilo kakve diskusije I bilo kakvog spekulisanja iz teologije I filozofije moramo zakljuciti; to je Allahova volja I Allah najbolje zna.

Medjutim, to ne znaci da ne mozemo uci u diskusiju, razmotriti I pokusati objasniti neka ova pitanja. Kao sto sam vec napomenuo, prvo cu pokusati razmotriti teoloske I filozofske koncepcije I onda ih povezati I uskladiti s Islamskom teologijom.

Sto se tice pitanja u vezi spasenja drugih vera mislim da je najbolje da generalno raspodelimo 3 stajalista u vezi ovog pitanja. A) Eksklusivizam, B) Inklusivizam, I C) Pluralizam.

A) Eksklusivizam; smatra da je jedina ispravna religija Islam I da sve ostale religije su pogresne. Jedini I pravi put je Islam I osoba koja ne prizna Muhameda (s.a.w.s) kao poslanika ce biti kaznjen na Sudnjem Danu. Dakle, nuzni uslov je da osoba prihvati Islam kako nebi bio kaznjen. Mislim da vecina klasicnih Islamskih ucenjaka I teologa su eksklusivisti I smatraju da je Islam jedina ispravna religija I osoba koja ne prizna Muhamedovo (s.a.w.s) poslanstvo nece biti spasen. Mislim da je ovo tacno I ispravno stajaliste. Dakle, ja sam eksklusivista i smatram da je Islam jedina ispravna religija I osoba koja ne prihvati Islam nece biti spasen. Ali ipak moram reci na kraju da je Allah jedini koji sudi I niko nezna ko ce biti spasen a ko ne.


B) Inklusivizam; smatra da je Islam jedina ispravna religija ali da neke osobe iz drugih religija mogu uci u Dzenet I ako nisu eksplicitno prihvatili Islam I Muhameda (s.a.w.s) kao poslanika. Dakle, nekim osobama iz drugih religija su grijesi oprosteni I Allah je njima prosirio svoju Milost I ako nisu prihvatili Islam I Muhameda (s.a.w.s) eksplicitno (ovo su takozvani implicitni muslimani). Mislim da manjina Islamskih ucenjaka propovjeda ovo stajaliste. Neki smatraju da je al-Ghazali bio inklusivista I smatrao da ce Allah svojom Miloscu oprostiti neke osobe od ahl-al-Kitab (Jevrejima I Kriscanima). Medjutim, ovu tvrdnju nisam proverio I zbog toga bih preporucio citaocu da ne uzima moju tvrdnju sa 100% sigurnoscu (ali pokusacu da proverim).

C) Plurizam; smatra da su sve religije ispravne I da svaka religija sadrzi istinu. Nijedna religija ne poseduje takozvanu ‘Istinu’, jer sve su religije istinite I mogu spoznati Boga. Mislim da skoro nijedan Islamski ucenjak I teolog ne prihvata ovo stajaliste. Pluralizam nas dovodi u neku vrstu religijskog relativizma. Ja sam totalno protiv ovog stajalista, jer smatram da je Islam jedina Istina. Poznati pluralista danasnjice je jedan od poznatih filozofa religije John Hick. On smatra da sve religije u sustini sadrze istinu ali ne u apsolutnom smislu. Jedini ucenjak, s Islamske perspektive, koji propovjeda pluralizam je poznati Khaled Abou El Fadl. U knjizi ‘The Place of Tolerance in Islam’ smatra da Islam prihvata ostale religije I propovjeda pluralizam. Medjutim, mislim da je njegov clanak problematican jer El Fadl podrzava pluralizam ali njegova definicija o pluralizmu je vrlo ne jasna. On upotrebljava rijec ’pluralizam’ bez ikakve definicije I mislim da je njegov clanak neubjedljiv da Islam propovjeda pluralizam kao sto ga El Fadl smatra. Cak I da prihvatimo da je njegov argumenat validan ipak na kraju ne podrzava plurizam nego vec inklusivizam.

Dakle, pretpostavimo za momenat da je eksklusivizam ispravno stajaliste I prebacimo na filozofski koncept mogucih svijetova (possible worlds).

Prije nego sto zapocnem diskusiju o mogucim svijetovima (possible worlds) hteo bi dati kratku istoriju filozofske teologije (filozofija religije). Filozofska teologija je disciplina teologije koja se bavi filozofskim pitanjima u vezi Boga npr: postoji li Bog? Da li postoji bilo kakav dokaz da Bog postoji? Ako postoji Bog, kakve su njegove osobine? Kakva je veza izmedju razuma I vjere? Da li mozemo konstruisati koherentno stajaliste o Bogu? Sta to znaci da je Bog Svemoguc? Sta to znaci da je Bog Sveznajuc? Ovo su neka pitanja kojim se filozofski teolozi preokupiraju pokusavajuci doci do nekog zakljucka I koherentnog stajalista.

Ako pogledamo kroz istoriju, najveci umovi zapadne filozofije (Aristotel, Plato, Sveti Avgustin, Ibn Sina, al-Ghazali, Sveti Anselm, Ibn Rushd, Toma Akvinski, Rene Descartes, Isaac Newton, Wilhelm Leibniz, David Hume, Immanuel Kant, Hegel, etc…) su pokusali objasniti ova pitanja u vezi filozofije I teologije.

Jedna podgrupa filozofske teologije je takozvana naravna teologija (natural theology). Naravna teologija pokusava dokazati razumom da Bog postoji, bez oslanjanja na revelaciju (Kur’an, Bibliju I ostale vjerske knjige). Dakle, cilj naravne teologije je dokazati razumom da Bog postoji. Naravna teologija nije karakteristicna jednoj religiji vec je karakteristika mnogim religijama (posebno Islamu, Kriscanstvu I Judeizmu). Takodje, naravni teolozi iz razlicitih religija bi preuzeli I pozajmili neke argumente I stajaliste iz drugih religija.

Prvi koji su pokusali dokazati Boga filozofijom su bili stari Grci. Aristotel je smatrao Boga kao nekog nepokretnog pokretaca (kozmoloski argumenat). Poslije Aristotela I Plato-a, kriscanski filozofi prije Islama (Sveti Avgustin, Boethius, John Philoponus) su manje-vise doprinjeli u vezi Bozje egzistencije. Poznato je da su mnogi Islamski teolozi citali I imali ispred sebe rad od John Philoponusa, koji se suprostavio Aristotelu u vezi vjecnosti univerzuma. Naprimjer, Al-Ghazali je vjerovatno citao I imao ispred sebe rad Philoponusa kad je konstruiso argumenat o temporalnosti univerzuma. Nakon pojave Islama, Islamski filozofi I teolozi su konstruisali argumente o Bozjoj egzistenciji I bili su vodeci naravni teolozi I filozofi(Ibn Sina, al-Ghazali, Ibn Rushd) u srednjem vjeku. Najveci doprinos Islamskih filozofa I teologa u oblasti naravne teologije su dva kozmoloska argumenta o Bozjoj egzistenciji. Prvi kozmoloski argumenat je od Islamskih filozofa o kontingentnost univerzuma sto zahtjeva Nuzno Bice kao objasnjenje. Drugi kozmoloski argumenat je od Islamskih teologa o temporalnosti univerzuma I zahtjeva uzrok univerzuma. Islamska filozofija I teologija je imala velik impakt na kasnije srednjovjekovne kriscanske filozofe kao sto su Albert the Great, Toma Akvinski, St. Bonaventure, John Duns Scotus, William Ockham. Dakle, naravna teologija I filozofska teologija je bila vrlo popularna I svi filozofi I teolozi u srednjem vjeku su smatrali da ima dobrih argumenata o Bozjoj egzistenciji.

Naravna teologija ili argumenti o Bozjoj egzistenciji su bili prihvaceni medju filozofima I intelektualcima sve do ‘Prosvjetljenja’ (Enlightenment) u 18-tom vjeku kada je religija zadobila najvecu kritiku u istoriji od skeptika David Hume-a I samog teiste Immanuela Kanta. Smatra se, pa cak I danas, da su David Hume I Immanuel Kant (I ako Kant smatra Boga kao postulat morala) pobili I oborili sve argumente I Bozjoj egzistenciji smatrajuci ih pogresnim I da nema nikakvih dobrih argumenata da Bog postoji. Takodje, u 19-tom vjeku s pojavom nauke I evolucije Charles Darwin-a I takodje proklamacija Friedrich Nietzsche-a da “Bog je mrtav”. Sto vise, Freud I njegova kritika religije da je religija ‘neurosis’ I teorije projekcije. Ne samo da se smatralo da nema nikakve evidencije o Bogu I bilo kakvih argumenata da Bog postoji I da su vjernici iracionalni nego citav govor o Bogu je besmislen! Pocetkom 20-tog vjeka grupa filozofa pod imenom Logicki Pozitivisti (Logical Positivism) su smatrali da je citav govor o Bogu besmislen jer nije moguce izvrsiti bilo kakvu verifikaciju kad neko kaze “Bog postoji”. Prema logickim pozitivistima, recenica ili propozicija je tacna ili ne samo ako je analiticka propozocija (npr: 2+2=4) ili se bazira na iskustvo (experience) putem verifikacije. Medjutim, propozicija ‘Bog je stvorio svijet’ nije analiticka propozicija niti se moze izvrsiti bilo kakva verifikacija iskustvom I zbog toga je besmislena. Prema logickim pozitivistima recenica ‘Bog je stvorio svijet’ nije da je netacna nego je besmislena! Nema smisla. ‘Bog je stvorio svijet’ je isto ko da napises neku besmislenu recenicu ‘skdjfjfkerowtrit’ ili ‘trsddu u kad rtreod usto na kdjfjgh sad labrnt’.

Uzimajuci u obzir ove kritike religije I Boga svi su smatrali da je religija pocela da slabi I gubi svoju moc pocetkom 20-tog vjeka kao sto je Neitczhe predvideo. Bilo kakav govor o Bogu s strane teista (muslimana I kriscana) se smatralo kao intelektualno ne standardna pozicija. Teizam se smatrao kao akademski ne prihvatljiva opcija medju filozofima intelektualcima. Vodeci intelektualci I filozofi su bili ateisti skeptici koji nisu vjerovali u Boga. Teisti (muslimani I kriscani koji vjeruju u Boga) su se smatrali kao neke ovce koji pojma nemaju sta govore o Bogu. Tako da je sredinom 1960-tih Americki Time Magazine na naslovnu stranu napisao clanak s crnim slovima da je ‘Bog mrtav’ medju filozofima I intelektualcima I da ce eventualno religija da nestane......

  • »annonimus« je muško

Postovi: 3.054

Datum registracije: 15.12.2002

Lokacija: My chamber

  • Poruku poslati

4

Ponedjeljak, 15. Januar 2007

Citirano

Orginalno od Ibn Masud
annonimus...

Citirano

@Kaleks ja napravio od Crne Gore SODOMU I GOMORU............a Tutin i Novi Pazar je prestavio kao da su Meka i Medina ( daj Boze ) ali nisu !!!
Licemjere!



Hvala

Znam ja to bolje nego ti.Ali to je bilo NEKADA,sto znaci proslo vreme.Mozda si moj post shvatio kao kritiku ali sam ja to napisao kao pozitivna kritika.I zato sam ti na kraju napisao " nadam se da smo se razumeli ".Ali ocito me nisi razumeo.Kako i da je ja te ponovo Sellamim pa se cujemo.
" Bilen alemlere rahmettir "

Ibn Masud

Zlatna sredina

(10)

  • »Ibn Masud« je autor ove teme

Postovi: 366

Datum registracije: 07.02.2004

Lokacija: New Jersey, USA

  • Poruku poslati

5

Ponedjeljak, 15. Januar 2007

......Medjutim, sve se pocelo mjenjati kad je Americki teisticki filozof Alvin Plantinga objavio svoju knjigu ‘God and Other Minds‘ (1967). Plantinga je opovrgnuo skoro sve ateisticke argumente I njegova aplikacija analiticke filozofije I logike je briljantna. Vodeci filozofi I intelektualci su primjetili njegovu briljantnu preciznost iz analiticke filozofije I logike. Na kraju knjige Plantinga zakljucuje da je racionalno vjerovati u Boga kao sto je racionalno vjerovati u ostale umove. Prema Plantingi, nemamo nikakvih dokaza da ostali umovi postoje, isto kao za Boga. Ako prihvatimo da ostali umovi postoje onda mozemo racionalno prihvatiti da Bog postoji. Jer evidencija za ostale umove je skoro na istoj epistemskoj razini kao I vjerovanje u Boga. Ako je racionalno vjerovati u prvo onda je racionalno vjerovati I u drugo.

Nekoliko godina kasnije (1974) Plantinga je objavio knjigu iz Metafizike ‘The Nature of Necessity’ pokazivajuci njegovu briljantnost iz metafizike I modalne logike. Vec se primjetilo medju filozofima I intelektualcima da je Plantinga ozbiljan teisticki filozof. Takodje se primjetilo da je Plantinga u istoj igri s vodecim filozofima I intelektualcima (Rudolf Carnap, W.V. Quinn I ostalim filozofima). Na kraju knjige Plantinga konstruise novi OntoloskI argumenat pomocu modalne logike I pokazuje da Kant nije uspjeo da obori Ontoloski argumenat.

Trenutno, Plantinga je sigurno vodeci filozof religije. Njegov doprinos I uticaj iz filozofije religije je vrlo znacajan u zadnjih nekoliko decenija. Cak je I jedan od vodecih ateista ovog stoljeca, J.L. Mackie, ironicno nazvao Plantingu ‘Sveti Alvin’.

Nekoliko godina kasnije (1979) teisticki filozof, William Lane Craig, je objavio knjigu ’The Kalam Cosmological Argument’ ozivljavajuci al-Ghazalijev argumenat o temporalnosti univerzuma, koji je bio zapostavljen medju muslimanima I kriscanima skoro 1000 god.! Iste godine teisticki filozof s Oxford-a Richard Swinburne je objavio knjigu ‘The Existence of God’ argumentirajuci da je vjerovatnije da Bog postoji uzimajuci u obzir sve sto znamo o univerzumu nego da ne postoji.

Krajem 80-tih I pocetkom 90-tih Plantinga je objavio dvije knjige iz epistemologije (teorija znanja) uzdrmavsi teoriju znanja I izazivajuci standardnu definiciju znanja. Plantinga smatra da osoba X koja vjeruje u Boga moze znati da Bog postoji I ako nema nikakve evidencije za to vjerovanje. U drugim rijecima, osoba X je totalno racionalna I ne krsi bilo kakve norme iz epistemologije I ako nema evidencije ili argumenat da Bog postoji. Plantingin stav je slican al-Ghazalija, gdje al-Ghazali smatra da osoba moze spoznati I znati da Bog postoji bez ikakvih argumenata. Naprimjer, moja tetka i majka nisu studirali filozofiju I teologiju nisu sposobni konstruisati bilo kakav argumenat o Bozjoj egzistenciji. Medjutim, to ne znaci da su one iracionalne ili nemaju prava vjerovati da Bog postoji jer nisu sposobne konstruisati bilo kakav argumenat o Bogu. Njima nije potrebno znati filozofiju I teologiju da bi bili racionalni I opravdani da Bog postoji. Dakle, moja tetka I majka vjeruju u Boga bez ikakvih argumenata, jer siguran sam da oni ne razmisljaju hmm…citala sam al-Ghazalija I Craig-a I zbog toga vjerujem da Bog postoji. One (moja tetka I majka) ne krse bilo kakve norme iz epistemologije I ako nemaju argumenat ili dokaz da Bog postoji. Moja tetka I majka znaju da Bog postoji isto kao kad vide drvo ispred sebe, jer to je tlo ili podloga njihove noeticke strukture I proces formiranja vjerovanja. Oni mogu znati da Bog postoji bez ikakve evidencije. Ovo je naziv za Reformiranu epistemologiju. Ova teorija znanja u vezi religijskih vjerovanja stiti mnoge svakodnevne I jednostavne vjernike (naprimjer; moja tetka I majka koji pojma nemaju o filozofiji I teologiji). Ja se potpuno slazem s reforminom epistemologijom. Jer nemogu I necu da vjerujem da je Bog ucinio da proces formiranje njihovih vjerovanja iracionalan ili neopravdan kao sto neke teorije znanja (evidencijalizam, bazicna teorija ili koherentizam) propovjedaju. Sto vise, njihov izvor vjerovanja nije naravna teologija ili bilo kakav argumenat o Bozjoj egzistenciji. Njihova vjerovanja o Bogu su ‘properly basic’ I ne zahtjevaju bilo kakvu evidenciju ili argumenat. Ponekad kad pogledam majku I tetku kad klanjaju vise bi voleo imati trun njihovog cvrstog imana nego bilo sta na svijetu!!! Jer izvor vjerovanje ili imana jednog vjernika nije filozofska specukalacija o Bogu, vec iskustvo kroz svakodnevni zivot. Naprimjer, klanjanje namaza, ucenje Kur’ana I tako dalje…

Mnogi filozofski zurnali u vezi religije su poceli da se objavljuju (pocetkom 70-tih I 80-tih) iz filozofije religije medju vodecim filozofima. Tako da je bio veliki preokret ili revolucija medju filozofima u oblasti religije I vjerovanje u Boga. Odjednom, teizam je posto ‘akademski respektibilna pozicija’ medju filozofima I intelektualcima. Krajem 80-tih, jedan od vodecih ateistickih filozofa Quentin Smith, je objavio artikl smatrajuci o ‘desekularizacija medju filozofima I intelektualcima u akademiji’. U drugim rijecima, sve vise I vise filozofa I intelektualaca u filozofskoj akademiji su teisti koji vjeruju u Boga I spremni su argumentirati ovo vjerovanje. Kao sto Smith zakljucuje, ‘Bog nije mrtav u akademiji, On se vratio u akademiji I to medju vodecim filozofima’. Smatram da su trenutno vodeci filozofi u akademiji teisti (Alvin Plantinga, William Alston, Peter van Inwagen, William Lane Craig, Richard Swinburne, Jonathan Kvanvig, etc…) a ne ateisti I skeptici.

Eh dosta je vise o istoriji filozofske teologije, mislim da je vrijeme da predjemo na temu ‘moguci svijetovi’ (possible worlds)….

Muhammed_Alim

Zlatna sredina

(10)

  • »Muhammed_Alim« je muško

Postovi: 347

Datum registracije: 29.03.2004

Lokacija: np

  • Poruku poslati

6

Utorak, 16. Januar 2007

Allahu ekber, koliku sam poruku bio napiso i ja nesto pritisnu i ono se sve izbrisa! Hajr... mozda je to znak da ne treba da pisem nista, a mozda nije... Samo cu kazat da ima muslimanskih autora koji su napisali vise knjiga od tih zapadnih i koji su na bolji nacin smislili metode da covjeka vode od ateizma to teizma, pa od teizma do islama :)

Tako naprimjer Harun Yahya u serijalima knjiga pobija ateizam, materijalizam i sve srodno tome (pogledati knjige u sekcijama Refutation of Atheism ; Refutation of Darwinism ; Life after death ; Design in nature ; Design in the universe ; The myth called MATTER ), zatim dokazuje ispravnost i superiornost islama nad svim ostalim ideologijama (vidjeti knjige u sekcijama Wisdom of the Qur'an ; Miracles in the Qur'an ; the qur'anic archaeology ; Introduction to islam ; True islamic morals - svaka od ovih sekcija njegovog zvanicnog sajta sadrzi veliki broj knjiga).


Svidja mi se njegovo spajanje izmedju apstraktnih i konkretnih nauka :)


A ima alima muslimanskih koji se zovu Usulijjuun, koji se bave specijalno usuli fikhom i usuli dinom (sto ukljucuje umjetnost razmisljanja, nacin razmisljanja, pravila razmisljanja) i u svojim knjigama vode duge rasprave sa raznim ateistima i nemuslimanima. Oni umiju da ti naprave da tvoj argument bude protiv tebe, jer tacno su izgradili metode koje ukazuju na (ne)suvislost nekog argumenta :)
„Moguce“ upita „Nemoguce“: Gdje zivis? Rece: U snovima nesposobnih.

Ibnul_Qajjim

Zlatna sredina

(10)

  • »Ibnul_Qajjim« je muško

Postovi: 237

Datum registracije: 04.01.2005

Lokacija: Novi Pazar-Riyadh

  • Poruku poslati

7

Utorak, 16. Januar 2007

Kaze ibn Masud:

Citirano

“Primjera radi; moje tipkanje ovog clanka na tastaturi. Uzrok mojeg tipkanja nisu moji prsti koji direktno uticu na tastaturi vec Bog koji direktno intervenise I On je direktni uzrok tipkanjem recenica koja se pojavljaju u ovom clanku.”



Samo vezano za ovo, da neko ne shvati pogresno, da pokusam pojasniti ovo misljenje. Najprije treba znati da je Allah dao covjeku tu mogucnost da bira, sloboda izbora u srcu, nijjet. Tu se misli da njemu, covjeku, pripada nijjet da pokrene prst, ali on nema tu moc, vec tu moc mu daje Allah, samim time sto o Njemu opstoji svaki atom u univerzumu i svaka prirodna zakonitost. Znaci ibn masud odabira odredjeno djelo, a Allah to djelo koje je moguce i koje je ibn masud izabrao da ucini, uvodi iz neegzistencije u egzistenciju. To vazi za svako djelo, za svaki pokret, jer sve sto je stvoreno opstoji o Allahu Uzvisenom, i kada bi On samo na trenutak prestao da odrzava stvorenja, nestala bi. Znaci samo ON opstoji sam o Sebi, a sve ostalo opstoji o Njemu. Znaci covjek odabere, zanijeti, ima namjeru da nesto uradi, neko djelo, pokret, bilo sta, onda Allah to djelo uvodi iz nepostojanja u postojanje i covjeku ide na account njegovih djela to djelo koje je odabrao, i njemu se pripisuje. Ovo je pitanje stvorenosti covjekovih djela, i ova teorije se zove el-iktisab – sticanje djela. Ti odaberes da uradis nesto (jer ti je Allah dao moc da odaberes, i ujedno obdrzava postojanje te tvoje moci, sposobnosti da imas namjeru i volju u srcu), Allah to stvori i tebi se to djelo zapisuje jer si ga odabrao. Znaci to djelo Allah stvara svojom neogranicenom moci, a covjek stjece svojom stvorenom moci. Bog je tako tvorac ljudskih akcija, a covjek je onaj koji ih stice. Covjek ne moze stvoriti nista. Bog stvara u covjeku moc i sposobnosti da izvede neko djelo. On u njemu takodjer stvara moc da izvrsi slobodan izbor izmedju dviju alternativa – djela koja spadaju skupu pogresnih, i djela koja spadaju skupu dobrih. A moc covjeka da izabere je takodjer stvorena, ali je Allah, kao sto je vec receno, pocastio covjeka time da raspolaze izborom, nijjetom, koji se nalazi u srcu za razliku od nezive prirode ili biljaka i zivotinja, pa Allah stvara akciju koja odgovara izboru covjeka. Prema tome, Bog je kreator ljudskih akcija (khaaiq), a covjek je onaj koji ih stice izborom (muktasib). Praveci izbor i smjerajuci da izvrsi djelo, covjek postize pohvalu i nagradu od Boga – ako je napravio dobar izbor (izabrao dobro djelo), ili pokudu i kaznu – ako je napravio los izbor (izabrao lose djelo).




Citirano

Jednostavno ne mogu zamisliti da ‘vanjski svijet’ postoji izvan nase percepcije.


ok ibn Masude, ali sta je izvor percepcije? mislim, odakle vidimo ovaj svijet, kako?

Ja mislim da je svijet stvoren, i da postoji, objektivno, ali ne apsolutno. Postoji i u nasoj percepciji i u stvarnosti, neovisno od nase percepcije, jer nas Allah obavjestava da je postojao ovaj svijet i prije nego sto smo stvoreni i mi i nasa percepcija. Priroda ovog svijeta je nestalna, tj on ne postoji sam o sebi, i u tome je fora (that's the point), svakog trena Allah odrzava njegovo postojanje, ali ipak postoji, kako tako. Nije fora (poenta) u dokazivanju nepostojanja svijeta, vec je fora u dokazivanju dokazivanju nepostojanja njegove neovisne egzistencije, posto je egzistencija svijeta direktno ovisna o Allahu s.w.t.


Muhammed_Alim

Zlatna sredina

(10)

  • »Muhammed_Alim« je muško

Postovi: 347

Datum registracije: 29.03.2004

Lokacija: np

  • Poruku poslati

8

Utorak, 16. Januar 2007


Sto se tice tih teorija i zapetljancija oko eks ili inklusi i drugi -vizama, stav islama je tu jasan.

Ako covjek nije bio u mogucnosti da dobije informacije u vezi islama (ili je mogao dobiti samo netacne informacije), imace ispit kod Allaha s.w.t. na Sudnjem danu. Allah ce to imati u vidu i na Sudnjem danu ce za takve pripremiti poseban test, pa ako se tamo pokazu kao iskreni to je znak da bi i na dunjaluku bili iskreni i primili islam da je dopro do njih i uci ce u dzennet, a ako se tamo pokazu neiskrenim i sljedbenicima svojih strasti, to je znak da bi i na dunjaluku bili sljedbenci strasti, i bice kaznjeni. Konkretno, Allah ce narediti takvome da udje u vatru, i ako poslusa - i na dunjaluku bi bio od Allahu poslusnih (primio bi islam i bio od pokornih) te ce mu nagrada biti dzennet, a ako se ne pokori, i na dunjaluku bi bio od nepokornih (iako bi islam dosao do njega).

a zaboravio sam hadis koji govori o ovome, nadam se da ce ga neko naci, posto meni blokirao mozak... o|


A sto se tice tog dokazivanja Allaha s.w.t. i tome slicno, tu ima toliko razumskih dokaza da je to nevjerovatno, i to se moze lahko vidjeti u knjigama haruna yahye, koji je posebno razradio onaj argument koji govori o harmoniji, uskladjenosti i svrsishodnosti u prirodi i univerzumu kao dokazu Allahovog postojanja. On je dao tu jos puno dokaza, ali njegovo povezivanje prirodnih i filozofskih nauka je posebno zanimljivo.

Ma znas sta, dobro kaze jedan od muslimanskih ucenjaka: "A kada je On to isceznuo da Ga treba dokazivati? Bog dokazuje postojanje, a ne obrnuto. Isto kao što svijetlost dokazuje dan , a ne obratno.“

PS: Nisu tvoja majka i tetka iracionalne vec slijede vjeru fitre :) Taj dokaz postoji odavno u islamu, i zove se Fitra - urodjena ljudska narav, koja je u ljudskoj dusi i koja ukazuje na postojanje Allaha, Gospodara svih svjetova, koja izaziva zedj za obozavanje Apsolutno Savrsenog. Ali, odkud ta zedj u nama? Da li moze zedj za obozavanjem neceg savrsenog poticati od necega što je I samo nesavrseno, od nas, ili je izvor toga onaj koji je Sam Savrsen? On je to utisnuo u nasu dusu jos na rodjenju da nam bude putokaz, kao što umjetnik utisne svoj pecat u djelo koje uradi, da bi na autora ukazao...
„Moguce“ upita „Nemoguce“: Gdje zivis? Rece: U snovima nesposobnih.

Ibn Masud

Zlatna sredina

(10)

  • »Ibn Masud« je autor ove teme

Postovi: 366

Datum registracije: 07.02.2004

Lokacija: New Jersey, USA

  • Poruku poslati

9

Utorak, 16. Januar 2007

.......1) Moguci svijetovi (possible worlds): Ozivljenjem metafizike 60-tih I 70-tih, filozofi su poceli razvijati koncept o mogucim svijetovima. Ovo je jedan od najvaznijih koncepta koji se razvio u zadnjih nekoliko decenija iz filozofije.

Vodeci filozofi koji su doprinjeli ovom konceptu su Saul Kripke, David Lewis, Alvin Plantinga, Robert Stalnaker…… Tako da vrlo cesto u filozofskoj literaturi, moguci svijetovi se spominju u diskusiji u raznim oblastima iz filozofije (metafizika, epistemologija, filozofija uma, filozofija religije….)

U sustini, moguci svijetovi je naziv ili nacin na koji ovaj aktualni svijet je mogao biti drugaciji. U drugim rijecima, mozemo zamisliti neki svijet gdje su cinjenice drugacije od ovog naseg svijeta. Aktualni svijet je nas svijet u kojem mi zivimo. Dakle, nazvacemo ovaj nas aktualni svijet (AS) ‘kompletan skup raznih istinitih propozicija I dogadjaja‘. Evo uzecu nekoliko propozicija iz (AS) za koje znamo da su istinite. Naprimjer;

1) Alija Izetbegovic je predsjednik Bosne I Hercegovine,
2) Italija je pobjednik Svjetskog Prvenstva 2006,
3) ed je clan ‘Zajednice Sandzacke Dijaspore‘,
4) @ef zivi u Novom Pazaru,
5) Ibn Masud je rodjen 23. Aprila 1983 god. u Novom Pazaru.

Znamo jednu stvar vezi ovih propozicija. Ove propozicije su istinite I one su deo naseg aktualnog svijeta. Medjutim, mozemo zamislit neki moguci svijet gdje su ove propozicije drugacije od ovog aktualnog svijeta u kojem mi zivimo. Naprimjer, mozemo zamislit neki moguci svijet gdje Alija Izetbegovic nije predsjednik Bosne I Hercegovine, takodje mozemo zamislit da Bosna I Herzegovina ne postoji u nekom mogucem svijetu. Takodje, mozemo zamislit da Italija nije svjetski prvak 2006 nego vec Srbija (eh…ovo je stvarno tesko zamislit!). Isto tako mozemo zamislit da ed nije clan ‘Zajednice Sandzacke Dijaspore’, nego je vec clan neke druge organizacije. Isto tako s @ef-om, mozemo zamisliti da @ef nije rodjen I da ne zivi u Novom Pazaru nego je rodjen u Sibiriji ili je moguce da @ef uopste I ne postoji u nekom mogucem svijetu. Slicno s Ibn Masud-om, mozemo zamislit da Ibn Masud nije rodjen 1983 god. u Novom Pazaru nego je rodjen 1931 negdje u nekom selu u Tajlandu ili je moguce (kao s @ef-om) da Ibn Masud ne postoji uopste u nekom mogucem svijetu.

Dakle, sve ove propozicije (1-5) koje sam naveo su kontingentne propozicije. A to jest; I ako su one istinite u nasem aktualnom svijetu one mogu biti drugacije. Dakle, mozemo zamisliti razne propozicije koje su drugacije od ovog naseg aktuelnog svijeta. Ove propozicije su kontigentne zbog toga sto su istinite u nekim mogucim svijetovima I nisu nuzne u svakom mogucem svijetu.

Nuzne propozicije ili nuzne istine su one propozicije koje postoje u svakom mogucem svijetu I ne mogu biti ne istinite. Naprimjer, matematicke istine: 2+2=4, I jos neke koncepcualne istine. Suprotno od nuznih propozicija su propozicije koje su nuzno ne tacne u svakom mogucem svijetu. Dakle, ove propozicije su nuzno ne istinite I ne mogu postojati u bilo kojem mogucem svijetu, naprimjer; 2+2=5, isto tako kontradikcije I tako dalje.

Medjutim, da ne bi bilo nejasnosti o nekim pojmova o nuznim propozicijama moramo razlikovati nuznost (de dicto) I nuznost (de re) koja je vrlo vazna za nasu diskusiju. Nuznost (de dicto) uzima u obzir kad se nuznost dodaje nekoj tvrdnji (a dictum) u svakom mogucem svijetu. S druge strane, Nuznost (de re) pripada nekoj osobi ili bicu koje poseduje neku osobinu ili karakteristike esencijalno u svakom mogucem svijetu. Ako nesto poseduje esenciju neke osobine onda je to tacno u bilo svakom svijetu gdje to ’nesto’ postoji. Naprimjer, ’Nuzno, @ef je ljudsko bice’. Ovo ne znaci da ‘@ef postoji u svaki moguci svijet‘. Medjutim, sta se podrazumeva pod propozicijom ‘Nuzno, @ef je ljudsko bice’ jeste da je @ef u esenciji ljudsko bice u svaki moguci svijet gdje @ef postoji.

U terminologiji mogucih svijetova, esencijalne osobine ili karakteristike su one osobine ‘Y’ gdje ‘X’ poseduje u svaki moguci svijet gdje ‘X’ postoji. Ako osoba ‘X’ ne moze da postoji bez osobine ‘Y’ onda je ta osobina esencijalna za osobu ‘X’. Ako ‘X’ ne poseduje neku osobinu ‘Y’ u neki moguci svijet onda osobina ‘Y’ prestaje da bude esencijalna osobina nego vec akcidentalna. Akcidentalne osobine ili karakteristike su one osobine gdje osoba ‘X’ nema osobinu ‘Y’ makar u jednom mogucem svijetu gdje ‘X‘ postoji. Naprimjer, ja ne bih mogao biti Ibn Masud a da nisam ljudsko bice.

Evo uzecu za primjer mene (Ibn Masud). Neke od karakteristika koje posedujem ja (Ibn Masud) su slijedece; Ibn Masud je ljudsko bice, Ibn Masud je rodjen u Novom Pazaru, Ibn Masud igra fudbal, Ibn Masud je visok 1.85 cm I tezak 83 kg. Jedna od mojih esencijalnih osobina je da sam ja ljudsko bice. Dakle, to je moja esencijalna osobina. Bez te osobine ili karakteristike ne bih mogao biti Ibn Masud. U drugim rijecima, u svaki moguci svijet koji postoji Ibn Masud je ljudsko bice. Medjutim, ostale osobine kao sto su da ja igram fudbal, da sam rodjen u Novom Pazaru, moja visina I tezina su akcidentalne osobine. Naprimjer, mozemo zamisliti neki moguci svijet gdje sam ja (Ibn Masud) rodjen u Tajlandu 1901 god., umjesto da igram fudbal ja sviram gitaru ili klavir, visok sam 1.70 cm I tezak 55 kg.

Medjutim, kasnije se opet moramo vratiti u vezi esencije kad budem govorio o transworld identitu, jer ova definicija je ne jasna I moze stvarati probleme. Dakle, moramo opet preispitati ovu definiciju o esenciji u mogucim svijetovima. (Jel neko dosad primjetio probleme u vezi esencije I mogucih svijetova? Ja jesam….zbog toga, kasnije cemo preispitati zbog cega je ovo problematicno I dodati jos neke poente u vezi esencije I mogucih svijetova).

Moramo dodati jos jednu poentu o mogucim svijetovima. Jedna situacija u jednom mogucem svijetu mora uracunati ili sadrzati druge situacije u istom mogucem svijetu. Tako da jedna situacija je ne izvrsljiva bez drugih situacija. Naprimjer, uzecemo jednu situaciju u jednom mogucem svijetu a to jest; ‘@ef je prvi Pazarski sampion Srbije u boksu’. Da bi ova situacija bila izvrsljiva u neki moguci svijet onda ostale situacija ili stanje stvari moraju biti izvrsljive. Naprimjer, da Novi Pazar postoji, da je @ef iz Novog Pazara, da je Novi Pazar grad Srbije, da prije @ef-a nijedan Pazarac nije bio sampion, da @ef trenira boks…I tako dalje.

S druge strane, jedna situacija u jednom mogucem svijetu mora iskljuciti druge situacije u istom mogucem svijetu ako nije moguce da su obe situacije izvrsljive. Naprimjer, ako situacija ili stanje stvari u jednom mogucem svijetu je izvrsljiva; ‘@ef je prvi pazarski sampion Srbije u boksu’, onda druga situacija je ne izvrsljiva. Naprimjer, ‘Ibn Masud je prvi Pazarski bokser koji je sampion Srbije u teskoj kategoriji’. Jer obe situacije nisu izvrsljive u istom mogucem svijetu.

Dakle, mozemo sumirati moguci svijet kao ‘kompletan ili maksimalan mogucih I izvrsljivih situacija ili stanje stvari u jednom mogucem svijetu’.

2) Kontrafaktuali (Counterfactuals): Jedan koncept koji je vezan za moguce svijetove su kontrafaktuali. U sustini, kao u mogucim svijetovima kontrafaktuali su stvari koje su mogle biti drugacije od ovog naseg aktualnog svijeta. Obicno se kontrafaktuali konstruisu u formi “Ako je ‘P’ slucaj, onda bi ‘Q’ bio slucaj”. ‘P’ je u ovom slucaju prethodni uslov, dok je ‘Q’ konsekventi uslov. Kontrafaktuali se konstruisu suprotno od aktualnih stvari u ovom nasem svijetu. (Jer kao I sto sama rijec govori ‘kontra’ ili suprotno). U kontrafaktualima prethodni uslov je ne tacan I suprotan ovom nasem aktualnom svijetu.

Naprimjer, uzecemo Shevcenkov prelazak u Chelsea koji je vrijedan 45 miliona evra. U vezi ove tvrdnje znamo dvije stvari. 1) Ovo je deo naseg aktualnog svijeta, 2) Mozemo konstruisati ovu tvrdnju kao hipoteticnu propoziciju; “Ako je Shevcenko ponudjen 45 miliona evra, onda ce on preci u Chelsea”.

Medjutim, zamislimo neki moguci svijet (koji je slican ovom nasem) s kontrafaktualom u vezi Shevcenka. U ovom slucaju Shevcenko je ponudjen samo 2 miliona evra. Ovo je kontrafaktual jer je kontra naseg aktualnog svijeta. Dakle, mozemo konstruisati ovaj kontrafaktual kao hipoteticnu propoziciju, “Ako je Shevcenko ponudjen 2 miliona evra, onda ce on preci u Chelsea”. Da li je ova hipoteticna propozicija tacna ili ne? Jednostavno…neznamo.

Medjutim, pretpostavimo jos dva moguca svijeta iz ovog scenarija. U jednom mogucem svijetu Shevcenko je prihvatio ponudu, dok je u drugom mogucem svijetu odbio. Jednostavno neznamo koju bi opciju izabro da je ponudjen samo 2 miliona evra.

Mozda je za neke citaoce govor o kontrafaktualima dosada, ali kad budem govorio o Bogu I mogucim svijetovima onda cemo vidjeti da su kontrafaktuali vrlo vazni.

3) Tranzworld identitet (Transworld identity): Primjeticemo da se nas govor o mogucim svijetovima bazirao na jednu pretpostavku, a to jest; da su osobe identicne preko mogucih svijetova. Naprimjer, osoba Ibn Masud koji je deo ovog naseg aktualnog svijeta poseduje slijedece osobine; Ibn Masud je ljudsko bice, rodjen je u Novom Pazaru 23. April 1983 god., igra fudbal, visok 185 cm I tezak 83 kg I tako dalje. Medjutim, takodje smo pretpostavili jedan moguci svijet gdje je Ibn Masud rodjen u Tajlandu 1901 god., svira gitaru I visok 170 cm I tezak 59 kg.

Pitanje je, da li su ovo iste osobe i identiti (I ako su im neke osobine razlicite)? Ili vec mozda dvije razlicite osobe I dva razlicita identita? Sta vi mislite?
Ako izaberemo prvu opciju, da su to iste osobe I jedan isti identitet preko mogucih svijetova onda se to naziva tranzworld identitet (tranworld identity). Neki filozofi (Saul Kripke, Alvin Plantinga, Peter van Inwagen,…) smatraju da su to iste osobe preko mogucih svijetova s razlicitim osobinama I smatraju da je ovo koherentna pozicija. Dakle, Ibn Masud koji je rodjen u Novom Pazaru 1983 god. je ista osoba u neki drugi moguci svijet gdje je Ibn Masud rodjen u Tajlandu 1901 god. Dakle, iste osobe I identiteti samo razlicite osobine.

Medjutim, neki filozofi (David Lewis) smatraju da je koncept o tranzworld identitu problematican i smatra da su tranzworld identiteti nemoguci. Umjesto tranzworld identita, Lewis smatra da postoje ‘worldbound individuali’, a to jest; u razlicitim mogucim svijetovima postoji parnjak ili kopija slicnih individuala. Ovi individuali su razlicite osobe I identiteti ali slicni. Naprimjer; u ovom aktualnom svijetu Ibn Masud je rodjen u Novom Pazaru I igra fudbal. Medjutim, u neki moguci svijet postoji osoba Ibn Masud (koji je slican meni ali druga osoba I identitet), taj Ibn Masud je predsjednik neke drzave po imenu Tirmanija I bilioner je. Prema Lewisu, jedna osoba ili identitet moze samo da okupira jedan svijet. Interesantno je da Lewis smatra da ovi moguci svijetovi postoje kao I ovaj nas aktuelni svijet. Jedina razlika je u tome sto mi, naprimjer, izgovaramo propozocije u ovom nasem svijetu dok oni isto izgovaraju propozicije u njihovom svijetu.....

@ef

Majstor

(22)

  • »@ef« je muško

Postovi: 1.842

Datum registracije: 11.02.2004

Lokacija: Sandzak, Novi Pazar

  • Poruku poslati

10

Utorak, 16. Januar 2007

Pitanja koja sam postavio sam postavio ocigledno zbog toga sto nisam znao odgovor na njih. I nadao sam se da sa islamskog stanovistva postoje neki jednoznacni odgovori na ova pitanja, odgovori oko kojih se slaze vecina uleme. Medjutim ocigledno je da to nije tako i da razliciti alimi imaju razlicite odgovore. I u takvoj situaciji mi i nije toliko bitno kakvi su to odgovori. Jer svi ti odgovori, kako nisu jedinstveni na nivou cele islamske zajednice, predstavlaju u velikoj meri odraz licnog misljenja i shvatanja i apsolutno ne moraju biti tacni. Cak sta vise niko od onih koji nude odgovore na ova pitanja nemaju ni jedan dokaz da bi ih podkrepili. A moje znanje ni o veri ni o islamskoj filozofiji i teologiji nije toliko da bih bio sposoban da razlucujem sta je ispravno, a sta ne. Te cu stoga to prepustiti onima koji imaju daleko vise znanja i volje da se bave ovim pitanjima, jer su za mene na prvom mestu stvari oko kojih se svi mi slazemo, poput namaza, posta, islamskog ponasanja itd, a u krajnjoj liniji saznanje da li se ljudi radjaju ovakvi ili onakvi mi ne moze doneti dzennet, kojem svi mi tezimo. A moze se desiti da, cak i u najboljoj nameri, nacinim grijeh misleci nesto o necemu na neki potpuno pogresan nacin, pa cak i taj grijeh uvecati ako i druge budem poducavao svojih shvatanjima.
Te stoga, zahvaljujem vam se svima na trudu da odgovorite na moja pitanja, ali cinjenica da sa islamske tacke gledista ne postoji jedinstven odgovor na ova pitanja stavlja tacku na moja zanimanja za ista.
Relax, take it easy, for there is nothing that we can do.

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

11

Utorak, 16. Januar 2007

Citirano

Orginalno od @ef
... ali cinjenica da sa islamske tacke gledista ne postoji jedinstven odgovor na ova pitanja stavlja tacku na moja zanimanja za ista.

Ako budes stavljao tacku na svako pitanje oko kojeg ne postoji jedinstven stav bojim se da ces na mnoga pitanja staviti tacku prije nego dobijes odgovor :) .

Istina, mnogo je vise pitanja kod kojih ne postoji jedinstven odgovor od onih na koja postoji. Srecom, ta pitanja su uglavnom drugorazrednog znacaja i od njih ne zavisi mnogo toga. Pitanja koja si postavio a u vezi kojih Ibn Masud donosi vrijedne informacije nije od onih pitanja koja imaju svoju prakticnu primjenu u svakodnevnom zivotu, znanje o njima nije nuzno da bi covjek ispravno vjerovao ali su ipak interesantna.

Da ti ipak ne bi bio uskracen za odgovor na tvoje pitanje ja cu pokusati da uprostim problem.

Citirano

Da li se svi ljudi radjaju jednaki, tj. sa istim moralnim vrednostima? Zanima me sta islam kaze o ovim pitanjima. Kada je Allah dz.s. pravio duse ljudi da li ih je napravio istim? Ako jeste da li to znaci da geni, sredina i drustvene okolnosti ne uticu na necije ponasanje? Ako je neko u dusi povaren, lazov itd. kako je nastao kao takav? Da li mu je duse takva stvorena? Verovatno da nije, jer ako je takav stvorena onda zbog cega kaznjavati nekoga sto je takav kakav je, ako je takav stvoren. Zbog cega je neko rodjen u muslimanskoj porodici, a ne u hriscanskoj? Da li to znaci da oni koji su rodjeni u muslimankoj porodici imaju vece sanse da zarade dzenet, jer mu se na neki nacin od rodjena upuceni na islami?

Dobro primjecujes, ljudi nisu isti i Allah dz.s. ih stvara razlicitim. Ti sada pitas zasto ih Allah kaznjava ako nisu isti. Prvo, princip razlicitosti je nuzan da bi svijet imao smisla i da bi opstao. Drugo, mi znamo da ce Allah da kazni neposlusne ali ne znamo ko su neposlusni i kako ce da ih kazni. Tacno, mi imamo neke informacije o tome. Allah dz.s. nas obavjestava preko Poslanika o posljedicama naseg djelovanja na ovome svijetu. Medjutim, informacije su opsteg karaktera (tipa: oni koji budu radili to i to dobice to i to ...) ali kako ce izgledati primjena opstih pravila na specificne slucajeve poznato je jedino Allahu dz.s. Ako i @ef i @ed budu popili po jedno pivo mi pouzdano znamo da su prekrsili naredbu o zabrani pijenja alkohola. Medjutim, mi ne znamo da li ce se zbog toga suociti sa istim posljedicama na Sudnjem danu. U tome lezi mudrost Allaha dz.s. Potrebno je stvorenja koja imaju razlicite predispozicije a pocinila su isti prestup kazniti a da pri tome kazna bude pravedna. A kazna mora biti pravedna obzirom da dolazi od Pravednog. Razmisljajuci o ovom problemu meni je na um pala atletska trka na 400m. Pocetne pozicije trkaca nisu iste. Zapravo, nama se cini da nisu iste. Mi vidimo da su trkaci poredjani jedan iza drugog u svojim stazama prije nego ce se oznaciti start trke. Medjutim, ako izracunas putanju kojom se zaista krecu trkaci vidjet ces da oni imaju potpuno iste duzine do cilja tj imaju potpuno iste uslove u toku trke. Slicno tome, mi kao 'trkaci' na putu do dzenneta isto imamo razlicite startne pozicije (ono sto ti primjecujes da smo razliciti i da odrastamo u razlicitim uslovima) ali te razlicite startne pozicije su samo varka (a nekima i izgovor). Allah dz.s., Pravedni i Mudri, nagradjuje i kaznjava u skladu sa tim Svojim lijepim imenima. Kada se bude svodio Konacni sud nikome nece biti nepravda ucinjena. Svako od nas ce dobiti jasnu sliku svojih pocetnih uslova i uslova koje je imao tokom cijele 'trke' i bice mu jasno da su konsekvence sa kojima se suocava a koje poznaje jedino Allah dz.s. pravedne.
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

Muhammed_Alim

Zlatna sredina

(10)

  • »Muhammed_Alim« je muško

Postovi: 347

Datum registracije: 29.03.2004

Lokacija: np

  • Poruku poslati

12

Utorak, 16. Januar 2007

Eto, ed je to ukratko objasnio :) Ne znam dal je ibn masud citao ono sto su drugi pisali :) al krenuo je da pise punom parom, samo bi mozda bilo ljepse da navodi misljenja iskljucivo islamskih ucenjaka, posto ostala nisu relevantna.

Sto se tice konstatacije da misljenja ucenjaka nemaju nijedan dokaz, kako se to navede na nekom od prethodnih postova, to nije bas tako, jer svaki ima jake ili slabe dokaze za svoje misljenje. A na nama je da odaberemo ona misljenja sa najjacim dokazima. A ne da bjezimo od toga. A Kur'an i sunnet imaju odgovor na sva pitanja, pa i na ova. Ucenjaci su samo pokusali da nam priblize znacenja tih odgovora, svaki na svoj nacin.
„Moguce“ upita „Nemoguce“: Gdje zivis? Rece: U snovima nesposobnih.

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

13

Utorak, 16. Januar 2007

Citirano

Orginalno od Muhammed_Alim
... samo bi mozda bilo ljepse da navodi misljenja iskljucivo islamskih ucenjaka, posto ostala nisu relevantna.

Fatal error! :D

Imam Gazali upozoravana na opasnost od prihvatanja ali Boga mi i na opasnost od odbijanja. Ne zaleci se sine. :)
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

Muhammed_Alim

Zlatna sredina

(10)

  • »Muhammed_Alim« je muško

Postovi: 347

Datum registracije: 29.03.2004

Lokacija: np

  • Poruku poslati

14

Utorak, 16. Januar 2007

Nije fatal eror, ako se to primijeni iskljucivo na islamske teme. Misljenje kjafira ne moze biti relevantno po pitanju islamskom akaida, tefsira, fikha i dr. Osnov da bi se od nekoga uzimalo islamsko vjersko znanje jeste IMAN, da je musliman, da je ucio kod islamskih ucenjaka itd. Njihova misljenja mogu biti i tacna, ali nema tog njihovog misljenja sa okcidenta koje je strucno i tacno da ne postoji jos strucnije i jos tacnije i jos bolje misljenje sa orijenta :) a mi treba da radimo maximalno na stvaranju autoriteta medju islamskom ulemom, jer islamsko znanje (razumijevanje vjere) je svjetlo koje se ne daje osim mu'minu.

A ako i uzmemo nesto od kjafira u vezi islamskih tema, to treba da je proslo verifikaciju islamskog ucenjaka. jednostavno, mi trebamo nasem narodu ponuditi islamsku/muslimansku alternativu u svemu, kako u naucnom misljenju, tako i u tehnickim dostignucima (to ukljucuje i otvaranje firmi od strane muslimana koje se bave proizvodnjom aviona, brodova, automobila, itd, prosto da za sve imamo alternativu da za sve u zivotu mozemo koristiti 'samo nase').


A sto se tice drugih nauka, to je vec druga stvar.

„Moguce“ upita „Nemoguce“: Gdje zivis? Rece: U snovima nesposobnih.

Sting Lady

Profesionalac

(10)

  • »Sting Lady« je žensko

Postovi: 752

Datum registracije: 07.08.2005

Lokacija: Kitchener, ON

  • Poruku poslati

15

Utorak, 16. Januar 2007

Citirano

Orginalno od Ibnul_Qajjim
Najprije treba znati da je Allah dao covjeku tu mogucnost da bira, sloboda izbora u srcu, nijjet. Tu se misli da njemu, covjeku, pripada nijjet da pokrene prst, ali on nema tu moc, vec tu moc mu daje Allah, samim time sto o Njemu opstoji svaki atom u univerzumu i svaka prirodna zakonitost.
. . .
Znaci covjek odabere, zanijeti, ima namjeru da nesto uradi, neko djelo, pokret, bilo sta, onda Allah to djelo uvodi iz nepostojanja u postojanje i covjeku ide na account njegovih djela to djelo koje je odabrao, i njemu se pripisuje. Ovo je pitanje stvorenosti covjekovih djela, i ova teorije se zove el-iktisab – sticanje djela. Ti odaberes da uradis nesto (jer ti je Allah dao moc da odaberes, i ujedno obdrzava postojanje te tvoje moci, sposobnosti da imas namjeru i volju u srcu), Allah to stvori i tebi se to djelo zapisuje jer si ga odabrao.


U ovom prilogu se nalaze chinjenice koje svi mi podsvesno znamo, ali chesto ne umemo da definishemo ili objasnimo. Deshavalo mi se da mi bude postavljeno pitanje na koje nemam adekvatan odgovor (jer ga ne znam, a ne zato shto ne postoji), a ono je najcheshce bilo vezano za slobodu izbora.

Drago mi je da je ovaj prilog napisan, jer sam definitivno imala haira od njega. :) Lepo, kratko i sasvim jasno. Hvala, IQ.

Dalje, neko je pomenuo problematiku korishcenja termina "Bog". Moja percepcija Boga mi ne dozvoljava da mislim da, sem Allaha dz.sh., blio ko drugi ili shta drugo to moze biti. Kako je za mene neshvatljivo da neko obozava kravu, zatim da Isaa a.s. smatra Bogom, tako mi i ne predstavlja problem kada neko koristi termin "Bog" umesto "Allah dz.sh.". Za mene ta imenica nije zajednichka, vec vlastita, i jedna, univerzalna.
Volela bih da prochitam (ako moze neko da postira ovde) deo iz Kur'ana ili Hadisa u kojem se navodi da Allaha dz.sh. ne treba oslovljavati sa "Bog". Ako Kur'an tako kaze, onda u redu, ni ja necu vishe.

U uvodnom postu se pominju neke druge teme na Forumu. Da uzmem za primer temu "Chokolada", koja je pomenuta. Nisam postirala tamo nishta, ali imam utisak da je na neki nachin recheno da filozofija i religija iskljuchuju neke druge teme. Naime, ako neko nije zainteresovan za filozofiju, to ne znachi da ce obavezno biti zainteresovan za neke banalnije teme, niti da, ako je vec zainteresovan za filozofiju i religiju, ne treba nishta drugo da ga interesuje. Izgradjivanje mishljenja o mnogim, pa i banalnim, stvarima, ce nam pomoci u izgradjivanju mishljenja o drugim, onim vecim. To shto, na primer, imam mishljenje o chokoladi, ili o tome koliko je bitno znati peglati, ne znachi da nisam sposobna da razmishljam o drugim stvarima (ne govorim o sebi, vec uopshteno).

Zelim i da se ogradim, naime, time da te nisam sasvim pogreshno shvatila. Recheno je da ako nekoga ne interesuje ova tema, produzi dalje. Ali mi se ne svidja blaga iskljuchivost prilikom pominjanja drugih tema koju sam objasnila u pasusu iznad. Tu sam da me ispravish ako greshim. ;)

Svako dobro.


Ima u meni tmine,
no ima u meni i vedrine,
i moja divna sloga.

@ef

Majstor

(22)

  • »@ef« je muško

Postovi: 1.842

Datum registracije: 11.02.2004

Lokacija: Sandzak, Novi Pazar

  • Poruku poslati

16

Utorak, 16. Januar 2007

Citirano

Orginalno od ed
Istina, mnogo je vise pitanja kod kojih ne postoji jedinstven odgovor od onih na koja postoji. Srecom, ta pitanja su uglavnom drugorazrednog znacaja i od njih ne zavisi mnogo toga.


Slazem se sa tobom, a posebno sa ovom drugom recenicom, jer sam ovako nesto i ja rekao u svom predhodnom postu. Jer za mene su na prvom mestu neke fundamentalne stvari za koje uglavnom preovladjuje isti stav na nivou umeta, dok se ovim sa drugorazrednim znacajem ne bavim toliko, pre svega jer me ne znanje o tim stvari ogranicava.
Hvala ti na odgovoru. Kratko, ali jasno. Hvala :)
Relax, take it easy, for there is nothing that we can do.

Ibn Masud

Zlatna sredina

(10)

  • »Ibn Masud« je autor ove teme

Postovi: 366

Datum registracije: 07.02.2004

Lokacija: New Jersey, USA

  • Poruku poslati

17

Srijeda, 17. Januar 2007

(Pokusacu da odgovorim na negativne I pozitivne kritike kad budem zavrsio s tekstom)


……Medjutim, ja bih se slozio da je tranzworld identitet koherentna pozicija I da je moguce govoriti o jednom individualu I identitetu u razlicitim svijetovima s razlicim osobinama. Jedna kritika (I ako ih ima mnogo) protiv tranzworld identiteta jeste paradoksa Chisholm-a. Prema ovoj paradoksi zamislimo dvije osobe (Ibn Masud) I (@ef). Ibn Masud I @ef su dvije razlicite osobe I identiteti, medjutim, Ibn Masud I @ef mogu imati razlicite osobine u raznim mogucim svijetovima (kao sto tranzworld identitet pretpostavlja). Pretpostavimo za momenat da pocnemo mijenjati neke osobine I situacije malo po malo (Ibn Masuda I @ef-a) u raznim mogucim svijetovima, tako da eventualno dodjemo do situacije gdje Ibn Masud I @ef razmjene identitete.

Hmm…kako to? Zar ovo ne izgleda ko paradoksa? Zbog toga, Roderick Chisholm zakljucuje da je nemoguce imati jednu osobu s istim identitetom preko razlicitih mogucih svijetova jer ce doci do razmjene identiteta, sto osporava tranzworld identitet.

Jedna solucija (kao sto sam vec napomenuo u vezi esencije I akcidenata) jeste da preispitamo esenciju. Jer esencija (ljudsko bice) koju sam spomenuo nije dovoljna da bi sacuvo tranzworld identitet. Jer Ibn Masud I @ef obojica djele istu esenciju (ljudsko bice). Dakle, ovo je trivijalna esencija koju obojica djelimo.

Sta je potrebno kako bi sacuvali tranzworld identitet I da ne bi doslo zabune o identitetima jeste individualna esencija. Prema individualnoj esenciji postoji bar jedna osobina ‘B’ sto samo jedan od nas moze imati u svaki moguci svijet. Naprimjer, Ibn Masud ima neku osobinu ‘B’ u svaki moguci svijet koji niko osim njega nemoze imati. Za mene je ova osobina esencijalna I za nikog drugog. Da bi @ef zamjenio svoj identitet s Ibn Masud-om on mora imati ovu osobinu ‘B’ u svaki moguci svijet. Medjutim, samo Ibn Masud ima ovu osobinu ‘B’. Zbog toga, @ef nije u stanju zamjeniti svoj identitet sa mnom niti ja mogu zamjeniti svoj identitet s @ef-om.

Tranzworld identitet zahtjeva da svaka individualna osoba ima neku svoju individualnu esenciju. Tako da svako od nas ima svoju individualnu esenciju I moze sacuvati svoj identitet prijeko mogucih svijetova. Tako da je Ibn Masud ista osoba koji je rodjen u Novom Pazaru I Ibn Masud koji je rodjen u Tajlandu I svira gitaru.

4) Tranzworld Deprivacija (Transworld Depravity): Ovaj termin je Plantinga izmislio u knjizi (God, Freedom, and Evil). Vrlo je tesko dati preciznu definiciju tranzworld deprivacije I sta tacno Plantinga podrazumeva pod ovom terminologijom. Medjutim, u sustini, tranzworld deprivacija se odnosi na individualnu esenciju, a to jest; ako osoba uvijek izabere istu opciju u svaki moguci svijet koji je izvrsljiv onda osoba boluje (ne u fizickom smislu) od tranzworld deprivacije. Naprimjer, @ef iz Novog Pazara. U svaki moguci svijet koji je izvrsljiv, @ef izabere da ide u café ‘art’. Dakle, bilo koji moguci svijet da se aktualizira gdje @ef postoji, @ef mora da ide u café ‘@ef’ jer je uvijek izabro istu opciju. Dakle, @ef boluje od tranzworld deprivacije.

Ovaj koncept je vrlo vazan kad budemo diskutovali o Bogu, kontrafaktualima, osobe koje nisu primile Islam I tako dalje.

Dakle, vrijeme je da upotrebimo ove koncepte u vezi nase diskusije…..

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

18

Četvrtak, 18. Januar 2007

Citirano

Orginalno od Muhammed_Alim

Ako covjek nije bio u mogucnosti da dobije informacije u vezi islama (ili je mogao dobiti samo netacne informacije), imace ispit kod Allaha s.w.t. na Sudnjem danu. Allah ce to imati u vidu i na Sudnjem danu ce za takve pripremiti poseban test, pa ako se tamo pokazu kao iskreni to je znak da bi i na dunjaluku bili iskreni i primili islam da je dopro do njih i uci ce u dzennet, a ako se tamo pokazu neiskrenim i sljedbenicima svojih strasti, to je znak da bi i na dunjaluku bili sljedbenci strasti, i bice kaznjeni. Konkretno, Allah ce narediti takvome da udje u vatru, i ako poslusa - i na dunjaluku bi bio od Allahu poslusnih (primio bi islam i bio od pokornih) te ce mu nagrada biti dzennet, a ako se ne pokori, i na dunjaluku bi bio od nepokornih (iako bi islam dosao do njega).

a zaboravio sam hadis koji govori o ovome, nadam se da ce ga neko naci, posto meni blokirao mozak... o|

Nadam se da ce biti pojasnjenja navedenog tj da ce biti prezentirane predaje sa ocjenom autenticnosti i eventualno komentarima.

Usput, kad vec pomenu Haruna Jahju, pokusavao sam da dodjem do informacija kako on kotira medju ucenjacima, kako muslimanima tako i nemuslimanima, je li neko komentarisao njegove radove pa nisam nasao nista. Imas li ti kakvih informacija o ovome?

Citirano

Nije fatal eror, ako se to primijeni iskljucivo na islamske teme. Misljenje kjafira ne moze biti relevantno po pitanju islamskom akaida, tefsira, fikha i dr. Osnov da bi se od nekoga uzimalo islamsko vjersko znanje jeste IMAN, da je musliman, da je ucio kod islamskih ucenjaka itd.


Pa Ibn Masud se ne ogranicava iskljucivo na islamske teme (a ovdje bi se moglo postaviti i pitanje sta su to islamske teme). On objasnjava razne filozofske koncepte koji mogu a ne moraju biti u skladu sa islamskim ucenjima. O tome ce biti jos rijeci vjerujem.

I dozvoli mi da te posavjetujem oko upotrebe rijeci kjafir. Sto je manje budes koristio to bolje za tebe.
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

Muhammed_Alim

Zlatna sredina

(10)

  • »Muhammed_Alim« je muško

Postovi: 347

Datum registracije: 29.03.2004

Lokacija: np

  • Poruku poslati

19

Četvrtak, 18. Januar 2007

Citirano

Nadam se da ce biti pojasnjenja navedenog tj da ce biti prezentirane predaje sa ocjenom autenticnosti i eventualno komentarima.



Samo se ti nadaj :)) salim se :) kad nadjem napisacu, a znam da je sahih i da sam citao to al sad se treba sjetit dje to bese. Mozda Abdul-Medzid to lakse nadje.

A Harun Yahya nije alim u klasicnom smislu te rijeci pa da bude autoritet i islamskim naukama, vec je vise kao neki mislilac koji sluzi za upucivanje Ka islamu, a o samom islamu da prica... to je vec druga stvar.
„Moguce“ upita „Nemoguce“: Gdje zivis? Rece: U snovima nesposobnih.

Ibn Masud

Zlatna sredina

(10)

  • »Ibn Masud« je autor ove teme

Postovi: 366

Datum registracije: 07.02.2004

Lokacija: New Jersey, USA

  • Poruku poslati

20

Petak, 19. Januar 2007

....Neki teisti smatraju da Bog zna ne samo sta ce koja osoba uraditi u ovom aktualnom svijetu nego vec zna sta bi osobila uradila ili reagovala u raznim situacijama u raznim mogucim svijetovima! Naprimjer, ne samo da Bog zna sta ce Ibn Masud (koji je rodjen 1983 god., u Novom Pazaru) raditi u ovom aktualnom svijetu nego vec Bog zna sta bi Ibn Masud radio da je rodjen 1901 god. U Tajlandu ili da je Ibn Masud rodjen prije 2,500 god. negdje u nekom indijanskom plemenu. Ili vec da je Ibn Masud rodjen 2071 god.

Prvi filozof I teolog koji je pokuso konstruisati Bozje sveznanje (omnisenciju) u vezi kontrafaktuala je bio Luis de Molina iz 16-tog vijeka. Prema Molini, prije nego sto je Bog stvorio ovaj aktualni svijet, Bog je znao kako ce bilo koja osoba (iz ovog aktualnog svijeta) reagovati I kakve ce opcije izabrati u raznim situacijama u raznim mogucim svijetovima. Ovo Bozje znanje je Molina nazvao ‘srednje znanje’ (scientia media). Bog jednostavno zna koju bi opciju neka osoba izabrala da se nadje u bilo kojoj situaciji. Uzimajuci ove kontrafaktuale u obzir, Bog jednostavno odluci koji ce svijet da aktualizira (stvori). Dakle, ‘Bozje kontrafaktuale’ mozemo sumirati kao “Bog zna kako ce bilo koja osoba ‘X’ reagovati u bilo kojoj situaciji.” Ovo su jednostavno kontrafaktuali kako ce bilo koja osoba reagovati u bilo kojoj situaciji. Ovaj aktualni svijet se sastoji od propozicija kao sto su:

1) Alija Izetbegovic je predsjednik Bosne I Hercegovine,
2) Italija je pobjednik Svjetskog Prvenstva 2006,
3) ed je clan ‘Zajednica Sandzacke Dijaspore‘,
4) @ef zivi u Novom Pazaru,
5) Ibn Masud je rodjen 23. Aprila 1983 god. u Novom Pazaru.


Medjutim, Bog zna razne kontrafaktuale u raznim mogucim svijetovima. A to jest; kako bi Alija Izetbegovic reagovo u situaciji da nije
predsjednik Bosne I Hercegovine nego da je vec rodjen negdje u Maleziji u nekom selu.

Moje misljenje je da ovaj govor o Bozjim kontrafaktualima (znajuci kako bi svaka osoba reagovala u raznim situacija u raznim mogucim svijetovima) je bio prisutan medju nekim Islamskim teolozima (Mutakallimi)u srednjem vijeku prije Moline. Medjutim, Islamski teolozi nisu sistematski razvili ovaj koncept kao sto je Molina. Jer ako razmotrimo jednu od najvaznijih diskusija u Islamskoj teologiji izmedju al-Asherija I al-Jubbai u vezi tri brace, primjeticemo da su Bozji kontrafaktuali bili implicitni u ovoj diskusiji. Al-Asherija pita svog ucitelja (al-Jubbai, koji je bio Mutezila) sta ce Bog uraditi na Sudnjem Danu I kakva ce sudbina biti malom dijetetu koji nije odrasto da cuje poruku Islama? Al-Jubbai odgovara da je Bog znao kako bi malo dijete reagovalo I kakve bi opcije izabro da je odrasto. Ovo je u sustini kontrafaktual. Dakle, mozemo reci da su kontrafaktuali bili prisutni medju nekim Islamskim teolozima.

Smatram ne samo da su Bozji kontrafaktuali prisutni medju Islamskim teolozima nego vec implicitni U Kur’anu I eksplicitni u hadisima Muhameda (s.a.w.s)! Da ne bih ulazio u detalje u raznim ajetima u Kur’anima gdje smatram da su kontrafaktuali implicitni, fokusiracu se na eksplicitne hadise:

“Upitao se (tj. Upitan je) Vjerovijesnik, pomilovao ga Allah I spasio, o djeci (izvjesnih) idolopoklonika, pa je reako: ‘Allah je znaniji (ono, tj. o onome) sta su bili (sta bi bila ona kao) radioci (radnici, sta bi radila ta djeca).’”

“Upitao se (Upitan je) poslanik Allaha, pomilovao ga Allah I spasio, o potomostvima (izvjesnih, ili sviju) idolopoklonika, pa je rekao: ‘Allah je znaniji za (ono) sta su bili radionici (tj. Allah zna sta bi bili radili ti potomci, Allah zna sta bi radili ti potomci).’”

Rekli su: “O poslanice Allaha! Pa zar si vidio (tj. mislio-a to ce reci: Pa sta mislis za onoga) ko umre, a on je malen (mal)?” Rekao je: “Allah je znaniji za (ono) sta su bili (sta bi oni) radinoci (radioci, radnici, cinitelji - Allah zna najbolje sta bi oni poslije radili).”

http://www.dzemat.org/knjige/Bukhari/7/buharija%207-10.pdf

U ovom zadnjem hadisu mozemo izvuci nekoliko stajalista iz nase diskusije. Prvo, neki moguci svijet koji je drugaciji od ovog aktualnog svijeta. Drugo, Allah zna sta bi malen radio da je stvoren u nekom drugom mogucem svijetu (kontrafaktual). Trece, ovaj malen je ista osoba I sadrzi isti identitet (tranzworld identitet) u raznim mogucim svijetovima.

Smatram da citav govor o Bozjim kontrafaktualima ima smisla I objasnjava mnoge
teoloske doktrine (u vezi predestinacije, problem zla, Bozje providencije I tako dalje) koje su mucile teisticke (Islamske I Kriscanske) filozofe I teologe vjekovima. U vezi predestinacije, Bog je obdario sva stvorenja sa slobodnom voljom (da urade neku akciju ili ne; npr: u slucaju Shevchenka da li da primi ponudu ili ne). Maturidije su posebno podrzavali ovo stajaliste u vezi slobodne volje; osoba je slobodna da prihvati ili odbije bilo kakvu akciju. Slobodu biranja ili alternativa (ikhtiyar). Bog sadrzi kompletno I apsolutno znanje o stvorenjima (koji poseduju slobodnu volju) u raznim mogucim svijetovima I kakve ce opcije izabrati. Bog jednostavno aktualizira jedan od ovih mogucih svijetova. Ne smatram da Bozje sveznanje implicira fatalizam u bilo kojem smislu, niti Bozje sveznanje osporava slobodnu volju. S druge strane, Bog totalno kontrolise ovaj aktualni svijet po njegovoj volji I ima totalnu kontrolu nad providencijom.

Jedan poznati koncept u Islamskom vjerovanju jeste iskusenje. Bog nas iskusava u raznim situacijama I prilikama. Naravno, Islamski ucenjaci smatraju ovo iskusenje se odnosi na ovaj nas aktuelni svijet. Potpuno se slazem s ovim. Medjutim, smatram ne samo da se odnosi na ovaj aktualni svijet nego u raznim mogucim svijetovima. Jer da bi potpuno shvatili ovaj koncept iskusenja, u vezi Bozjeg sveznanja I slobodne volje, onda moramo uzeti u obzir razne moguce svijetove. Jer ako Bog poseduje znanje samo u ovom aktualnom svijetu onda bi se Bog nasao u vecini slucajeva iznenadjen nekim izborima svojih stvorenja niti bi imao citavu kontrolu nad providencijom.....

Social bookmarks