Niste prijavljeni

Dragi posjetioče, Dobrodošli na Otvoreni Forum - Novi Pazar. Ukoliko je ovo Vaša prva posjeta molimo vas pročitajte Pomoć. U pomoći je objašnjeno kako ovaj forum radi. Morate biti registrirani kako bi vidjeli sve teme i sve forume. Molimo vas da se registrirate ili da ovdje pročitate kako se registrirati. Ukoliko ste već registrirani molimo ulogirajte se ovdje.

1

Utorak, 15. April 2008

Išćeraše đeda Vuka


PODGORICA - Od oktobra prošle godine, kada je proglašen prvi ustav nezavisne Crne Gore, crnogorski jezik postao je službeni, iako nije normiran, standardizovan i kodifikovan. Od tada se pretpostavlja da će Crnogorci morati iznova da uzmu bukvar u ruke, jer valja naučiti novokomponovana slova i prisetiti se starih reči, dokaza da se crnogorski i te kako razlikuje od srpskog.
I evo, pred nama je jedna takva knjiga.
- Za crnogorski jezik grobnica je pokopana daleke 1850. godine, u Beču, kada je održan čuveni Bečki književni dogovor - stoji u uvodniku knjižice pod nazivom "Priručnik za crnogorski jezik", promovisane pre neki dan u Podgorici.
Autor, profesor književnosti Bosiljka Kankaraš, dodaje i da je "Njegošev jezik" Novosadskim dogovorom iz 1954. "konačno proćeran iz javnog života" i proglašen za dijalekat.
- Ali, Bog zna svoj posao - napisala je Bosiljka Kankaraš u predgovoru svog priručnika. - Živ zakopan, crnogorski jezik nije umro. Konačno je, posle 158 godina, upisan u crnogorski Ustav.
Upisan u Ustav jeste, ali crnogorski jezik još nije standardizovan. To tek treba da učini specijalni savet, kojeg je formirala crnogorska vlada 24. januara ove godine, sa zadatkom da sačini gramatiku, pravopis i "rječnik" crnogorskog jezika i, usput, promoviše novu nauku - "montenegristiku".
Za Bosiljku Kankaraš i njene recenzente, dr Rajku Glušicu i Žarka L. Đurovića, nije sporno da valja, unapred, imati priručnik za budući jezik. Crnogorska azbuka će, dakle, imati 33 slova. Postojećim se dodaju još i meko Š, meko Ž i meko Z, kojima će se pisati važne reči poput sever, sjekira, posekotina, kisela voda, izesti, izđeljati, zera, bronzin, pa čak i sada tako aktuelna Zavala (rt kod Budve gde su crnogorsko-ruski tajkuni započeli sa bespravnom gradnjom hotelskog kompleksa).
Posebno poglavlje zaslužilo je slovo "đ". Po novom jotovanju, gde god su d i j, pisaće se i govoriti đ, pa će i Deda Mraz postati Đed Mraz! Uz, naravno, đed, tu su i đetelina, đever, niđe, ovđe, onđe, poneđeljak, đetinstvo. Po istoj analogiji c i j spajaju se u ć (ćepanica, šćeti, vrćeti).Uz pomoć ovog neobičnog priručnika moglo bi se formulisati da je Bosiljka Kankaraš predložila sve "što pamet siječe" (prevod: sve "što na um dođe") a što bi trebalo "metnuti u strah" (uplašiti) one "dženabete" (nevaljalce) koji se "dževeljaju" (svađaju) oko toga postoji li uopšte crnogorski jezik.
Da se treba "trsiti" (osloboditi) srpskog, smatraju i recenzenti ove knjižice.
- Odavno su veljesrpski nacionalisti oteli Crnogorcima jezik, kulturu, državu i naciju i prisvojili ih kao svoju tekovinu - smatra Žarko L. Đurović. - Ovaj priručnik ima značaj i u potvrdi nacionalne samobitnosti Crnogoraca, a upotreba crnogorskoga jezika omogućiće im da kao i svi ostali narodi u Evropi svojim jezikom i pismom slobodno iskažu pripadnost vlastitoj narodnoj i nacionalnoj zajednici i kulturi.
Tu je, eto, sada priručnik, sa svim "prijevodima" i "riječnicima". Ostaje da se vidi hoće li, u praksi, napor ovih lingvista "činjeti sve jednako" (srpski: biti uzalud) ili će, stvarno, Crnogorci govoriti: "viđeo", "željeo", "prijegled", "prijevara", "grješka"?
A možda je sve, ipak, "prazni puf u vjetar", što, u prevodu na stari dobri i nedavno proterani srpski znači - prazno brbljanje?


PROMENA
VIŠAK slova - manjak padeža. Priručnik sugeriše da se umesto lokativa koristi akuzativ, a primeri su: "Živi u grad", "Ćera đecu po ulica", "Voda u krš"...
Lične zamenice - ja, ti, sebe, se - u genitivu, dativu, akuzativu i vokativu imaće nastavak e, pa će se zborit: "Daj mene tu knjigu" ili "Tebe ću vrnuti oni dug"! Umesto "molimo vas" treba govoriti "Molimo ve", a umesto "Ne bilo nas" - "Ne bilo ne". Glagol jesti menjaće se ovako: ijem, iješ, ije, ijemo, ijete, iju...


STRAN SRBIMA
Žarko L. Đurović tvrdi da je "crnogorski narodni jezik", iako nazivan srpskim imenom, "potpuno bio, a i danas je, nerazumljiv Srbima"!


preuzeto sa : naslovi
"Ti sa svakim lijepo! I trazi da se dobra djela cine, a neznalica se kloni!" (El-'Araf, 199)

Social bookmarks