Niste prijavljeni

Dragi posjetioče, Dobrodošli na Otvoreni Forum - Novi Pazar. Ukoliko je ovo Vaša prva posjeta molimo vas pročitajte Pomoć. U pomoći je objašnjeno kako ovaj forum radi. Morate biti registrirani kako bi vidjeli sve teme i sve forume. Molimo vas da se registrirate ili da ovdje pročitate kako se registrirati. Ukoliko ste već registrirani molimo ulogirajte se ovdje.

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

21

Ponedjeljak, 09. Juli 2007

Ne postoje islamski i neislamski termini. Postoji sadrzina onoga o cemu se prica a ona vec moze biti islamska ili neislamska, tj. moze biti halal ili haram. A muslimanima je dozvoljeno da u granicama lijepog govora koriste termine koji oznacavaju neislamsku sadrzinu. A i svinjetina moze da se jede na islamski nacin (poznato je fikhsko pravilo da je u slucaju nuzde nuzna kolicina svinjskog mesa halal).

Psihologija sama po sebi nije neislamska ali sadrzina psihologije kao nauke moze biti i islamska i neislamska. Tipican primjer neislamskog pristupa u psihologiji imamo u naucavanju Sigmunda Frojda. Za razliku od njega imamo njegovog savremenika i zemljaka Alfreda Adlera koji je medju prvacima u djecijoj psihologiji i u cijem naucavanju ima i te kako islamskog (ogradjujem se od eventualnih neislamskih elemenata koji su mi nepoznati i kojih mozda ima u njegovom radu). Na primjer, za razliku od Frojda ciji opis zene je nakaradan i potpuno neislamski, Adler zeni daje daleko vecu ulogu u odgoju i podizanju djece. Nadalje, Adler objasnjava kako djeca imaju osjecaj manje vrijednosti i kao najveceg krivca oznacava greske u odgoju. Pogresnim pristupom kod djece se ubija samopouzdanje i hrabrost, vrlo bitni za razvoj djeteta, kaze Adler. Ja sam prosle godine prisustvovao jednom predavanju na kojem je efendija govorio o odgoju djece. Naveo je primjer Ibrahima a.s. koji ce svoga sina, prije nego ce ga, slijedeci naredbu Allaha dz.s. zrtvovati, upitati: . "O sinko moj, u snu sam vidio da te trebam zaklati, pa šta ti misliš?" - "O oče moj," - reče - "onako kako ti se naređuje, postupi; vidjećeš, ako Bog da, da ću sve izdržati." (37:102)

Pazi ovo. Allah mu naredjuje da ga zakolje a Ibrahim a.s. ipak pita sina za misljenje! Priznaje mu da iako je dijete da ima pravo na svoj stav, na misljenje i hrabri ga u tom smislu. Velicanstven primjer i potvrda ispravnosti Adlerovog stava.

Imam Gazali upozorava na opasnost prihvatanja pogresnih ideja ali takodje i na opasnost od neprihvatanja ispravnih, ma od koga dolazile.

Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

alBazari

Profesionalac

(10)

  • »alBazari« je muško

Postovi: 772

Datum registracije: 09.12.2002

Lokacija: Novi Pazar, Sandžak

  • Poruku poslati

22

Ponedjeljak, 09. Juli 2007

...




"Ko se odvaži i radi brzo biće izbavljen,
dok i tragalac koji je spor može gajiti samo nadu." (Hz. Alija)

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

23

Ponedjeljak, 09. Juli 2007

Citirano

Orginalno od alBazari
...




Ovo se vec zove mudrost obzirom na ono sto je pisalo maloprije.
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

Muhammed_Alim

Zlatna sredina

(10)

  • »Muhammed_Alim« je muško
  • »Muhammed_Alim« je autor ove teme

Postovi: 347

Datum registracije: 29.03.2004

Lokacija: np

  • Poruku poslati

24

Ponedjeljak, 09. Juli 2007

Bio sam ubedjen da ce se Ed javit, hehe :)

A naravno, analogija kod svinjskog mesa mu ne stoji, al nije tema za usuli fikh sad. Nego bujrum, o psihologiji pricajte.


Da nastavim:


Dusa nekada kaze srcu "E, bate, vidi sto prodje simpaticna cura, haj rekni mozgu da dadne signal tijelu i ocima da se okrene, i pogledaj u nju, sam malo da vidim" a srce kaze "boj se Allaha! sram te bilo!". Mozda su se mnogi zapitali odkud neke misli u njima, od kojih bi se i sami sebe zastidjeli. E upravo od te duse, od nefsa. Zavisno od toga na kojem je stepenu (ne)cistoce dusa, i taj njen govor postaje vulgarniji ili primjereniji i pristojniji. Isto vazi i za odgovor srca. Cim se srce pokori dusi u zlu, dobija na sebi crnu tacku, koja utice na njega tako sto oslabljuje njegov vid i zamagljuje vidik, te otupljuje za jednu nijasnu osjecaj za dobro-lose. To je isto kao kada vozite kola, i kapljica od blata vam padne na sofersajbnu. Sto je prljavstina koja pada na shofershajbnu veca (tj sto je grijeh veci, a uz njega i mrlja na srcu) utoliko je i vidljivost puuta slabija. Ako se ne ocisti, vec se samo nakuplja prljavstina, kad tad ce potpuno prekriti nas vidis prljavstina koja ce biti uzrokom da zaglavimo u nekoj saobracajki na ovoj nasoj zivotnoj trci. A zivot je upravo to, put, putovanje, koje neumitno protice, a nevrijeme je takvo da vidik zasipa sa raznim prljavstinama koje dolaze od raznih strana. I to neumitno proticuce putovanje, koje se zivot zove, nas ne pita “hoces li da stanem malo, da pricekam”. Zato moramo ocistiti ono sto nam kvari vidik na tom putu, sto prije, i konstantno, kako se ne bi stvarale naslage necistoca, jedna na drugu, i kako ne bismo dozivjeli ono za sto bismo se kajali. A nesreca se moze desiti i sa manje prljavstine koja zamagljuje vidik, ne mora bas prekriti cijelu shofershajnu :)

Kada se covjek hronicno pokorava nefsu, dusi, u zlu, onda dolazi do potpunog obrtanja moralnih vrijednosti kod covjeka. Jedan od najgorih primjera u historiji jeste Lutov narod, Sodoma, gdje su pede*i, kojima je poslat Lut a.s. da ih opomene, smatrali Luta a.s. negativcem, jer je on od onih "koji su cisti". Potpuno okrenute vrijednosti naopacke.

E sad, kad se dostigne dusa smirena i srce zdravo onda se covjek smatra insani kjamilom. Postoje stepeni duse smirene i zdravog srca, jer nemaju svi ljudi iste predispozicije. Covjek moze imati smirenu dusu, koja je vecinski smirena, ali u malom procentu nije, a isto je tako sa srcem. Taj mali procenat nesmirenosti varira od osobe do osobe, ali je karakteristika duse da je uvijek moramo ‘skoljavati’, tj da mora postojati konstantna borba i kretanje ka bolje, ili kretanje ka odrzavanju postojece smirenosti, zasto sto, ako je dusa postigla nivo na kojem se moze smatrati smirenom, automatski biva napadnuta sa raznih strana od sejtana. Zato mora biti uvijek na oprezu, uvijek se paziti i teziti ka boljem, i ne dozvoliti sebi luksuz koji se zove – gaflet, nemar.
„Moguce“ upita „Nemoguce“: Gdje zivis? Rece: U snovima nesposobnih.

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

25

Ponedjeljak, 09. Juli 2007

Citirano

Orginalno od Muhammed_Alim
A naravno, analogija kod svinjskog mesa mu ne stoji, al nije tema za usuli fikh sad.

Ne radi se o analogiji niti o problemu iz usuli fikha. Radi se o komentaru na anlogiju koju je podvukao @777. Doduse, moje isticanje postojanja izuzetnih situacija kada se smije jesti svinjsko meso je suvisno i nema nikakve veze sa problematikom. Elem, psihologija i svinjsko meso se ne mogu na ovakav nacin povezivati jer je svinjsko meso zabranjeno Tekstom a psihologija nije. @777 je u pravu. Ne postoji islasmki nacin konzumiranja svinjskog mesa, islamski nacin pijenja alkohola. islamska prostitucija ... iz prostog razloga jer je sve ovo zabranjeno Tekstom. Slucaj sa psihologijom ili na primjer sa demokratijom koji su uslovno receno produkt Zapada je drugaciji. U tom slucaju se najprije gleda sadrzina koja se krije iza termina pa se onda klasificira na halal ili haram. Meni je poznato da neki mislioci za demokratiju koriste termin surakratija mada mnogima ne smeta da ostane i originalan naziv pod uslovom da s eobjasni sadrzina. U slucaju psihologije nije mi poznato da postoji neki drugi termin cijom upotrebom se podvlaci crta razdvajanja sa oblicima psihologije koji su nama neprihvatljivi. Ne kazem da ne postoji ali ako neko tvrdi da ti termini postoje onda bi ih trebalo i navesti.

Ja podrzavam kriticki stav prema zapadnim idejama koje promovise @777 ali nisam za to da se pretjeruje. Umjerenost u svemu. I u ljubavi i u preziru.
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

alBazari

Profesionalac

(10)

  • »alBazari« je muško

Postovi: 772

Datum registracije: 09.12.2002

Lokacija: Novi Pazar, Sandžak

  • Poruku poslati

26

Ponedjeljak, 09. Juli 2007

Citirano

Orginalno od ed

Citirano

Orginalno od alBazari
...




Ovo se vec zove mudrost obzirom na ono sto je pisalo maloprije.




Pa treba dostignuti to da ti i samo jedna tačka bude mudrija od riječi, a šta tek reći za 3 tačke. ;)


"Ko se odvaži i radi brzo biće izbavljen,
dok i tragalac koji je spor može gajiti samo nadu." (Hz. Alija)

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

27

Ponedjeljak, 09. Juli 2007

Nije mudrost u tackama. Mudrost je u tome da se povuce ono sto je receno. Evo, da je tehnicki izvodljivo, ja bih povukao dosta toga sto sam rekao na ovom forumu. Administrator je tako uredio forum da ovdje vazi ona cuvena, poslije pisanja nema kajanja :)

Da bi makar da se izvuce pouka. Bilo bi za uhar...

Dopuna:

Zelim da ispravim sljedecu recenicu:

Citirano

Ja podrzavam kriticki stav prema zapadnim idejama koje promovise @777 ali nisam za to da se pretjeruje.

Trebalo je:

Ja podrzavam kriticki stav prema zapadnim idejama kojeg zauzima @777 ali nisam za to da se pretjeruje.

Vjerovatno je jasno sta sam htio reci ali rekoh, bolje da pojasnim dok je jos vakat.
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

777

Početnik

(10)

Postovi: 44

Datum registracije: 28.05.2007

  • Poruku poslati

28

Ponedjeljak, 09. Juli 2007

Mnogo muslimana, pa i ucenih, je zaslijepljeno 'dostignucima' zapada te ih prisvajaju elemenat po elemenat govoreci da tu ima necega sto se poklapa sa Islamom. Nazalost, to ne ide tako. Islamska se nauka uci i izucava iz korena, a ne sa vrha stabla skidajuci list po list kako se koji autoru svidi i za koji kaze da je zelen uzme a koji je satruhnuo odbaci. Ko sto je Islam jedna celina tako su i te nauke zapadne celina za sebe i imaju poruku koju nose kao takve. Najbitnije od svega jeste sto u njima nema elemenata tawhida, i sto nisu usmerene stvoritelju vec coveku, tako da i ono sto naizgled moze biti podudarno Islamskim principima ono u biti to nije. Textom je zabranjen sirk a u psihologoiji sirka ima i previse jer je tema a i cilj psihologije covjek kao centar svijeta. Ne moze se ista nauka primjenit na Boga, za ime svijeta. Po tome je psihologija meni isto sto i svinjetina.
Primjerice radi, on se koristi upravo terminima koji su izrod te zapadne skole koja ima truhle ideale. Za sve sto bi hteo da kaze mogao bi da referise na nase velikane, da koristi Kur'anske termine, i navodi nase primjere. Ne zato sto je to ljepse vec sto vodi vecoj istini koju nasi danas iz komplexa nize vrednosti su prestali da traze gde treba vec trce za sejtanom u nadi da ce ih odvesti do uspeha.

Izucavanje Kur'ana i ucenje po Njemu je dovoljno samo po sebi, i ne samo dovljno vec sasvim kompletno i nefelericno potpuno neiscrpno stivo za otkrivanje svih 'tajni' koje su covjeku namenjene da zna.

Muhamed alim se previse zaletava, i to na svoju korist. Dosad je mogao vise puta da skonta kako se i njemu samom misljenje mijenja. Tako da umesto da to objasnjava drugima trebao bi da objasni samom sebi.

I samo da dodam da psihologija sama po sebi je empirijska nauka, tj nauka koja bazira mnoga utemeljenja na osnovu statistickih istrazivanja, a to je samo po sebi vrlo neprihvatljivo ako bi time da se objasni dusa. Ne moze se dusa svesti pod materijalna mjerila ama bas nikako. Tako da one tvoje brojke mauhamede samoproklamovani alime su gotovo haman pa blasfemija. Isto kao i to tvoje 'ahi'.

A sto se tice 'ucenjaka' i ponasanja, kad balavac uzme sebi za pravo da komentarise onda se dobije ono sto ti pises.

Muhammed_Alim

Zlatna sredina

(10)

  • »Muhammed_Alim« je muško
  • »Muhammed_Alim« je autor ove teme

Postovi: 347

Datum registracije: 29.03.2004

Lokacija: np

  • Poruku poslati

29

Ponedjeljak, 09. Juli 2007


Citirano

Mnogo muslimana, pa i ucenih, je zaslijepljeno 'dostignucima' zapada te ih prisvajaju elemenat po elemenat govoreci da tu ima necega sto se poklapa sa Islamom.


Allah da nas sacuva od toga. Tako nikako ne ide.

Citirano

Islamska se nauka uci i izucava iz korena, a ne sa vrha stabla skidajuci list po list kako se koji autoru svidi i za koji kaze da je zelen uzme a koji je satruhnuo odbaci


Citirano

Znam da je psihologiju 'izmislio' zapad, sa usulima - metodologijom koju sada ima mainstream skola psihologije u svijetu. Ali psihologija se moze 'islamizirati', tj, dati se onim stvarima koje nisu ispravne islamski i NAZIV - forma i SUSTINA, a ono sto je produkt iskustva i ekzaktne nauke, to uzeti. Jer psihologija znaci nauka o dusi, a ako iko ima pravo da prica o tome, onda su to muslimani, a ne oni zapadnjaci koji ni ne vjeruju u dusu.



I da dodam, islamska psihologija ima svoje KORIJENE, a usul znaci bukvalno - korijeni. I nije psihologiju izmislio zapad, nego "izmislio". Tj. ima sekularna i ima islamska. Sekularisti uglavnom ne vjeruju u dusu, i odvajaju psihologiju od religije, dok muslimani rade upravo suprotno. Al hajr, kome god nije jasno - neka procita sve opet i neka vidi da li sebi moze dati odgovor na sumnje. Bolje tako, nego sve nagotovo da dajem odgovore. Jer mi je stvarno glupo da ja sad odgovaram svakom kome padne na pamet da ima znanja. Ja ovdje ne izmisljam stvari, vec govorim ono sto su rekli mnogo veci od mene.

Vise necu ni da odgovaram na primjedbe. Imam preca posla od toga da se spustam na nivo ovih koji pisu primjedbe na nacin na koji ih pisu. Koga god interesuju, neka prati i neka razmislja.

Allah da pomogne. Navalio neko da pokvari temu i nece da prestane. Koga god interesuje da li su kritike na mjestu dovoljno mu je da procita sta je sve pisano na ovoj temi od textova, a i da prati redom sta ce biti pisano od textova, pa neka sam sebi odgovara na sumnje.

Koliko vidim, najveci problem je u koriscenju termina 'psihologija'. To je 'ilmu-n-nefs', nauka o dusi. Islamska psihologija ima svoje korijene, svoje termine, svoju metodologiju, a od zapadne ce uzeti ono sto valja, i sto nije proizvod loseg shvatanja svrhe bitisanja stvorenja.



Kad zavrsim sa pisanjem nekih stvari, slijedi text - The Islamization of Psychology Its “why”, its “what”, its “how” and its “who”, koji ce pojasniti jos mnogo stvari.
„Moguce“ upita „Nemoguce“: Gdje zivis? Rece: U snovima nesposobnih.

Muhammed_Alim

Zlatna sredina

(10)

  • »Muhammed_Alim« je muško
  • »Muhammed_Alim« je autor ove teme

Postovi: 347

Datum registracije: 29.03.2004

Lokacija: np

  • Poruku poslati

30

Utorak, 10. Juli 2007

Sto se tice ljudi koji su postigli smirenost duse i zdravlje srca, najprije je najslabiji medju najboljima. Covjek se na tim stepenima naziva savrsenim, zato sto je vise savrsen nego nesavrsen. A i sama ta savrsenost je u svojoj osnovi ona relativna, insanska. E kad dostigne te najvece deredze, onda se bori da ih odrzi. Naravno, i on moze da pogrijesi, al greska nije isto sto i grijeh, i kod njega je hajr daleko veci od svakog zla. Greske takvih su uglavnom nenamjerne, slucajne i sitne.

Ljudska je licnost tajnovita. Citav covjek se sastoji iz ovih komponenata (i naravno iz tijela), i sve je to tako ukomponovano, da je cesto veoma tesko razluciti neke stvari. Time se bave nauka Ahlak, Reqaiq (suptilnost), Sejri suluk (terbijjet, putovanje ka Allahu odgajanjem svoje duse da bude pokorna Njemu). Odgoj duse, vaspitanje, terbijjet, je upravo voljna radnja u kojoj mi, kroz dugi proces, odgajamo dusu u pokornosti Allahu Uzvisenom, uskracujuci joj ono sto je za nju stetno (ma koliko joj se to svidjelo) i radeci ono sto joj koristi (makar joj na pocetku to bilo gadno). Dusa je ta koja negoduje na bol, uziva u radosti, smijehu, koja negoduje na los ukus i tome slicno. Dusa smo mi, i srce smo mi, i ruh smo mi, i razum smo mi i mi smo sve to zajedno, a svaka od tih pjedinosti je jedna komponenta nas. Tako da je ljudsko ponasanje ustvari proizvod djelovanja svih ovih faktora. Srce, sto se vise prlja i samo poprima osjecaje onoga sto preovladava u nefsu – dusi. Pa tako ako dusa voli puno hrane (npr. nezdrave) jesti – i srce se tome pokorava konstantno i slusa dusu (iako razum upozorava...) onda i srce pocinje da voli ono sto dusa voli. Dok, ako se srce ne pokorava, vec slusa razum (a pogotovo Allahovu objavu), onda mozemo naici da dusa hoce nesto, voli nesto, ali srce to prezire, jer zna da je to lose (to je ono kad nas nesto privlaci, a mi se stidimo sta nam pade na pamet, zastidimo se sami sebe. Mada ta misao, ili privlacenje, moze biti ubaceno od sejtana u dusu, a moze biti proizvod same duse. Sejtan zna slabosti ljudske duse, i on to koristi, ali on nema vlasti nad njom, vec samo nagovara, a dusa – ako je neodgojena, zaleti se, pa srce se pokori i grijeh! Ali ako je dusa odgojena, onda je i njoj odvratno ono sto nas sejtan nagovara. Kad sejtan vidi da ne moze dusu navesti nagovaranjem na pokoravanje prohtjevima i strastima, onda on ide mnogo perfidnijim putem. Ima svoje tajno oruzje. On pokusava kod covjeka probuditi oholost, samoljublje, ono « kako sam ja dobar vjernik, ne pokoravam se strastima », lijepo misljenje covjeka o samome sebi, i ako tu uspije, covjek je propao. Ali nije oholost sejtan izmislio, cak je i on proklet zbog oholosti iako prije njega nije bilo sejtana. Pa sta je njega navelo na oholost ? To je unutar same duse, koja je sklona tome da nagovara srce da uputi ljubav prema njoj, dusi, pa joj negoduje kada je neko bolji od nje. Njenim uticajem srce uputi ljubav prema pogresnom cilju – prema sebi, i radja se oholost, samoljublje itd.
„Moguce“ upita „Nemoguce“: Gdje zivis? Rece: U snovima nesposobnih.

Muhammed_Alim

Zlatna sredina

(10)

  • »Muhammed_Alim« je muško
  • »Muhammed_Alim« je autor ove teme

Postovi: 347

Datum registracije: 29.03.2004

Lokacija: np

  • Poruku poslati

31

Četvrtak, 12. Juli 2007

Sve osobine su u covjeku usadjene, u njegovoj dusi, da bi ukazale na velicanstvenost Allaha s.w.t., pa tako zedj za savrsenom ljepotom i ljubav prema njoj treba da nam ukaze da, posto takvo sto ne postoji na ovom svijetu, onda je nuzno da postoji negdje u drugom zivotu, i tako dodjemo do zakljucka da postoji zivot poslije smrti, cija je sjena (ne bukvalno sjenka) ovaj svijet. Kao sto je dovoljna tjelesna zedj za vodom da nam ukaze na postojanje vode, tako je dovoljna duhovna zedj za savrsenom pravdom, srecom itd.. da nam ukaze na postojanje toga, pa ako ne ovdje, onda nuzno na drugom svijetu. A ovosvjetske ljepote samo treba da nam ukazu na - ako je ovdje tako, kako li je tek onda u dzennetu... i tako dalje. Strast je tu da nas potakne na aktivnost, produktivnost, da se iskoristi pravilno, a njena zloupotreba je cini losom osobinom. Pokoravanje strastima i prohtjevima stvara lose osobine, a vladanje njima ih pretvara u dobre. Ako dopustimo hrabrosti da je okalja strast, pa se jos i srce tome pokori, onda dobijamo glupost-ludost-oholost, u smislu da neko skoci sa zgrade ili se bije kao gladijator samo da bi pokazao da je hrabar. Znaci ono sto je sredina, to je vrlina, a ono sto je u jednu od krajnosti, to je mahana. Hrabrost je sredina, a kukavicluk i nepromisljenost krajnosti. Ma ima tu previse stvari da bih sada sve shvatio i objasnio, ali ovo su neke osnovne. To je pitanje da li su neke osobine u sustini dobre, a njihovim iskrivljavanjem se dobijaju druge osobine, kao izvedenice od korijena rijeci, ili su te druge ne-izvedene vec date da postoje same po sebi u dusi, pa se samo aktiviraju. Javlja se ovdje jos niz sporednih pitanja, ali to je vec slozenija tematika.

Kaže Ebu Hamid El Gazali, u svom djelu El-Ihja u vezi sa ajetom „Ni džinne ni ljude nisam stvorio osim da mi ibadet cine.“: „Drugim rijecima: Mi smo stvorili srce, dali mu vlast i vojsku te mu dusu (nefs) ucinili jahalicom da na njoj prelazi put od Zemlje do najvisih visina. Pa ako želi pravilno da iskoristi ovu blagodat, u svojoj državi treba da treba da zaposjedne mjesto vladara, da se usmjeri i zaputi ka bozanskoj prisutnosti, da budući svijet smatra svojom domovinom i mjestom gdje će se nastaniti, da mu duša bude jahalica, da mu ovaj svijet bude usputno boraviste, da mu ruke i noge budu sluge, da mu razum bude ministar, da mu strast bude radna snaga, da mu srdzba bude policija i da mu osjetila budu komunikacioni sistem, tako što bi svako čulo pratilo i prikupljalo podatke iz zasebne oblasti za koju je osposobljeno... Ako ti neki od pomenutih organa tvoje države bude neposlušan i ne bude dobro obavljao svoju funkciju, kao što su strast ili srdzba, ti treba da se boris protiv njih, ali ne i da ih ubijas, jer su ti potrebni za funkcionisanje države. Ako tako budes postupao, ispunices svoju obavezu spram ukazane blagodati i zasluzices da budes nagradjen, kad za to dodje vrijeme. A ako ne budes tako postupao, bices nesretan i zasluzices da budes kaznjen.“
„Moguce“ upita „Nemoguce“: Gdje zivis? Rece: U snovima nesposobnih.

Muhammed_Alim

Zlatna sredina

(10)

  • »Muhammed_Alim« je muško
  • »Muhammed_Alim« je autor ove teme

Postovi: 347

Datum registracije: 29.03.2004

Lokacija: np

  • Poruku poslati

32

Utorak, 24. Juli 2007

[SIZE=3]Islamizacija psihologije, njeno “zašto”, “šta”, “kako” i “ko ”[/SIZE]


Dr. Malik Badri

Ph.D., F.B.Ps.S., C.Psychol., Hon.D.Sc.




Zasto islamizacija psihologije?

Zasto trebamo da izlamiziramo modernu zapadnu psihologiju? Kada sam prvi put dao svoj javni govor na temu islamizacije psihologije u glavnom auditorijumu Univerziteta Jordana 1965.g., bio sam suocen sa mnostvom smiješih pitanja koja se tiču veze izmedju Islama i psihologije. Neka pitanja i komentari sa podsmjehom su bili „Islam je religija, a psihologija je nauka“, „Da li govorite o islamskoj psihologiji, fasiq (grešnoj) botanici ili kjafir (nevjerničkoj) fizici? Zašto onda govorite o islamskoj psihoterapiji ili sekularnoj psihologiji?“, “Nauka se mnogo godina borila da dostigne zrelost, i da se izvadi iz kandzi filozofije i religije, pa da li zelite da psiholoske nauke nazaduju ka drevnoj religiji ili antickoj filozofiji?“. Neki od mojih prijatelja na odsjeku za psihologiju, koji sam u to vrijeme vodio, su mi se iskreno povjeravali da, ako nastavim da guram Islam u moju specijalnost, mogu izgubiti moj ugled kao naucnik.

Jedanaest godina kasnije, bio sam pozvan od strane Association of Muslim Social Scientists in America (Asocijacija muslimanskih drustvenih naucnika Amerike) da citam rad o islamizaciji psihologije. To je bio moj cuveni clanak „Muslimanski psiholozi u gušterovoj rupi“. Bio sam veoma iznenadjen entuzijazmom i aplauzom kojeg sam dobio od publike, narocito od americkih psihologa koji su konvertirali u Islam. Jedan od njih, Dr. John Sullivan, mi je rekao da je poslije mojeg izlaganja otkrio da je on bio u gušterovoj rupi tokom cijele njegove karijere, nesvjesno, i da je odlucio da se povuce iz posla savjetnika u bolnici, da bi se nasao posao koji ce mu pruziti sansu da islamizira savjetovanje. Napisao je veoma dobru knjigu o islamskom savjetovanju.

Na mom povratku u Saudijsku Arabiju, gdje sam bio profesor i direktor psiholoske klinike Univerzieta u Rijadu, bio sam zamoljen od strane zamjenika rektora Univerziteta, Profesora En-Nafia, koji je licno bio psiholog, da prevem moje predavanje o „gušterovoj rupi“ na arapski jezik, i da odrzim javno predavanje studentima, fakultetu i zainteresovanim ljudima iz publike. Uradio sam tako, i, kao sto sam i ocekivao, 13 clanova arapskog fakulteta na Odsjeku za psihologiju su bili veoma skepticni u vezi mojih prijedloga za islamizaciju, i opet su poceli „igrali stari film“ o tome kako je psihologija nauka koja nema veze sa religijom. Neki od njih su bili veoma ljuti na moje kritikovanje Frojda. Samo jedan od njih, koji je bio posveceni musliman, kasnije mi je rekao da ovi predavaci u potpunosti zavise psihoanaliticke teorije i prakse u njihovim predavanjima. Ako im oduzmes Frojda, rekao je, ne bi znali sta da predaju. Ustvari, oni su od zbog njega primali svoje plate!

Ovo je, naravno, bilo prije vise od 25 godina. Oni kojima se moje izlaganje svidjelo su bili nasi studenti i clanovi fakulteta koji ne predaju drustvene nauke. Sljedece jutro poslije izlaganja nasao sam moje kolege cak jos vise ljute, jer su studenti glasno zapitkivali „Koliko guštera imamo na nasem odsjeku?“

Mnogi muslimanski psiholozi su hranili svoj ego vjerujuci da oni naucnici koji ce eventualno kontrolirati i predvidjeti sve vidove ljudskog ponasanja, a oni to sada ne mogu uraditi samo zato sto je psihologija nova, mlada nauka! Mladi saudijski pomocni profesor psihologije, Dr. Abdullah Es-Subbeyih, je u svojoj odlicnoj knjizi Altaniheed fita'seel dao veoma dobar primjer takvih psihologa. On je napisao (str. 29) da je jedan od njegovih arapskih kolega odlucno izjavio kako on nije spreman da islamizira psihologiju njegovim studentima dok islamizacija ne dobije internacionalno priznanje! Ovdje imamo arapskog profesora u 1999.g. koji cega od zapadnih psihologa da mu priznaju islamizaciju prije nego sto i on sam to uradi! Da je ovaj arapski profesor bio upoznat sa modernim kriticizmom kojim zapadni psiholozi protivrjece njihovoj profesiji, nasao bi internacionalno priznanje koje traze.

Ali, tuzno je to sto mnogo naših arapskih i uopste muslimanskih kolega cita samo ono sto je prevedeno na arapski, ili njihov nacionalni jezik. Mnogo od ove literature je „out of date“, i veoma malo autora je zainteresovano za samo-osavremenjivanje citajuci savremene clanke. Ova licna iskustva bi trebala da nas natjeraju da shvatimo kako neke od nasih kolega, koje su jos uvijek sumnjicavi u vezi islamizacije ili koji i dalje vjeruju kako je psihologija cista nauka, bivaju zapadniji od samih zapadnjaka u njihovoj misli. Vise kraljevski nego sam kralj, kako se kaze (more Royal than the king). Tuzno je da zapadnjaci, bili muslimani ili ne, vise razumije napore ulozene u adaptaciji njihove psihologije potrebama drugih kultura, nego mnogi arapski-muslimanski psiholozi.

Nastavice se...
„Moguce“ upita „Nemoguce“: Gdje zivis? Rece: U snovima nesposobnih.

Muhammed_Alim

Zlatna sredina

(10)

  • »Muhammed_Alim« je muško
  • »Muhammed_Alim« je autor ove teme

Postovi: 347

Datum registracije: 29.03.2004

Lokacija: np

  • Poruku poslati

33

Subota, 11. August 2007

Nastavak...


Klima za islamizaciju sada je puno sprovodljivija nego prije 23 godine, kada sam napisao Dilema muslimanskog psihologa. Mnogi zapadni psiholozi pocinju da uvidjaju da je njihova oblast puno kulturno ogranicena i pod utjecajem americke psihologije i njenog akcenta na iskoriscavanju zivotinja i njihovo koriscenje kao zamorcadi od strane americkih studenata. Poslusajte, npr., poznatog britanskog psihologa Eysenck-a, kako pise 1995-e g. u casopisu World psychology (Vo.1, No.4, p.13): „Mnogo od nase psihologije je zasnovano na studijama americkih koledz studenata nad pacovima, golubovima i mentalno nenormalnim grupama. Mora biti jasno da ovo nije dovoljno kao baza za nauku koja zeli univerzalni status.“
Vec se i franuski i njemacki psiholozi zale na ovu amerikanizaciju psihologije. Oni osjecaju da je US supersila u psihologiji pa su njihovi studenti potpali pod uticaj americke kulture, umjesto da budu nagradjeni diplomom iz psihologije. Ako se cak i evropski psiholozi zale na ovu studentsku amerikanizaciju psihologije, iako su njihove kulture u vecini glavnih principa, kako mozemo mi, muslimanski, azijski i arapski psiholozi da odbijemo islamizaciju, nastavljajuci da gutamo ovu etnocentricno-kulturne stvari samo zato sto su one secer obucen u nauku?
Moja tvrdnja da su oni koji odbijaju islamizaciju ’vise kraljevski neko kralj’ (more Royal than the king) i da je cak i Zapad poceo cijeniti potrebu adaptacije psihologije drugim kulturama je podrzana clankom na istu temu u casopisu World Psychology (Svjetska psihologija). U veoma dobrom napisu, imenovanom „Ali, da li je to stvarno nauka? Tradicionalni i alternativni pristupi drustvenom ponasanju“, jedan psiholog sa univerziteta Georgetown u Sjedinjenim Drzvama, Moghaddam, i drugi psiholog sa Oxford univerziteta, Engleska, Harre’, su izjavili sljedece (stavio sam ovaj dugi citat iz njihovog clanka posto jasno govori kako nase mentalno ropstvo amerikaniziranoj zapadnoj psihologiji moze jedino ovjekovjeciti eksploatatorsku tradiciju kolonijalizma) :
„... najvazniji faktor koji oblikuje psihologiju u internacionalnom kontekstu nastavlja biti nejednakost izmedju i unutar nacija. Nemogucnost psihologije da doprinese razvitku zemalja „Treceg svijeta“ u velikom dijelu dolazi iz ovih nejednakosti... i svakako, ovo je ne-eticko pitanje. Navodno psiholosko „znanje“ koje je itekako upitne pouzdanosti i validnosti, cak i u zapadnom kontekstu biva uveliko izvezeno drustvima ’Treceg svijeta’, kao dio velikog deviznog sistema kojeg velikoj mjeri odredjuje profit. Sjedinjene Drzave su sebe afirmisale kao jednu psiholosku supersilu. Psihologija nastavlja da bude izvozena iz SAD-a u ostatak svijeta, sa malo ili nimalo ozbiljne paznje posvecene prikladnosti onoga sto biva izvezeno. Takodjer, psiholozi ’Treceg svijeta’ su obuceni u SAD-u i drugim zapadnim zemljama, bez brige o pitanju prikladnosti njihove obuke. Doista, neprestani izvoz i neprikladno obuceno osoblje sa Zapada u drustva ’Treceg svijeta’ ojacava omcha ovisnosti i nastavlja se eksploatatorska tradicija uspostavljena kroz kolonijalizam“ (1995, pp. 53¬54, italics ours).
Iz onoga sto je do sada receno, trebalo bi biti jasno uvazeno to da bez izvjesnog oblika adaptacije, zapadna psihologija moze da bude stetna, ili u najbolje slucaju, moze beskorisna nama i nasim studentima. Ali ako mi prihvatimo adaptaciju, da li to nuzno podrzumijeva islamizaciju? Da, uistinu. Sama zapadna psihologija prklamuje da je ljudsko ponasanje rezultat interakcije tri glavne komponente: Biološke, psihološke, i drustveno-kulturne. Ko god ne moze da uoci veoma veliki uticaj islama kao religije i sistema zivljenja u oblikovanju psiholoških i drustveno-kulturnih aspekata muslimana, on je kratkovidan, koji pati od uskog gledanja (tunnel vision). U cesto citiranom istrazivanju profesora Šihabuddina Mugnija (nemam reference) koje je on vodio tokom spremanja jednog svog akademskog rada na Harvard univerzitetu, jasno je pokazao kako je Islam, kao pogled na svijet i nacin zivota, oblikovao model licnosti cijelog muslimanskog naroda, Ummeta, u brojnim crtama i osobenostima kojima se jasno razlikuje od drugih nacija. Glavna osobenost ili crta jeste duhovna dimenzija. Vjera u Allaha Uzvisenog i vjerovanje da je On Stvoritelj i Odrzavatelj univerzuma od najsitnijih subatomskih cestica do najvecih galaksija u svemiru. On zna tajne u srcima ljudi i zna sta je iza tih tajni (ono sto je podsvjesno). Sve sto se covjeku desi mora imati bozansku mudrost koja se krije iza toga. Postoji i zivot poslije ovog zivota i covjek ce biti obracunat za sve sto je radio tokom njegovog kratkog boravka na Zemlji. Ova vjerovanja obavezuju svakog psihologa koji radi sa muslimanima da islamizira svoj rad. Zapadna psihologija odbija postojanje duse u svim njenim aspektima, bilo da je bihevioristicka, psihoanaliticka, humanisticka, bioloska ili kognitivna. Sve to je izgradjeno na sekularnompogledu na svijet. Iz ove perspektive ne bi bilo od velike pomoci muslimanima koji vjeruju u Boga i u spiritualnu komponentu u njihovom licnom stvaranju.
Kada god muslimanski psiholog koristi ove duhovne aspekte u odnosima sa pacijentima ili savjetovanju, bio bi nagradjen velikim uspjehom u svom radu. Tokom moje tridesetogodisnje karijere psihoterapeutske prakse, bio sam, Allahovom dobrotom, u mogucnosti da tretiram mnoge pacijente kroz islamsku terapiju, kada druge sekularne i terapije sa lijekovima, ne bi uspjele da im donesu olaksanje i mir. U Hartum klinici za nervna oboljenja, gdje sam sluzio kao psiholog viseg ranga, najvise pacijenata koji su mi dodijeljeni su bili ’pali slucajevi’ koji nisu imali nikakvu korist od psihijatrijskih lijekova, ETC (Electroconvulsive Therapy) i drugih terapija. Kada god bih kombinovao moje bihevioristicke i kognitivne terapije sa islamskim ucenjima i duhovnim osjecajima, napredak kod mojih pacijenata je bio van mojih ocekivanja!
Prije nego sto zakljucim ovaj odjeljak, osjecam da moram izjaviti jedan, za mene veoma optimican, aspekt. Veoma sam srecan sto mogu izjaviti da nova generacija muslimanskih psihologa, koje sam upoznao na konferencijama širom svijeta, bilo u arapskom svijetu, bilo u jugoistocnoj Aziji, Pakistanu, Juznoj Africi, Evropi, Australiji i Americi, oni su veoma jasno uvidjeli potrebu islamizacije njihove profesije. Mogu jasno da vide ’zasto’ islamizacija ali takodjer zele da znaju i ’kako’. Oni koje nisam upoznao i razgovarao sa njima o ovom pitanju, neprestano mi pisu. Recenice koje se ponavljaju u skoro svim njihovim pismima su poput „zavrsio sam svoj visoki stepen u studijama psihologije, ali nalazim da mi moja zapadnjacka specijalizacija ne pomaze sa muslimanskim pacijentima. Citao sam knjigu „Dilema muslimanskog psihologa“, i vasu nedavno izaslu knjigu o kontemplaciji. One su mi otvorile oci (eye opener). Ali, da li znate jos neku knjigu koja me konkretno moze nauciti kako da se odnosim prema muslimanskim klijentima? Molim vas da me posavjetujete u vezi univerziteta ili instituta gdje bih mogao dobiti obuku u ovom polju.“
Takodjer sam srecan da mogu da izjavim da je veliki broj mladih muslimanskih psihologa iz razlicitih dijelova sviejeta, koji su me zamolili da budem njihov savjetnik ili ko-savjetnik u pisanjima njihovim magistarskih i doktorskih disertacija, ali sto je izvan mogucnosti mojeg vremena i sposobnosti.
„Moguce“ upita „Nemoguce“: Gdje zivis? Rece: U snovima nesposobnih.

Ibnul_Qajjim

Zlatna sredina

(10)

  • »Ibnul_Qajjim« je muško

Postovi: 237

Datum registracije: 04.01.2005

Lokacija: Novi Pazar-Riyadh

  • Poruku poslati

34

Četvrtak, 24. Maj 2012

Esselamu alejkum

Prijevod knjige 'Medicina srca' od Ibnul Kajjima el-Dževzijje, koja je ovdje spomenuta, se od nedavno može naći u prodaji u prodavnicama el-Kelimeha. Knjigu toplo preporučujem svakom ko se brine o svom duhovnom zdravlju. Poslije čitanja te knjige, duhovnom putniku preporučujem da nastavi sa knjigom 'Bistro more pobožnosti i suptilnosti', koja predstavlja more mudrosti i raznovrsnih koristi, i pomaže duhovnom putniku na njegovom putu.

Social bookmarks