Niste prijavljeni

Dragi posjetioče, Dobrodošli na Otvoreni Forum - Novi Pazar. Ukoliko je ovo Vaša prva posjeta molimo vas pročitajte Pomoć. U pomoći je objašnjeno kako ovaj forum radi. Morate biti registrirani kako bi vidjeli sve teme i sve forume. Molimo vas da se registrirate ili da ovdje pročitate kako se registrirati. Ukoliko ste već registrirani molimo ulogirajte se ovdje.

OKaNa

Početnik

(10)

  • »OKaNa« je žensko
  • »OKaNa« je autor ove teme

Postovi: 33

Datum registracije: 10.09.2002

  • Poruku poslati

1

Utorak, 21. Januar 2003

Islamska umjetnost na Balkanu!

Osmanlijska vojska prodire na Balkansko poluostrvo i prije konačnog osvajanja Carigrada 1452. Tako je i Bosansko kraljevstvo osvojeno oko 1463. godine. Bosna je u to vrijeme pod uticajem romaničke i gotičke umjetnosti iz Evrope, ali zbog stalnih razmimoilaženja sa papinskom državom, srednjovjekovna umjetnost Bosne razvija vlastiti izraz pod uticajem heretičkih kršćanskih učenja. Razočaranost u razjedinjeno kršćanstvo je jedan od razloga zašto stanovništvo Bosne u većem broju prihvata Islam.

Osim ruševnih stećaka danas je malo sačuvano od srednjovjekovne bosanske umjetnosti. Iz onoga što poznajemo, očit je dalmatinski uticaj koji se ogleda u primarnoj upotrebi kamena, a i sačuvani zapisi potvrđuju stalnu razmjenu umjetnika na relaciji Dalmacija-Bosna.


Osmanlije donose oblik džamija sa kupolom, ali i prihvataju lokalne specifičnosti i kreativnost domaćih majstora. Tako, za razliku od ostalih balkanskih džamija najčešće rađenih kombinacijom kamena i opeke, u Bosni su dominantne potpuno kamene ili džamije sa drvenom munarom.

Osnovnu arhitektonsku formu džamije čine čisti geometrijski elementi (kubus,lopta i valjak). Minaret je uvijek građen jedan sa desne strane ulaza,a na većini starih bosanskih džamija je bio, sa sjevreozapada, uobičajen trijem sa tri kupolice na četiri stupa. Najpoznatije ovakve džamije su: Turhan-Eminbegova u Ustikolini, Careva, Ali-pašina i Gazi Husref-begova u Sarajevu, Karađozbegova i Koski Mehmed-pašina u Mostaru, Ferhadija u Banjaluci, Hadži Alijina u Počitelju, Husejnija u Gradačcu....

Gazi Husref-begova džamija u Sarajevu predstavlja najznačajniji islamski sakralni objekat u Bosni i Hercegovini. Izgrađena 1530/31 kao zadužbina namjesnika Gazi Husref-bega, predstavlja izuzetno arhitektonsko rješenje pravilnih volumena.

Pored ovih zdanja sa kupolama, zbog tehničkih i materijalnih uslova, nerijetko se grade džamije pokrivene šatorastim krovom od šindre ili kamenih ploča. Ponekad vješti majstori unutar ovakvih građevina izvode drvene kupolaste stropove. Kao primjer mogu poslužiti Tabačića džamiju u Mostaru, Handanija u Pruscu, Ferhadija u Tešnju....



Džamije su ujedno centri čaršija nastalih na mjestu srednjovjekovnih naselja ili novoizgrađenih. Naselja su najčešće koncentrisana uz vodene tokove sa dvije glavne ulice u čijem presjecištu se nalaze džamije i javne ustanove. Jasna podjela na trgovački dio i periferne stambene zone (mahale) govori o dubokoj tradiciji kulture stanovanja u kojoj se pravo na privatnost i uživanje doživljavaju kao nepovredive norme. Običaj, danas potpuno zaboravljen, da novoizgrađena kuća ne smije zaklanjati sunce ostalim niti prozori nove kuće smiju biti okrenuti ka unutrašnji dvorištima susjeda implicira da su kuće, ukoliko je odgovarao teren, građene na osunčanim padinama brda. Stambena arhitektura je više regionalno izdiferencirana nego što je uslovljena religioznom pripadnošću vlasnika.

U centralnoj Bosni surova klima i građevni materijali uslovljavaju gradnju zatvorenih kubičnih volumena sa visokim četverorednim krovovima pokrivenim šindrom. Primjeri su nam i danas nadohvat u Jajcu, Varešu, Kreševu...

Hercegovina,sa druge strane, ima blažu klimu i obilje kvalitetnog kamena, a i blizak kontakt sa mediteranskom gradnjom pa ovdje nastaju kuće sa masivnim kamenim zidovima i niskim krovovima pokrivenim kamenim pločama. Trebinje, Mostar, Stolac mogu svoj izgled zahvaliti ovom tipu gradnje.

Sarajevo i Foča kao gradovi na glavnoj komunikaciji lakše primaju uticaj sa istoka pa ovdje srećemo razruđenije prostorne kompozicije sa ćeramidom pokrivenim krovovima.

Normalno, da je dolazilo do miješanja stilova, ali uvijek je nezaobilazna prilagođenost ljudskim mjerama i potrebama bez suvišnih elemenata te posebni osjećaj za poštovanje prirodnog ambijenta.



Oblikuju se i zgrade sa specifičnim namjenama. Hanovi su mjesta za odmor sa prostorom za konje i robu iznad kojeg su sobe orijentisane oko unutrašnjeg dvorišta sa česmom. Primjer je Morića han u Sarajevu.

Hamami su javna kupatila i svaka čaršija je nastojala izgraditi svoj hamam. Danas su sačuvani samosarajevski i mostarski hamam.

Posebnu zanimljivost predstavljaju tekije kao objekte namjenjene okupljanju derviških redova. Hadži Sinanova u Sarajevu iz XVII st. i tekija na vrelu Bune u Blagaju preuređena u XIX st. Pokazuju raznolikost naizgled statične islamske arhitekture.
;)
Najizgubljeniji dan u zivotu je dan kada se nismo nasmejali ;)

onajKojiTrazi

Zlatna sredina

(10)

  • »onajKojiTrazi« je muško
  • »onajKojiTrazi« je zabranjen

Postovi: 174

Datum registracije: 07.10.2003

  • Poruku poslati

2

Petak, 14. Novembar 2003

OKaNa, dobar tekst si postavila, aferim!

Altuna

Majstor

(10)

  • »Altuna« je žensko

Postovi: 1.969

Datum registracije: 14.12.2003

Lokacija: Sandzak

  • Poruku poslati

3

Srijeda, 21. Juli 2004

Muslimani imaju toliko toga putem umjetnosti da prikazu ali su nevjervatno nezainteresovani i nehajni u tom pravcu. Arhitektura svojstvena islamskoj kulturi je samo jedna u nizu karika koje bi muslimani mogli da prikazu u tom lancu umjetnicki vrijednih tvorevina.
Po meni, izuzetno vrijedna je i kaligrafija ( raznovrsni oblici pisanja Allahovih Imena, Kur'anskih ajeta, bismille i sl.) koja moze da se izvede na razlicite nacine i pomocu razlicitih materijala ( na papiru, zidu, bojama, platnu..) a koja je svojstvena samo islamskoj kulturi. Cini mi se da Iran kao islamska drzava najvise poklanja vaznosti islamskoj kulturi i umjetnosti.
Zalosno je to sto uvijek pokusavamo da kopiramo
druge manje vrijedne kulture, a svoju daleko bolju, zapostavljamo.
Sabur ti je da gutas kiselo, gorko i ljuto, a da ti se na licu nista, sem osmjeha, ne vidi.

prasina

Početnik

(10)

  • »prasina« je zabranjen

Postovi: 55

Datum registracije: 25.06.2004

  • Poruku poslati

4

Ponedjeljak, 26. Juli 2004

lijepo

Lijepo da je neko otvorio temu na ovaj predmet, no sam prilaz temi je descriptivan i proizilazi iz zapadnog gledanja na umijetnost. + bosna u tom periodu nije bila "heretickog" ucenja vec tada vec izumrlog monoteistickog krscanskog ucenja. Ukoliko je prevedena knjiga od S.H.Nasr-a Islamska Umijetnost i Spiritualnost nudi jedan originalniji prilaz, nacin gledanja na umijetnost muslimana, pa vam je preporucujem.
[SIZE=2]"Najvise se za svoj Ummet plasim dobrih govornika (oratora)"[/SIZE]

Social bookmarks