Niste prijavljeni

Dragi posjetioče, Dobrodošli na Otvoreni Forum - Novi Pazar. Ukoliko je ovo Vaša prva posjeta molimo vas pročitajte Pomoć. U pomoći je objašnjeno kako ovaj forum radi. Morate biti registrirani kako bi vidjeli sve teme i sve forume. Molimo vas da se registrirate ili da ovdje pročitate kako se registrirati. Ukoliko ste već registrirani molimo ulogirajte se ovdje.

SaNdZak

Zlatna sredina

(23)

  • »SaNdZak« je muško
  • »SaNdZak« je autor ove teme

Postovi: 537

Datum registracije: 01.11.2002

Lokacija: Pesterska visoravan/Sandzak

  • Poruku poslati

1

Srijeda, 25. Juni 2003

Ko su najistaknutiji Bosnjaci?

Ko su najistaknutiji Bosnjaci?

Sellam,

Bosnjaci su autohtoni narod Bosne i Sandzaka sa milenijskim kulturno - politickim kontinuitetom. U srednjovjekovnoj Bosni, Bosnjaci su bili pripadnici bogumilskog vjerovanja i nisu priznavali ni katoličku ni pravoslavnu crkvu. Sta vise, od ovih crkava im je konstantno prijetila opasnost progona i krizarskih ratova. Prisilne konverzije bogumilskih Bosnjaka na katolicanstvo, odnosno pravoslavlje, su postepeno uzimale svoga maha. Oslobodjenjem Bosne od strane Turaka 1467 godine i kroz period Osmanske Bosne, Bosnjaci postepeno primaju Islam i formiraju nacionalni identitet.

Bosnjaci kao narod dali su mnogo velikana kroz historiju, pogotovo u osmanskoj drzavi, najvise velikih vezira (premijera) bilo je iz Bosnjackog naroda. Povlacnjem Osmanske drzave iz BiH 1878, te porazom u 1. Balkanskom ratu i povlacenjem sa Balkanskog poluostrva, Bosnjacki prvenstveno nacionalni identitet je u novonastaloj situaciji i novonastalim drzavama u raznim periodima bio osporavan, svojatan od komsija te marginaliziran i osporavanod strane vlasti. Pogotovo u zadnjih 120 godina vodjena je velika borba od strane Bosnjacke intaligencije na afirmaciji i ocuvanju naseg nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta.

Ko su po Vasem misljenu najistaknutiji i najzasluzniji Bosnjaci koji su pozrtvovano doprinjeli da se sacuvaju posebnosti i kulturne vrijednosti bosjanckog naroda u BiH i Sandzaku kroz historiju?

Sellam.
Jede Wahrheit braucht einen Mutigen der sie ausspricht!

sans

Majstor

(31)

  • »sans« je muško

Postovi: 2.733

Datum registracije: 29.07.2002

Lokacija: Svemir/zemlja/Evropa/SCG/New Pazar

  • Poruku poslati

2

Srijeda, 25. Juni 2003

Svakako jedan od njih je i Husejn kapetan Gradaščević zvani Zmaj od Bosne čija biografija sama po sebi negira onu tvoju tezu:

Citirano

Oslobodjenjem Bosne od strane Turaka 1467 ...


Ako nemaš iskustva-prevariće te , a ako imaš - onda već jesu , onda već jesu , onda već jesu... ;)

i ... bode mi oči

... al lahko je tebi kad imas olovku sa gumicom

SaNdZak

Zlatna sredina

(23)

  • »SaNdZak« je muško
  • »SaNdZak« je autor ove teme

Postovi: 537

Datum registracije: 01.11.2002

Lokacija: Pesterska visoravan/Sandzak

  • Poruku poslati

3

Četvrtak, 09. Oktobar 2003

KULIN BAN: Veliki ban bosanski, vladao je od 1180. do 1204. i stekao poštovanje velikog vođe u bošnjačkoj historiji. Sačuvani fragmenti svjedočenja o ban Kulinovoj vladavini govore o 24 godine mira i nastojanja da Bosna ekonomski prosperira. Kulin banov trgovački ugovor s Dubrovnikom, čuvena povelja Kulina bana, sklopljena 1189, poticala je dubrovačke trgovce na eksploataciju bosanskih rudnika. Ovaj ugovor je najstariji poznati državni dokument pisan na narodnom jeziku. Ova povelja nedvosmisleno pokazuje da je u vrijeme njenog izdavanja, krajem XII stoljeća, na tlu Bosne postojala državna sa svojom osobenom organizacijom vlasti i određenim pravnim sistemom. Ugovorom se uređuje jedna već uhodana praksa trgovačkog prometa i veza Bosne sa Dubrovnikom. Tri glavna trgovačka centra u to doba bila su Vrhbosna, Visoko i Drijeva (Narenta), na lijevoj obali Neretve, kod ušća rijeke Krupe. U doba Kulina bana, Bosanska se država prostirala od Drine do Grmeča, sa oblastima Bosnom, Usorom, Soli i Donjim Krajima oko Sane. Ban Kulin je vjerovatno najtipičnija ličnost srednjovjekovne Bosne i jedini je Bosanski vladar koji je ostao sačuvan u savremenoj Bošnjačkoj tradicionalnoj narodnoj poslovici: "Od Kulina bana i dobrijeh dana."

Ban Kulin je, zajedno sa familijom, i rodbinom, kao i ostali Bošnjaci toga doba, bio pripadnik heretičkog učenja u Bosni. O tome je papu Inocenta III 1199 godine prvi izvijestio zetski knez Vukan, stariji sin velikog raškog župana Stefana Nemanje. Razlog iza Vukanovog čina je bio politički. Naime, do srpske prijestolne krize došlo je kada se 1196 veliki župan Stefan Nemanja, protivno tadašnjem redu naslijeđa, preskočivši najstarijeg sina Vukana, odrekao vlasti u korist srednjeg sina Stefana, koji ja kao zet bizantskog cara imao političku prednost nad starijim bratom. Vukan je od oca umjesto očekivanog prijestolja dobio na upravu Zetu i Trebinje, sa titulom "velikog kneza." Uvrijeđen i nezadovoljan, Vukan se povezao sa ugarskim kraljem Emerikom i uz njegovu podršku nekoliko se godina borio za prijestolje protiv mlađeg brata. U sklopu te borbe treba gledati i Vukanovo pismo papi 1199 u kojemu je iznio čitav niz optužbi protiv plemenitog Bošnjaka, Kulina bana. Iza niza vjerskih optužbi protiv Kulina bana i bosanskih heretika, krili su se i konkretni politički motivi i ciljevi. Ukoliko bi kralj Emerik uspio svrgnuti Kulina, onda bi na mjesto bosanskog bana mogao doći sam Vukan, kao Emerikov saveznik i pravovjernik koji priznaje papu i rimsku crkvu kao pravu i jedinu. Time bi srpski knez Vukan došao u posjedstvo Bosne.

I sam kralj Emerik je imao negativan stav prema Kulinu banu, te se u jednom pismu žalio papi da je ban Kulin upao u Srbiju i odveo "neke kršćane" u ropstvo kao podanike ugarske krune, te da prijeti da će i "preostali dio zemlje uzeti." Jasno je da Kulin ban nije bio nikakav ugarski vazal, nego, za razliku od svog prethodnika bana Borića, nije bio ni politički povezan sa ugarskim kraljem. Nakon što je 1202 pomogao Vukanu da zbaci Stefana, ugarski kralj je smatrao da se može okrenuti Bosni i dovesti je u svoju političku zavisnost. Da zaobiđe mogući križarski rat, lukavi i oprezni bošnjački vođa Kulin ban, odmah je pokazao volju da u pogledu vjere prihvati sve što od njega traži rimska kurija. Papa je početkom aprila 1203 godine poslao svog izaslanika u Bosni da ukaže na bosansko navodno krivovjerje. Na Bilinom polju (kod Zenice) održan je sabor sa starješinama krstjana, banom Kulinom, njegovim časnicima i brojnim bošnjacima. Papa je pod prijetnjom križarskog rata i istrebljena bošnjačkih heretika tražio da se Bošnjaci odreknu svog heretičkog učenja i prakse. Time je mudri Kulin ban potpisao akt o odbacivanju heretičkog učenja u Bosni. Čin odricanja od heretizma pokazao se samo kao Kulin banov taktički potez, povučen u samoodbrani da bi se izbjegla opasnost križarskog rata protiv bošnjačkih heretika. Treba imati u vidu da je Sabor na Bilinom Polju održan u vrijeme IV. križarskog rata 1202-1204 i mudri taktički potezi Kulina bana spasili su Bosnu od križara. Uslijed svih ovih prijetnji i vanjskih pritisaka, bošnjački narod se ipak nije odrekao svog vjerskog učenja.
Jede Wahrheit braucht einen Mutigen der sie ausspricht!

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

4

Četvrtak, 09. Oktobar 2003

Pod pitanjem Ko su najistaknutiji Bosnjaci? pretpostavljam da se mislilo na one Bosnjake koji su svojim zivotom i djelom pozitivno uticali na izgradnju Bosnjaka kao naroda za ciji opstanak je neraskidivo vezana cinjenica da pripadaju islamu . U tom smislu Husein kapetan Gradascevic je imao izrazito negativnu ulogu jer je poveo rat protiv sultana sto je bilo samo pridruzivanje svim onim lesinarima koji su se okomili na 'bolesnika sa bosfora' i sto je rezultiralo nestankom hilafeta sa politicke karte svijeta.
Od toga sto ga obican svijet svrstava u velikane Bosne mnogo vise me cudi sto je Rijaset IZ BiH prije godinu dana obiljezio 200 godina rodjenja ovog buntovnika. On digao ruku na sultana a ovi mu zahvaljuju. Quo vadis!?
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

juskos

Profesionalac

(10)

  • »juskos« je muško

Postovi: 846

Datum registracije: 29.07.2002

Lokacija: KONYA/ TÜRKIYE/srcem u Novom Pazaru

  • Poruku poslati

5

Četvrtak, 09. Oktobar 2003



Ja bih da u ovo grupu poznatih i istaknutih bosnjaka pridodao jos i velikog mislioca i poznavaocca islama na nasim prostorima koji ima dosta svojih radova koji su u skorije vrijeme objavljivani u islamskoj misli i preporodu.

Rahmetli Husin Djozo.....


Pored ovoga preporucio bih i njegovu knjiGu " ISLAM U VREMENU".

Velicina jednog naroda se ne meri brojem ljudstva vec brojem alima

Gyerzelez

Zlatna sredina

(10)

Postovi: 187

Datum registracije: 25.06.2003

  • Poruku poslati

6

Petak, 10. Oktobar 2003

Sellam ed

Ne slazem se s' tvojim pogledom na ulogu Zmaja od Bosne.

Ovo sto kazes da se je pridruzio lesinarima nije mi bas lahko progutati. "Bolesnik na Bosforu" je svakako bio terminalno bolestan, i kao sto znamo Osmanlije su sebi dozvolile da budu u toj poziciji. Kako ja vidim stvar, Huso je branio svoj narod kojem su povecane dadzbine nametnute da bi se financirali ratovi i ektravagancija osobe koje se zvala casnim halifom (citaj tadasnji sultan) kao i ostalih lesinara na Turskom dvoru.

U smislu da je bio buntovnik ali za pomoch svome narodu to je bar meni OK u bilo kome smislu. Sjeti se samo one "Milostinja pochinje u svojoj kuchi". Da je Osmanska vlast bila u islamu pa i nekako ali su oni vec jedno namanje 100-200 godina prije Husa izgubili merhamet i ostale religiozne osobine tako da su samim time izgubili ikakvu nadu za pomoch od ostalih muslimana, koji su svakako bili maltretirani bar po arapskim dijelovima 'kalifata'.

Kad je bilo stani pani, morali smi se i mi (Bosnjaci) braniti od osmanske machehe, koja nas je na kraju i odbacila na hrpu post-kolonijalnih otpadaka i zauvijek zagorchala buduchnost. Zar se ne slazhesh?

Zahvaljujuci Mustafi Kemalu ('Ataturku' - stvarno koji oksimoron) halifat je zbachen zbog toga jer se Turska (kao i svi ostali tada) borila za SVOJ opstanak i nije je uopshte bilo briga za ostale.

Prema tome, Huso kao da je bio vidovnjak i previdio shta che se desiti. Kamo sreche da mu se san ostvario.

Sellam

Gyerzelez

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

7

Petak, 10. Oktobar 2003

Alejkumu selam Gyerzelez

Usudjujem se reci da je Husein Gradascevic bio tadasnji Fikret Abdic jer je puhao u isti rog sa evropskim silama i Rusijom koje su imale za cilj unistenje turskog carstva. Austrija je osobno bila jako zainteresovana za Bosnu te pokret kojeg je predvodio Husein kapetan nije imao nikakvog smisla. Od kako su Turci otisli sa nasih prostora Bosnjaci su prezivjeli nekoliko masovnih stradanja (genocida) i ako je Huso bio zaista vidovnjak onda je trebao sve ovo znati te je jos cudnije sto ga danas slavimo. Tacno je da je osmanska vlast bila iskorumpirana i cak dobrim dijelom neislamska i ja bih podrzao Gradascevica da je imao za cilj popravljanje iste no on ih je htio ukloniti i graditi Bosnu izvan granica hilafeta sto je nedopustivo.

A o posljedicama njegove pobune da i ne govorim. Od osvete Omer pasa Latasa narednih 100 godina Bosnjaci se nisu uspjeli oporaviti. Ono sto je meni posebno drago je da Sandzak nikada nije imao svog Husein kapetana ali je zato imao jednog Mehmeda ef. Semsekadica, pljevaljskog muftiju koji je istinski velikan Bosnjaka.
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

8

Petak, 10. Oktobar 2003

Mehmed ef. Semsekadic, pljevaljski muftija

Mehmed ef. Semsekadic, junak bosnjackog naroda, rodjen je 1827. godine u uglednoj pljevaljskoj familiji u Sandzaku. Obrazovanje je zapoceo u rodnim Pljevljima, nastavio u Sarajevu, gdje zavrsava medresu. Nastavlja skolovanje u Istambulu, na cuvenoj Seherzada medresi, koju sa uspjehom zavrsava. Nakon zavrsnih studija vraca se u Pljevlja gdje se zaposljava kao vaiz u pljevaljskoj Ruzdiji, a 1866. je imenovan za muftiju u Taslidzi (Pljevljima). Od Berlinskog kongresa, Mehmed Semsekadic se politicki aktivira i uspostavlja vezu sa vodecim ljudima u Sarajevu koji su se pripremali za oruzani otpor Austrijancima. Istovremeno radi na stvaranju antiokupacionog otpora na Kosovu kako bi u svoje redove privukao i albanske dobrovoljce. Mehmed Semsekadic dolazi u Sarajevo 12. jula 1878. zajedno sa Hafiz-pasom, novim vojnim zapovjednikom Bosne koga je poslala Turska. Muftijin dolazak je bio u funkciji dogovora oko odbrane Bosne. Austrijske trupe prodiru u Bosnu 29. jula 1878. Pljevaljski muftija je na noge podigao dobrovoljacke odrede Bosnjaka i krenuo ka Bosni da je brani. Kada su izasli iz Pljevalja i prosli Dolove, Mehmed Semsekadic silazi sa konja, dize ruke i upucuje sljedecu dovu: "Boze nas ne vrati porazene bez obraza, i Boze, sacuvaj nam Bosnu i Hercegovinu od neprijatelja." Njegovim odredima prilaze i Bosnjaci iz Istocne Bosne, tako da uvecana vojska dolazi u Sarajevo 4. augusta, 1878 gdje biva docekana sa dobrodoslicom.

Nakon kraceg boravka u Sarajevu, Mehmed Semsekadic predvodi nekoliko tisuca vojnika u Tuzlu, gdje dolazi 8. avgusta i nakon dva dana zestokih borbi, uspijeva odbraniti Tuzlu. Zaposjeda obje strane rijeke Sprece, ugrozava neprijateljsku bazu u Doboju, a u jednoj od tamosnjih teskih bitaka ranjava i Austrijskog podmarsala Smigoca. Odgojen u starobosanskom duhu da se sa neprijateljem nema sta pregovarati dok gazi zemljom, sarajevskim agama porucuje sljedece: "Cujete li Sarajlije i svi ostali! Ja sam vam Svabu dobro docekao i vratio ga od Tuzle i Brckog, a jedna mi je vojska kod Maglaja gdje ce Svabu docekati. No cujete li age Sarajlije! Kunem vam se vjerom i Kur'anom, ako li mi nevjeru ucinite, zive cu vas sve odrati!" Padom Sarajeva 19. avgusta 1878, Mehmed Semsikadic se povlaci u Sandzak da izbjegne opkoljavanje. Tamo nastavlja sa svojim aktivnostima protiv Austrijanaca. Izlozen pritiscima, na poziv sultana Abdul-Hamida II, seli se u Tursku gdje biva prglasen specijalnim musafirom. U znak postovanja dobiva i veliki zemljisni posjed - Cekmedze ciflik na obali Mramornog mora. Austrijskom okupacijom Bosnjaci se pocinju masovno iseljavati iz Bosne i Hercegovine u pravcu Sandzaka, Albanije i Turske. Mehmed ef. Semsekadic iznenada umire u svojoj 60-oj godini zivota, 29. januara 1887. godine. Kao zasluzna i izuzetno cijenjena licnost Turskog carstva, ukopan je u dvoristu dzamije sultana Memeda Fatiha (Osvajaca) u Istambulu.
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

  • »DreamKiller« je muško
  • »DreamKiller« je zabranjen

Postovi: 114

Datum registracije: 03.10.2003

Lokacija: Novi Pazar, Sandzak

  • Poruku poslati

9

Četvrtak, 23. Oktobar 2003

Selam alejkum Bošnjakinje i Bošnjaci.

U velike ljude Bošnjaka takodjer se ubrajaju i, sada već Rahmetli Alija Izetbegović, Dr. Sulejman Ugljanin, Rahmetli Aćif Efendija, Smail ef. Filibarić, Reis-ul-ulema Rahmetlija Džemaludin Čaušević, Biko i Deko, i dr. Nemogu da ih se trenutno sjetim više, a kada se sjetim napisat ću ih, inšallah.

A ako neko želi da o ovim ljudima nešto više nadje na netu i iznese bit će lijepo.

Allahimanet.
Onaj koji nema Dostojanstva nema ni Imana.

angel undercover

Zlatna sredina

(10)

  • »angel undercover« je žensko

Postovi: 293

Datum registracije: 30.08.2003

  • Poruku poslati

10

Četvrtak, 23. Oktobar 2003

Alija Izetbegovic, o njemu ne trebam nista reci, sve znate i sve je receno. Citirala bih samo Emira Hadzihafizbegovica: "Komandante, tvoj zivot, tvoje dijelo, sve se moze staviti u jednu recenicu: AFERIM"

love
I am a woman above everything else

Elvinov babo

Profesionalac

(10)

  • »Elvinov babo« je muško

Postovi: 686

Datum registracije: 15.05.2003

Lokacija: Stockholm

  • Poruku poslati

11

Četvrtak, 23. Oktobar 2003

Na zahtev ;) DreamKiller-a

Citirano

U velike ljude Bošnjaka takodjer se ubrajaju i,... Biko i Deko, i dr. A ako neko želi da o ovim ljudima nešto više nadje na netu i iznese bit će lijepo.


O Biku i deku nesto malo moze da procita ovde
Zaboravi na probleme,sutra dolaze novi.

Elvinov babo

Profesionalac

(10)

  • »Elvinov babo« je muško

Postovi: 686

Datum registracije: 15.05.2003

Lokacija: Stockholm

  • Poruku poslati

12

Četvrtak, 23. Oktobar 2003

A mozda nadje ovde jos nesto zanimljivo ili bas ono sto ga zanima.

Sellam!!!
Zaboravi na probleme,sutra dolaze novi.

  • »NP in Sarajevo« je muško

Postovi: 16

Datum registracije: 30.10.2003

Lokacija: Sarajevo

  • Poruku poslati

13

Četvrtak, 30. Oktobar 2003

Selam braćo...
Zanimljiva tema, nema sta... Ne mozemo bas jednog bosnjaka odvojiti od ostalih...bar ne previse... Bilo je tu dosta ljudi... Ali po mojem skromnom misljenju na prvom mjestu je Alija Izetbegović ... Priznat je i od najvise Islamske uleme, a uz to i od zapada... Da njega nije bilo ne bi bilo ni Bosne, a da nema Bosne- ne bi bilo ni nas! Hvala Allahu sto smo imali Dedu- kada nam je najvise trebao...

Im not a complete idiot! Some part are mising...

Elvinov babo

Profesionalac

(10)

  • »Elvinov babo« je muško

Postovi: 686

Datum registracije: 15.05.2003

Lokacija: Stockholm

  • Poruku poslati

14

Četvrtak, 30. Oktobar 2003

Iz redova vojske Bika i Deka!! :klanja:


Nazif Elezovic,Nusko Mavric,Fodin Muric i Hamdo Nukovic fotografija je napravljena 1942 god.
Elvinov babo je dodao/la ovu sliku:
  • Nazif Elezovic,Nusko Mavric,Fodin Muric i Hamdo Nukovic 1942 god..JPG
Zaboravi na probleme,sutra dolaze novi.

onajKojiTrazi

Zlatna sredina

(10)

  • »onajKojiTrazi« je muško
  • »onajKojiTrazi« je zabranjen

Postovi: 174

Datum registracije: 07.10.2003

  • Poruku poslati

15

Petak, 14. Novembar 2003

Koji su najistaknutiji Bosnjaci? Sigurno oni za koje se zna a ima ih puno za koje se ne zna a dali su dosta za Bosnu i islam.
Pisite i dajte slike, da se cuje i zna za sto vise ljudi.

Altuna

Majstor

(10)

  • »Altuna« je žensko

Postovi: 1.969

Datum registracije: 14.12.2003

Lokacija: Sandzak

  • Poruku poslati

16

Subota, 28. August 2004



HADŽIĆ, Harun

je rodjen 01.03.1954.godine u Rožajama. Osnovnu školu završio je u Mojstiru - opština Tutin, i Rožajama. Srednju, Gazi Husref - begovu medresu u petogodišnjem trajanju, završio u Sarajevu 1974.godine. Tokom školovanja u Medresi, 1973.godine, ucestvovao u organizaciji dvoipomjesecnog štrajka ucenika medrese, prvog zabiljezenog u iztoriji te Ustanove, kojim su tražene reforme. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1979.godine. Do 1991.godine radio u Pravnoj službi RO "Gornji Ibar" u Rožajama. Od 07. septembra 1990.godine do 23.marta 1998.godine, obavljao funkciju Predsjednika SDA Crne Gore. Na prvim višestranackim izborima 1990. godine, na listi SDA, izabran za poslanika u Parlamentu Crne Gore. U 1991.godini, kao jedan od osnivaca, bio prvi predsjednik Sandžackog odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda u Novom Pazaru, gdje je gdje mu je sudjeno pred Opštinskim sudom za objavljivanje brošure o kršenju ljudskih prava. U junu 1991. godine, u Briselu, kao predsjednik SDA predstavljao interese bošnjackog naroda na tripartitnim razgovorima sa Vladom Crne Gore i komisijom Evropske zajednice na celu sa njemackim ambasadorom Gerdom Arensom. U avgustu 1991.godine, kao lobista, u okviru delegacije MNVS-a, ucestvovao na Londonskoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji. U septembru 1991.godine, u Ženevi, takodje u okviru delegacije MNVS-a, ucestvovao u razgovorima u okviru grupe za manjine pri Konferenciji o bivšoj Jugoslaviji. Od 1992.godine, do danas, potpredsjednik MNVS-a, odnosno BNV-a. U novembru 1993.goddine, sa Sulejmanom Ugljaninom ucestvovao na pripremnom zasijedanju Generakne skupštine UN u Nju Jorku, gdje su iznijeli probleme statusa Sandžaka i bošnjackog naroda. Na montiranom politickom sudjenju u Bijelom Polju, nakon kampanje hapšenja aktivista SDA u januaru 1994.godine, osudjen na sedam godina zatvora, od cega je u zatvoru proveo 23 mjeseca (od toga u samici proveo sedamnaest mjeseci). Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, odlukom Predsjednika Crne Gore, aboliran i pušten iz zatvora. U 1991. i 1992. godini obavljao dužnost direktora Opštinskog fonda za kulturu i fizicku kulturu i funkciju Savjetnika Predsjednika SO Rožaje za pravna pitanja. Nakon izlaska iz zatvora, takodje na listi SDA, na opštim izborima održanim u septembru 1996. godine, ponovo izabran za poslanika u Parlamentu Crne Gore i za poslanika u vijecu gradjana Skupštine SRJ. Na osnivackoj skupštini IDU, 23. marta 1998.godine, izabran za predsjednika te politicke stranke, na cijem celu je i danas. Na lokalnim izborima 2002.godine, na listi koalicije bošnjackih stranaka, izabran za odbornika u SO Rožaje, gdje je u oktorbru iste godine podnio ostavku i angažovao se na Univerzitetu u Novom Pazaru, na poslovima Generalnog sekretara.


LATIC, Dr. Dzemaludin

Dzemaludin Latic rodio se 1957. godine u Pridvorcima, selu smještenom u kotlini izmedju Crnog vrha i Vranice, blize Prozoru nego Gornjem Vakufu. Pokraj Pridvoraca, u starom srednjovjekovnom greblju, leze stecci i nišani. Niz polje tece rijeka Tušcica, koja se ulijeva u Vrbas. Prva slova i arapske harfove naucio je kod svoga oca Sakiba efendije. Osnovnu školu pohadjao je na Borovoj Ravni i u Voljevcu. Šestom razredu objavio je svoje prve pjesme. Osim citanja lijepih knjiga, volio je i matematiku. Ucestvovao je u školskim takmicenjima mladih matematicara. Godine 1972. upisao se u vjersku školu Gazi Husref-begovu medresu u Sarajevu. Tada je poceo objavljivati vjerske i ljubavne pjesme druzeci se sa mladim sarajevskim pjesnicima u Knjizevnom klubu "Tribini 08". Poslije Medrese završio je Filozofski i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Magistar je filologije. Prevodi s arapskog, španjolskog i engleskog jezika. Zbog islamskih i naconalnih politickih ideja, na poznatom Sarajevskom procesu 1983. godine, u grupi trinaestero bosanskomuslimanskih intelektualaca, osudjen je na 6,5 godina robije. Oslobodjen je pod pritiskom knjizevne javnosti, Medjunarodnog PEN-a i Amnesty International-a. Dosad je objavio knjige lirike: Mejtaš i vodica (Veselin Masleša, 1980), Dome Davudov (Svjetlost, 1989) i Srebrna cesma (Veselin Masleša, 1992) iz kojih je sacinjen izbor pjesama Moj Ummete (Biserje, NIPP Ljiljan. Ljubljana, 1992), s tim što je dodano tridesetak novih pjesama. Pjesme su mu uvrštene u preglede bosanskohercegovacke poezije, te u Antologiju muslimanske poezije XX vijeka, a prevodjene su na arapski, turski, albanski, engleski i francuski jezik. Sa grupom mladih muslimanskih pisaca i novinara pokrenuo je sedmicni list za politiku, vjeru i kulturu "Muslimanski glas" (prvo takvo glasilo nakon više od pedeset godina medijske šutnje o ovom narodu u bivšoj Jugoslaviji), a zatim bio glavni urednik "Ljiljana", bošnjackog nacionalnog sedmicnog lista, i asistent je na tefsiru (tumacenju Kur'ana) na Fakultet islamskih nauka. Clan je Svjetskog društva islamskih pisaca. Ima troje djece s kojima zivi u Sarajevu, u staroj bosanskoj kuci, u jednoj avliji pokraj Trebevice zicare.

ZUKORLIĆ, Muamer

rodjen je 15. 02 1970. god. u selu Orlje, opština Tutin. Osnovnu školu je završio u selu Ribariće, opština Tutin, a Medresu "Gazi-Husrevbeg" u Sarajevu, nakon čega odlazi na odsluženje vojnog roka. Islamski fakultet, odsjek šeriatsko pravo, upisuje u Konstantini (Alžir), kojeg završava u ljeto 1993. god., da bi od nove školske godine postao profesor Medrese u Novom Pazaru. Za prvog predsjednika Mešihata Islamske zajednice Sandžaka biran je iste godine njegovim osnivanjem, da bi pomenutu funkciju obavljao do današnjih dana. Uporedo sa funkcijom predsjednika Mešihata, Muamer ef. Zukorlić je i sandžački muftija, dekan Islamske pedagoške akademije u Novom Pazaru, te vršilac dužnosti rektora novoosnovanog Univerziteta u Novom Pazaru. Okončao je postdiplomski studij u Libanu na odsjeku za fikh. U proteklih devet godina postojanja i rada Mešihata je osim oživaljavanja vjerskih aktivnosti u Sandžaku uspio uspostaviti značajne veze sa islamskim faktorima u svijetu. Učestvovao je u radu mnogih značajnih islamskih skupova širom svijeta, promovišući Islamsku zajednicu Sandžaka i njene ustanove. Clan je Rijasaeta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Oženjen je i otac je troje djece.






Sabur ti je da gutas kiselo, gorko i ljuto, a da ti se na licu nista, sem osmjeha, ne vidi.

alBazari

Profesionalac

(10)

  • »alBazari« je muško

Postovi: 772

Datum registracije: 09.12.2002

Lokacija: Novi Pazar, Sandžak

  • Poruku poslati

17

Nedjelja, 29. August 2004

Otac nacije, rahmetli Alija Izetbegovic - definitivno dolazi na prvo mjesto.

O njemu uglavnom znamo dosta toga, pa bih dodao jos jednog drugog znamenitog Bosnjaka poznatog po ucenosti sirom svijeta, ali kod nas, do danas, nije uzeo zasluzeno mjesto. Ovaj bosnjacki Ibn Haldun je bio proucavan na Francuskim univerzitetima do pocetka XX vijeka.

HASAN KAFIJA PRUŠČAK:

Hasan Kafija Pruščak je bio jedan od najplodonosnijih bošnjačkih skolara i jedan od najvećih bošnjačkih mislioca. Puno ime mu je bilo: Hasan Kafi b. Turhan b. Dawud b. Ya'kub az-Zibi al-Aqhisari al-Bosnawi. Kafi je njegovo književno ime, az-Zibi (lokalitet u neposrednoj blizini današnjeg Bugojna), al-Aqhisari (njegov rodni Prusac), i al-Bosnawi (Bošnjak) predstavlja oznaku njegove etničke pripadnosti. Rođen je 1544. godine u Pruscu, nedaleko od Donjeg Vakufa. Studirao je u Instanbulu punih 9 godina, a 1583 je imenovan za kadiju prusačkog kadiluka. Dr. Amir Ljubović navodi da je Hasan Kafija Pruščak "napisao, koliko je za sada poznato, sedamnaest djela iz različitih znanstvenih oblasti i vjerskih disciplina, a predmet njegovog posebnog interesovanja su bili politika, filologija, pravo, spekulativna teologiija i logika." Napisao je poznato djelo Zrcalo za Prinčeve - pomodnu raspravu o vlasti, kao i popis bošnjačkih učenih autora. Iz oblasti logike, Pruščak je napisao dva, svjetski priznata i veoma poznata djela: Kafijin Kompendijum iz Logike i Komentar Kafijina Kompendijuma iz Logike (stručno obrađen komentar na prvo djelo). Prvo djelo, Kafijin Kompendijum iz Logike, nastalo je 1580. godine, a drugo djelo, Komentar Kafijina Kompendijuma iz Logike, nastalo je 1583. godine.

U svom prvom naučnom djelu iz logike, Hasan Kafija Pruščak je logičku problematiku razvrstao u sljedeće kategorije: (1) O riječima, (2) O ishodištima predodžbi - pet univerzalija, (3) O ciljevima predodžbi - interpretativni govor, (4) O ishodištima tvrdnji - sud, i (5) O ciljevima tvrdnji - silogizam. Petu kategoriju je podijelio na 4 sub-kategorije: (a) Apodiktika, (b) Dijalektika, (c) Retorika, (d) Poetika, i (e) Sofistika. U komentaru na svoje drugo logičko djelo, uz Uvod - komentar dijeli na tri logička poglavlja: (1) O riječima, (2) O ishodištima predodžbi - pet univerzalija, i (3) O ciljevima predodžbi - interpretativni govor. Jedno od njegovih najpoznatijih djela iz apologetike je 'Dženetske Bašče - O Temeljima Vjerovanja.'

U svom stručnom naučnom stvaralaštvu, Hasan Kafija Pruščak je isto tako napisao više djela i brošura iz akaida u kojima pojašnjava osnovne postavke akide ehli sunneta vel džema'ata. Ta djela su, pojašnjava Dr. Zuhdija Adilović, odigrala veliku ulogu u osvjesćivanju muslimana u tadašnjoj Bosni i susjednim predjelima. Dr. Adilović ističe da je jedno od najznačajnihih djela Hasana Kafije "Svjetlo Istinske Spoznaje o Temeljima Vjerovanja u kome je dao komentar na poznatu poslanicu iz akide čuvenog imama Tahavija." Nadalje, Dr. Adilović ističe da "s obzirom da je Hasan Kafi živio u periodu početka dekadence Osmanskog hilafeta, dao svoj doprinos u analizi tadašnjeg stanja i ponudio konkretne prijedloge za njegovo prevazilaženje, tvrdeći da je polazna tačka u renesansi i napretku ispravno i čvrsto vjerovanje, smatram da mi danas možemo mnogo naučiti iz tog vrijednog djela i prepoznati greške u shvatanju glavnih temelja islamskog vjerovanja." Upravo je Hasan Kafija Pruščak taj koji je predskazao propast Osmanske Carevine upravo zbog toga što se tadašnja carska elita odala razvratu.


"Ko se odvaži i radi brzo biće izbavljen,
dok i tragalac koji je spor može gajiti samo nadu." (Hz. Alija)

Altuna

Majstor

(10)

  • »Altuna« je žensko

Postovi: 1.969

Datum registracije: 14.12.2003

Lokacija: Sandzak

  • Poruku poslati

18

Srijeda, 01. Septembar 2004

DR SEFIK KURDIC

Šefik Kurdic rodjen je 1958 godine u Piljužicima kod Tešnja. Nakon završetka osnovne škole i Gazi Husrev-begove medrese upisuje fakultet Islamskih nauka u Sarajevu, koji završava 1982. godine. Kratko je radio kao imam u Caršijskoj džamiji u Tešnju, potom kao imam na podrucju Medžlisa IZ Doboj. Godine 1986., odlazi na post-diplomski studij na najstariji islamski univerzitet Ez-Zejtuna u Tunisu, koji je završio 1990. godine. Na istom univerzitetu je magistrirao iz oblasti hadisa i hadiski znanosti. Po povratku u BiH radio je kao imam u Sarajevu i uredjivao islamski casopis Islamska misao. 1992. godine ukljucuje se u odbranu R BiH, a od 1994 godine predaje hadis i dawu na Islamskoj pedagoškoj akademiji u Zenici. 1997. godine doktorira iz oblasti hadisa i hadiskih znanosti na temu ”Izucavanje hadisa u BiH, od dolaska osmanlija i islama do kraja XX stoljeca”. Trenutno je redovan profesor na IPA u Zenici, a gostujuci na IPA u Bihacu i IPA u Novm Pazaru.

RESAD KADIC

Rođen je u Sarajevu 1912. g. Otac mu je bio Alija, autor Izbora arapaskog pjesništva (1913) i knjižice Glavni događaji iz islamske prošlosti (1915), a mati Halida Galijašević iz Tešnja. U Sarajevu je završio osnovnu školu, pet razreda gimnazije i dva razreda srednje tehničke škole. Radio je kao novinar u sarajevskom Jugoslavenskom listu 1932-1941. g, zatim kao urednik sarajevskog sedmičnika Naša pravda 1939-1940. g, a od 1953. kao službenik građevinskih preduzeća “Konstruktor” i “Bosna” i urednik njihovih novina. U desetljeću pred Drugi svjetski rat objavio je veliki broj novinskih priloga u sarajevskim listovima, a tokom tog rata nastavio je svoj novinarski posao, zbog čega je kao politički zatvorenik odrobijao više godina u Mitrovici i Zenici. Objavio je romane Bašeskijin posljednji zapis (1975), Ilhamijin put u smrt (1976) i Hadži Lojo (1982), knjigu pripovjedaka Pripovijedanje o ljudskim sudbinama i paši Latasu (1987), Mevlud (1963. i još 4 samostalna izdanja), spjev Život i smrt hazreti Fatime (1976), poemu Gazi Husrevbeg (1966), zbirku pjesama Žuri Mirza na pouku (1980), te još 9 akcionih romana pod pseudonimom A.Radek. Priredio je knjige 101 Nasrudin-hodžina šala (1968) i Pobožne pjesme bosansko-hercegovačkih muslimana (1969). Kadić u svojim “romanima sa temom iz bošnjačke prošlosti obnavlja, zapravo, mulabdićevski tip pisma koje, uz patetični fokus, karakterizira i idealizacija nacionalnog identiteta, te njegov ideologijski konstrukt (...)”, smatra dr. Enver Kazaz. U Tešnju je u svom djetinjstvu provodio mnogo vremena, a i kasnije je u ovaj grad često dolazio i prijateljevao sa nekim Tešnjacima. Ta veza odrazila se i u žurnalističkoj i u književnoj Kadićevoj aktivnosti. Napisao je sedam pripovjedaka koje su ambijentalno locirane u Tešanj ili u njegovu okolicu. U tim prozama Tešanj nije izrijekom denotiran kao “mjesto radnje” nego je imenovan Kasabom, ali je po nazivima manjih lokaliteta, kao i iz širih deskripcija, vrlo prepoznatljiv. Kasaba kod Kadića nije čemer i jad kao kod Zije Dizdarevića. Naprotiv – sjećanje na nju predstavlja unutarnje putovanje u rajsko doba djetinjstva, u vrijeme potpune bezbrižnosti i ničim pomućene sreće, i stoga je je doživljaj Kasabe, odnosno Tešnja, za Kadića, zapravo predstava nepatvorene čistote i ushita, praćenih nostalgijom i melankoličnom sviješću o neumitnom proticanju vremena, o ljudskoj prolaznosti. Zanimljivost je i što se u nekim od tih pripovjedaka iz piščeva tešanjskog djetinjstva kao glavni lik javlja nestašni, tomsojerski junak Zajko, a u stvari se radi o Tešnjaku Sabitu Abduzaimoviću, Kadićevu drugu iz najranijeg doba. O njemu je Kadić 1939. g. u Jugoslavenskom listu objavio i svoj najobimniji žurnalistički prilog, feljton od 28 nastavaka. Umro je u Sarajevu 1988. g. i, prema želji ostavljenoj u oporuci, sahranjen je u Tešnju.

Sabur ti je da gutas kiselo, gorko i ljuto, a da ti se na licu nista, sem osmjeha, ne vidi.

enko

Početnik

(10)

  • »enko« je zabranjen

Postovi: 21

Datum registracije: 02.02.2003

  • Poruku poslati

19

Petak, 03. Septembar 2004

najistaknutiji Boshnjaci su onih 200.000 zrtava sto su dali zivot za slobodu Bosne a ne ovi koje ste naveli

Altuna

Majstor

(10)

  • »Altuna« je žensko

Postovi: 1.969

Datum registracije: 14.12.2003

Lokacija: Sandzak

  • Poruku poslati

20

Nedjelja, 05. Septembar 2004

Svi oni koji su bilo sta dali na putu Islama zasluzuju da budu pomenuti ali svakoga nagrada ceka koliko ju je zasluzio. Medjutim, i ljudi koji su do sada navedeni kao istaknuti Bosnjaci i tekako su dali veliki doprinos. Mozda oni (jos) nisu dali zivote svoje, ali su mnogi lezali u zatvorima, u tamnicama, bivali muceni i terorisani samo zato jer su muslimani (Bosnjaci). I niko nema pravo da niciji trud omalovazava jer ako je on kod Allaha veliki, zasto kod ljudi ne bi bio priznat.

Svi bosnjaci koje smo do sada naveli zasluzuju da budu prozvani kao istaknuti bosnjaci. A ako neko smatra da moze uraditi za Bosnjake vise od nih..samo naprijed! Pisacemo i o vama...insallah. :)
Sabur ti je da gutas kiselo, gorko i ljuto, a da ti se na licu nista, sem osmjeha, ne vidi.

Social bookmarks