Niste prijavljeni

Dragi posjetioče, Dobrodošli na Otvoreni Forum - Novi Pazar. Ukoliko je ovo Vaša prva posjeta molimo vas pročitajte Pomoć. U pomoći je objašnjeno kako ovaj forum radi. Morate biti registrirani kako bi vidjeli sve teme i sve forume. Molimo vas da se registrirate ili da ovdje pročitate kako se registrirati. Ukoliko ste već registrirani molimo ulogirajte se ovdje.

alBazari

Profesionalac

(10)

  • »alBazari« je muško
  • »alBazari« je autor ove teme

Postovi: 772

Datum registracije: 09.12.2002

Lokacija: Novi Pazar, Sandžak

  • Poruku poslati

1

Utorak, 30. Januar 2007

Korijeni Bošnjaka

[SIZE=3]Doc. dr. Ibrahim Pašić[/SIZE]

[SIZE=6]Korijeni Bošnjaka [/SIZE]


Zbog velikog interesovanja naših čitalaca, Preporod je u nekoliko brojeva objavio prošireno četrnaesto poglavlje doktorske disertacije Doc. dr. Ibrahima Pašića Predslavenski korijeni u etnogenezi Bošnjaka s posebnim osvrtom na glasinačku ilirsku kulturu. Disertacija je odbranjena pred međunarodnom znanstvenom komisijom na Filozofskom fakultetu u Prištini 24.5.2005. godine, o čemu je u prošlim brojevima pisao naš list. Ovo poglavlje tretira etnografiju Glasinca i one etnografske sadržaje koji čine najstariji dio nepoznate, ignorirane i davno zaboravljene bošnjačke povijesti. Poglavlje, kao i disertacija uopće, pokazuje da Bošnjaci u svojoj etnogenezi, zajedno s najstarijim narodima Evrope, na tlu Bosne i Hercegovine baštine jedan od najvažnijih evropskih korijena, antiku i antičku kulturu.




PREDSLAVENSKA ETNOGRAFIJA GLASINCA

Osnovni pečat dosadašnjem etnološkom istraživanju glasinačkog stanovništva dala je srpska etnološka škola Jovana Cvijića. Njegov učenik, antropogeograf i etnolog Milenko Filipović, pod patronatom beogradskog univerziteta i SANU, u periodu od 1930. do 1933 godine istraživao je Glasinac. Riječ je o politički motiviranom znanstveniku koji je svoja politička opredjeljenja svojevremeno iskazao kroz aktivno članstvo u četničkom pokretu Draže Mihajlovića i u nekoliko najznačajnijih četničkih institucija koje su pri štabu Draže Mihajlovića djelovale tokom drugog svjetskog rata.
Kao što je već rečeno i što je potrebno iznova posebno naglasiti, za neke radove Milenka Filipovića i u novijoj beogradskoj literaturi s pravom se tvrdi da su "izrazit primjer korišćenja etnološke nauke u genocidne svrhe". Navedena definicija posebno je primjenjiva na Filipovićevu antropogeografsko-etnološku studiju Glasinac koja se u ovoj disertaciji spominje na više mjesta. Studija obiluje brojnim proizvoljnostima i falsifikatima. Svakako, najveći falsifikat Jovana Cvijića je da su Bošnjaci "najstariji Srbi", što perfidno slijedi i M. Filipović u svojoj studiji, konstatacijom da glasinački Bošnjaci s glasinačkim Srbima čine "homogeno stanovništvo", itd. U tom smislu, u prethodnim poglavljima na više mjesta govorili smo o Filipovićevim namjernim promjenama glasinačke geografske nomenklature predslavenskog porijekla, o glasinačkim etnokulturnim hijatusima, o "argumentaciji" tipa "priča se..." kojom je dokazivao srpsko ili "tursko" porijeklo pojedinih bošnjačkih rodova, itd.
U prethodnim poglavljima disertacije, primjenom etnološkog, lingvističkog, onomastičkog, arheološkog i historijskog metoda, došlo se do saznanja o bošnjačkoj tradiciji sahranjivanja u ilirske gromile, o vjerovanjima u vezi s vodom i legendom o glasinačkom Bandi, o vjerovanjima u vezi sa zmijom, o brojnim zoonimima predslavenskog porijekla, itd. U tim tematskim cjelinama, koje se na prvi pogled doimaju etnološkim, znatno veči značaj imaju znanstveni sadržaji koji su primarno kulturni i historijski, tako da su se oni morali obraditi u okvirima prethodnih poglavlja. U tim poglavljima etnologija se tretira kao pomoćna historijska nauka, što ona i jeste. Ono što je već elaborirane nije potrebno ponavljati. Primjenom istih znanstvenih metoda, bošnjačka kultura Glasinca otkriva još neke vrlo važne tipično etnološke sadržaje.


GRAD

Predslavenski etnički elementi glasinačkjh Bošnjaka sadržani su i u tipu njihovih naselja. Kao što je već rečeno, značajan broj tih naselja nastao je u predslavensko doba. Jedno od njih ima urbane odlike tipične za rimska gradska naselja. To je Rogatica.
Na području današnje Rogatice nalazilo se značajno rimsko naselje urbanog karaktera. Nastalo je u središtu prirodno zaokruženog geografskog prostora gdje, po pravilu, obično nastaju predrimske plemenske župe. Zbog izgrađenosti gradskog areala antička Rogatica nikada nije stručno i arheološki istraživana. I pored toga, kao slučajni nalazi, u Rogatici su pronađeni znatni ostaci antičkog grada i desetak epigrafskih i anepigrafskih nadgrobnih i votivnih spomenika. Od posebnog značaja je epitaf T. Cl(audio) Maximo dec(urioni) c(oloniae) Ris...,koji je pronađen još 1866. godine. Natpis je među stručnjacima izazvao živu diskusiju o gradskom rangu antičke Rogatice i o njenom imenu, koja nije završena ni danas. Osnovna pitanja koja proizlaze iz natpisa tiču se ranga naselja, da lije ono municipij ili kolonija i da li se ime col Ris... odnosi na samu Rogaticu. Po ovom natpisu T. Klaudije Maxim bio je vijećnik (decurio) u gradu zvanom c(olonia) Ris(...), što nije sporno, ali je sporno na koji se grad odnosi taj podatak. K. Patch col Ris... identificirao je s Rogaticom, gradom u kojem je spomenik i nađen. Međutim, T. Momsen, neosporno najveći autoritet antičke povijesti uopće, kao i D. Sergejevski, nisu prihvatili Patschovu identifikaciju Rogatice sa col. Ris... smatrajući da je epitaf iz Rogatice postavljen dekurionu kolonije Risini u Boki Kotorskoj koji je umro u Rogatici, vjerovatno na putovanju. Mommsenovo mišljenje je u novije vrijeme prihvatilo više autora.
Rogatica je najvjerovatnije osnovana poslije Batonovog ustanka, carskim dekretom. Više činjenica ukazuje na takvu mogućnost. Najbrojnija ilirska populacija u Bosni, koja je uzela učešća u ustanku od 6. do 9. godine naše ere, zasigurno se nalazila na širem podučju Glasinca. Brojčanost populacije, u pravilu, u prošlosti se mjeri brojem grobova njenih pripadnika, a broj glasinačkih gromila neosporno dokazuje najveću ilirsku naseljenost na širem prostoru Glasinca i Rogatice i na tlu današnje Bosne i Hercegovine uopće. Poslije ugušenja Batonovog ustanka najbrojniju ilirsku populaciju na tlu današnje Bosne i Hercegovine valjalo je kontrolisati iz nekog bližeg rimskog centra koji tada nije postojao. Činjenica je da je ustanak ozbiljno uzdrmao Rimsko carstvo i da je ugušen uz velike napore, iz čega su Rimljani izvukli pouku. Stoga, vjerovatno je da je rimsko naselje u Rogatici osnovano carskim lex rogata, sa ciljem da se iz naselja na vrijeme spriječi neki novi ustanak Ilira. Drugi, također važan razlog za osnivanje Rogatice, je u potrebi da se pokoreni Iliri što prije romaniziraju i konstruktivno uključe u Rimsko carstvo. Romanizacija najgušće ilirske populacije u Bosni geografski rasprostranjene na širem području Rogatice mogla se provesti u razumnom vremenskom roku osnivanjem rimskog urbanog centra u neposrednoj ilirskoj sredini. Inače, Rogatica nema nikakvih rudnih bogastava niti termalnih izvora koji bi bili nekim drugim valjanim razlogom za osnivanje grada. Nije ni važna raskrsnica puteva. Stoga, može se reći da je Rogatica osnovana, prije svega, radi političkog interesa Rima da drži u pokornosti Ilire tog dijela istočne Bosne i daje imala status municipija.
U radu u kojem prezentira istraživanja antičkog urbanog centra u Rogatici I. Bojanovski je naveo da je današnja Rogatica "turska aglomeracija". Smatrao je da je njen orijentalni dio počeo nastajati na lijevoj obali Rakitnice, na mjestu srednjovjekovnog trga, dok je u to vrijeme nekadašnja rimska aglomeracija na desnoj obali Rakitnice "ležala u ruševinama." Da je rimska aglomeracija "ležala u ruševinama" Bojanovski je naveo kao dokazanu činjenicu iako za takvu tvrdnju nisu ponuđeni nikakvi dokazi. Potom, I Bojanovski nastavlja: "U tursko doba, ali ne prije XVI stoljeća, grad se proširio i na desnu obalu Rakitnice na areal nekadašnjeg rimskog naselja, koje je još tada moralo ležati u ruševinama. Novo naselje uklopilo se u raster rimske centurijacije, koja je izvršila jak uticaj na njegov razvitak i oblikovanje urbanih cjelina. Stambeni objekti i druge zgrade plasirani su u pojedine centurije i izgrađeni od materijala iz ruševina, dok su ulice slijedile pravce limesa antičkog grada." "Neke ulice moderne Rogatice nisu, dakle, ništa drugo nego kardi i dekumani koji su u antičkom naselju služili kao saobračajnice. Glavnom kardu odgovara današnja glavna ulica, a osnovnom dekumanusu (pravac zapad - istok) ulica uz Toplik."
Konstatacije o urbanom jezgru Rogatice I. Bojanovski izveo je i na osnovu arheoloških činjenica koje su poznate skoro svakom starijem Rogatičaninu: duž svih rogatičkih ulica na dubini od 0,80 -1,20. m. nalaze se rimske vodovodne keramičke cijevi dužine 54 cm promjera 10 cm. To su cijevi glavnog gradskog rimskog vodovoda. Od njih se odvajaju kraće i tanje cijevi užeg profila koje "dolaze sa strane, valjda iz pojedinih kuća". Od radnika koji su duž tadašnje ulice Muhidina Šahinpašića u to vrijeme kopali drenažni kanal i otkopali cijevi, I. Bojanovski otkupio je jedan dupondius iz 161. godine n. e., nastao u doba vladavine Lucija Aurelija Vera (161. - 169. g. pr. n. e.). Od radnika, Bojanovski je saznao da se iste takve cijevi nalaze i po ostalim ulicama Rogatice ("niz Toplik, u mahali Ljun, i drugim") Na osnovu svega, Bojanovski je zaključio: "Očito je, dakle, da se današnje ulice najvećim dijelom poklapaju sa rasterom antičkih komunikacija u gradu, kroz koje je bio razveden vodovod, vjerovatno baš u vrijeme cara Marka (161 -180.)."




(nastavit će se inšaallah)


"Ko se odvaži i radi brzo biće izbavljen,
dok i tragalac koji je spor može gajiti samo nadu." (Hz. Alija)

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

2

Utorak, 30. Januar 2007

Citirano

Korijeni Bošnjaka


Govori li se u disertaciji i o Bosnjacima Sandzaka?
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

alBazari

Profesionalac

(10)

  • »alBazari« je muško
  • »alBazari« je autor ove teme

Postovi: 772

Datum registracije: 09.12.2002

Lokacija: Novi Pazar, Sandžak

  • Poruku poslati

3

Utorak, 30. Januar 2007

Govori se o Bošnjacima uopšte i njihovim "ilirskim" vezama sa Albancima, što bi moglo da znači da za Bošnjake Sandžaka to ima i više značaja nego za one u Bosni.

... ali polahko. Sabur.


Da napomenem samo da tekst prate i fusnote koje ću inšaallah postirat na kraju. (Samo što to više neće biti fusnote ;))


"Ko se odvaži i radi brzo biće izbavljen,
dok i tragalac koji je spor može gajiti samo nadu." (Hz. Alija)

alBazari

Profesionalac

(10)

  • »alBazari« je muško
  • »alBazari« je autor ove teme

Postovi: 772

Datum registracije: 09.12.2002

Lokacija: Novi Pazar, Sandžak

  • Poruku poslati

4

Ponedjeljak, 05. Februar 2007

Urbani plan Rogatice bošnjačka je urbana antička baština koju imaju oni evropski gradovi koji su, više ili manje, sagrađeni i dograđivani od strane istorodnog stanovništva. Stoga, Bojanovski je savremeni urbani plan Rogatice, koji je kopija rimskog urbanog plana, analogno obrazložio sačuvanim rimskim urbanizmima Pariza, Liona, Bordoa, Tuluza, Torina, Firence Verone. Na prostorima tadašnje Jugoslavije, kao primjer gradova sa urbanim kontinuitetom antika - srednji vijek, naveo je Stari Grad na Hvaru, Poreč, Pulu, Split i Cavtat. U odnosu na Bosnu i Hercegovinu, istakao je da se i Sarajevo također razvilo uz stare (djelimično antičke) komunikacije. Uz konstataciju da se po svojoj pravilnoj kvadratnoj mreži saobračajnica sa isto tako pravilnim stambenim blokovima Rogatica odvaja od svih ostalih naselja "turskog orijenta", Bojanovski je uz rad priložio i fotografiju Rogatice. Na fotografiji je iscrtao glavne konture rimskog urbanog rastera. Fotografiju i autorsku legendu, kako su prezentirane u "Našim starinama" br. XI, str. 162, donosimo integralno, stoga što fotografija počesto govori više od svake napisane riječi.
Po obavještenju K. Patcha, rimski nadgrobni spomenici u Rogatici nalazili su se na lokacijama bošnjačkih džamija, "in situ" i u sekundarnoj upotrebi. Na groblju Husein-begove ili Arnautovića džamije nalazio se "zidani pravokutnik, za koji vele, da je od starine muslimanski veliki zajednički grob, ali po našem mnijenju prije će to biti antikna gragja." U predvorju džamije, kao ezantaš, nalazila se ara posvećena Jupiteru. Na istom džamijskom prostoru, koji se zbog muslimanskog groblja koje ga je pokrivalo nije mogao istraživati, "pod zemljom nalazi se šuplji prostor, pokriven tesanom sedrom." Još jedna ara od vapnenca, s natpisom u kojem se spominje P. Ael(ius) Clemens, nalazila se u avliji Muftine džamije i služila je kao ezantaš mujezinu. Na osnovu ovih spomenika Patch je zaključio da se u Rogatici, za vrijeme rimske vlasti, nalazilo veliko svetište posvećeno Jupiteru "kojemu valjda pripadaše i veliki četverac kome je prorez 0,52:0,55 m. što uz br. 2 leži u predvorju Arnautovićeve džamije."
U periodu slavenizacije antičke Rogatice nekadašnje veliko rogatičko svetište posvećeno Jupiteru odlučujuće je utjecalo na nastanak novog slavenskog naziva za naselje: Vrače. Taj naziv nam je poznat iz jednog od prvih osmanskih deftera u kojima se popisuje Rogatica. U opširnom popisu Bosanskog sandžaka iz 1489. godine naselje na mjestu današnje Rogatice popisano je kao Vrače ili Rogatica. Naselje je tada bilo u okvirima zijameta Mehmed bega Čelebije, po kojem će se uskoro prozvati Čelebi Pazar?
Naziv Vrače slavenskog je porijekla. Nastao je poimeničenjem riječi vrač "gatar, pogađač, divinus, magnus". Prema značenjima koja nudi Petar Skok, Vrače je veliko (magnus) proročište ili svetište u kojem se proriče i gata. Očito, K. Patch, i ne znajući za podatak iz osmanskog deftera iz 1485. godine, bio je u pravu: u Rogatici se zaista nalazilo veliko Jupiterovo svetište koje je u periodu slavenizacije Rogatice imenovano nazivom Vrače. Na ovaj način, po najvažnijem gradskom sadržaju preimenovano je i samo naselje.
Najvjerovatnije, u periodu slavenizacije Rogatice Jupiterovo svetište nije ugašeno na prečac i u njemu su se neko vrijeme obavljale određene religijske i proročanske radnje, sve dok ih nisu prevladali slavenski kultovi. Na taj način moguće je razumjeti slavensku motivaciju prilikom imenovanja naselja. Naziv je očit dokaz rimsko-slavenskog onomastičkog kontinuiteta koji je, možda, i više od toga. Moguće je da se na istom mjestu, poslije slavenizacije Rogatice, uspostavio sličan slavenski kult koji će, u religijskom smislu, poslije uspostave osmanske vlasti, na isto mjesto dovesti islam i islamsku bogomolju.
U dvojnom nazivu Vrače ili Rogatica očito je da je prvi naziv primaran a drugi sekundaran i da je Vrače mlađe od Rogatica. Ovo dovodi u sumnju dosadašnje mišljenje A. Bejtića i Đ. Mazalića koji su smatrali da je naziv Rogatica slavenskog porijekla.
Za ime grada Rogatica A. Bejtić smatrao je da je "domaćeg, slovenskog porijekla." Kao i njegov prethodnik Đ. Mazalić, naziv je doveo u vezu s pretpostavljenim rogatičkim srednjovjekovnim gradom *Rogatac ili *Rogatica i rodom Rogačić, koji nisu potvrđeni u historijskim izvorima. Ukoliko je pretpostavljanje osnovano, naziv roda Rogatić (Rogačić) može biti kalk od rimskog Cornelius, tim prije što je teško pretpostaviti da su riječi Vrače i Rogatica istog porijekla. Izvođenje naziva možda je moguće i iz latinskog adi. partic. erogatus, a, um "razdijeljen, podijeljen", u vezi s dodjelom municipalnih ili građanskih prava rimskom naselju. U svakom slučaju, pitanje naziva ostaje otvoreno.
Od posebne važnosti je istaći da su Bošnjaci brojne rimske spomenike Rogatice, kao što je naprijed navedeni zidani pravokutnik, smatrali svojim spomenicima i svojom kulturnom baštinom. Rimski spomenici stoljećima su činili uobičajen dekor džamija i kuća. Sepikularni cipus dekuriona T. Klaudija Maksima nalazio se pred kućom Avdibega Holučlića. Kada su pruski konzul Oto Blau i tajnik francuskog konzulata u Sarajevu i E. Pricot de Ste. Marie 1866. godine pokušali da pomaknu spomenik i pročitaju natpis, i pored činjenice što su bili pod zaštitom oficijelne turske pratnje, na njih je s vikom i oružjem u ruci nasrnuo Avdibeg, te se oni okaniše toga posla.


"Ko se odvaži i radi brzo biće izbavljen,
dok i tragalac koji je spor može gajiti samo nadu." (Hz. Alija)

alBazari

Profesionalac

(10)

  • »alBazari« je muško
  • »alBazari« je autor ove teme

Postovi: 772

Datum registracije: 09.12.2002

Lokacija: Novi Pazar, Sandžak

  • Poruku poslati

5

Utorak, 27. Februar 2007

Citirano



[SIZE=5]“Vi Bošnjaci ste zaboravili svoju istoriju.

Ako vi tu istoriju nećete kao svoju,

Srbi i Hrvati će reći da je njihova.”



Pavle Ostojić, poslednji živi član Jugoslovenskog odbora u Italiji
[/SIZE]



"Ko se odvaži i radi brzo biće izbavljen,
dok i tragalac koji je spor može gajiti samo nadu." (Hz. Alija)

alBazari

Profesionalac

(10)

  • »alBazari« je muško
  • »alBazari« je autor ove teme

Postovi: 772

Datum registracije: 09.12.2002

Lokacija: Novi Pazar, Sandžak

  • Poruku poslati

6

Četvrtak, 22. Mart 2007

[SIZE=4]Pronađeni ilirski brodovi [/SIZE]

Na lokalitetu Desilo, u Hutovom blatu kod Mostara, arheološki tim pronašao je ostatke dva ilirska broda, prva ikada pronađena. Na osam metara dubine pronađeni su i komadi više od 70 amfora i 30 njihovih fragmenata sa žigovima radionica u kojima su napravljene, a pronađeno je i jedno originalno rimsko koplje sa drškom. Nedaleko od ove lokacije arheolozi su otkrili i sedam grobova ilirskog plemena Daorsi.

Vođa arheološkog tima Snježana Vasilj procenjuje da su brodovi stari oko 2.200 godina, navodeći da je reč o prvim ikada pronađenim plovilima ilirskog porekla. Prema njenim rečima, brodovi su dužine do deset metara, a širine od tri do četiri metra.
(Beta, Danas )





"Ko se odvaži i radi brzo biće izbavljen,
dok i tragalac koji je spor može gajiti samo nadu." (Hz. Alija)

INFREQUENT

Početnik

(10)

Postovi: 1

Datum registracije: 28.03.2007

Lokacija: sdffs

  • Poruku poslati

7

Srijeda, 28. Mart 2007

Vi Bošnjaci ste zaboravili svoju istoriju.

Ako vi tu istoriju nećete kao svoju,

Srbi i Hrvati će reći da je njihova.”


Manager

Profesionalac

(10)

  • »Manager« je žensko

Postovi: 790

Datum registracije: 31.07.2003

Lokacija: Novi Pazar

  • Poruku poslati

8

Petak, 15. Juni 2007

Bošnjaci su nacionalna zajednica koja naseljava centralnu Srbiju, naročito region Sandžak. Nemali broj Bošnjaka živi u Vojvodini, Beogradu i u većini opština u Srbiji. Prema podacima popisa stanovništva iz 2002.godine, u Srbiji živi 136.087 Bošnjaka, a većina od tog broja živi u opštinama Novi Pazar, Sjenica, Tutin, Prijepolje, Priboj i Nova Varoš. Oko 90.000 Bošnjaka živi u Crnoj Gori.

NACIONALNI SIMBOLI su bosanska zastava kralja Tvrtka I Kotromanića i Nacionalna zastava i grb Bošnjaka u Srbiji i Crnoj Gori.

PORIJEKLO I HISTORIJA– Bošnjaci Sandžaka su južnoslovenskog porijekla i predstavljaju dio jedinstvenog nacionalnog korpusa sa Bošnjacima Bosne i Hercegovine. Bošnjaci, kao i drugi narodi Balkana, nastali su miješanjem doseljenih slavenskih plemena sa zatečenim stanovništvom na Balkanu i drugim narodima koji su u narednim stoljećima živjeli u Bosni i bili tokom vremena asimilirani.

Državni embrion koji je nastao u gornjem i srednjem toku rijeke Bosne postepeno se širio na susjedne oblasti. Srednjovjekovnom bosanskom državom vlada dinastija Kotromanića čiji su najznačajniji predstvnici bili Ban Kulin (1180-1204), Stjepan II Kotromanić (1314-1353) koji je udvostručio teritoriju bosanske države i svojevremeno najmoćniji južnoslovenski vladar Tvrtko I Kotromanić (1353-1391) koji se sa ponosom tituliše kao „kralj Srbije, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja’’. Već od 1373. godine veći dio današnjeg Sandžaka se nalazi u sastavu bosanske države.

Bosansko kraljevstvo 1463. godine osvajaju Osmanlije, a Hercegovinu 1482. godine.
U periodu od 1455. do 1465.godine područje Novopazarskog sandžaka je ušlo u sastav Osmanlijskog carstva, kao dio Bosanskog sandžaka, a od XVI stoljeća Bosanskog pašaluka. Bosanski sandžak se dijelio na vilajete, a jedan od njih je bio Novopazarski vilajet.

Najznamenitija ličnost ovoga vremena je osnivač Novog Pazara Isa-beg Ishaković.
Sve do 1877. godine Novopazarski sandžak je bio šesti, najistočniji sandžak Bosanskog pašaluka. Osmanlijsko carstvo u strahu od mogućnosti da pri okupaciji Bosne i Hercegovine Austro-Ugarska može okupirati i Novopazarski sandžak, odvaja Sandžak od Bosne i pripaja ga noformiranom Kosovskom vilajetu u čijem sastavu ostaje sve do Balkanskih ratova.

Poslije Balkanskih ratova karta Balkana se mijenja. Novi Pazar, Tutin, Sjenica, Prijepolje, Priboj i Nova Varoš ulaze u sastav Kraljevine Srbije.
Tokom svjetskih ratova, Prvog i Drugog, Bošnjaci su učestvovali kao vojnici u sastavu vojske Kraljevine Srbije i partizanskih jedinica. U Prvom svjetskom ratu su se istakli pri junačkoj odbrani Beograda 1915.godine. Kao đurumlije – dobrovoljci su slati na rusko-tursko ratište. Većina njih je izginula na frontu u Galiciji. U Drugom svjetskom ratu u okviru antifašističkog otpora i posebno 37. sandžačke divizije učestvovalo je oko 15.000 Bošnjaka.

Po završetku Drugog svjetskog rata teritorija Sandžaka je podjeljena između Republike Srbije i Republike Crne Gore. Zbog toga, i nakon ukidanja školstva na bosanskom jeziku, u čitavom XX stoljeću zabilježeno je iseljavanje bošnjačkog stanovništva u Tursku, Ameriku i druge zapadnoevropske zemlje.

JEZIK Bošnjaka je bosanski. Jezičko nasljeđe sandžačkih Bošnjaka vezuje se za najkarakterističnije osobine bosanskog jezika kao što su raširena upotreba turcizama i suglasnika h. Najpoznatiji pisani dokument bosanskog jezika je Povelja Kulina Bana iz XII stoljeća.

PISMO Bošnjaka od perioda austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine je latinica.
U bosanskoj kulturnoj historiji značajnu i nezaobilaznu ulogu imalo je bosansko srednjevjekovno pismo bosančica (bosanska brzopisna ćirilica) i arebica, tj. arapsko pismo prilagođeno glasovnim potrebama bosanskoga jezika.
VJERA Bošnjaka je islam. Tokom srednjeg vijeka stanovništvo Bosne je pripadalo najvećim dijelom Crkvi bosanskoj čiji su vjernici poznati pod imenom bogumili ili patareni, i dijelom katoličkoj i pravoslavnoj crkvi. Dolaskom Osmanlija pokoreno stanovništvo je bilo izloženo procesu islamizacije. Vjerska tolerancija Osmanlija i izvjesne sličnosti bogumilstva sa islamom su bile od presudnog značaja u procesu masovnog primanja islama od strane „dobrih Bošnjana’’.

Islamsko učenje je izloženo u svetoj knjizi muslimana Kur’anu, koji je ujedno i zbornik islamskih vjerskih obreda i zakona. Uz Kur’an značajan oslonac islamske vjere čini hadiska tradicija ili predaja, odnosno obavjest o postupcima ili izrekama poslednjeg Božijeg poslanika Muhameda i njegovih drugova (ashaba).

Pripadnici islama svoje vjerske obaveze izvršavaju ili u svojim domovima ili u sakralnim objektima: džamijama, mesdžidima (omanje džamije najčešće bez minareta i mimbera), derviškim tekijama ili na otvorenom prostoru, na tzv. musalama.

NACIONALNI BLAGDANI su Ramazanski i Kurban-bajram kao tradicionalni narodni blagdani, 11. maj Dan bošnjačke nacionalne zastave, 20. novembar Dan ZAVNOSA ili Sandžaka i 11. juli kao Dan sjećanja.

IDENTITET Bošnjaci iskazuju kroz:
- narodne običaje i vjerovanja - Vjerovanje u pravdu i sudbinu, poštovanje roditelja, kult komšije, gostoljubivost, čuvanje obraza i časti, halal (časna) i haram (zabranjena) zarada, milostinja (džumertanluk), hajrati (ulaganje svog bogatstva u opšta dobra), poštovanje starih ljudi i solidarnost pri smrtnim slučajevima.

- tradicionalnu nošnju
- umjetnost - Najstariji spomenici materijalne kulture Bošnjaka iz predislamskog perioda su nadgrobni spomenici - stećci sa svojom jedinstvenom ornamentikom. Do današnjih dana, održao se veći broj stećaka na području sandžaćkih opština: Priboj, Prijepolje i Bijelo Polje.

- narodnu dekorativnu umjetnost – iskazane kroz zanatske vještine. Domaće zanatlije, u Sandžaku bile su poznate po izradi oružja sa najrazličitijim ukrasnim elementima, po predmetima u metalu (ibrici, čaše, pribor za kahvu, poslužavnici, fenjeri...) sa reljefnim šarama i rezbarijama, preuzetih arapskih i persijskih motiva, po vezu na platnu kao i u ćilimarstvu (sjenički ćilimi). U nizu umjetničkih zanata ističu se i lončarstvo i proizvodnjaukrasne kože – sahtijana.

- kaligrafija (iluminacija knjiga) - zauzima istaknuto mjesto u kulturnoj baštini Bošnjaka i dio je nacionalnog identiteta. Vajarstvo (kiparstvo) iskazano je. uglavnom, u plitkoreljefnim dekoracijama unutrašnjosti objekata i slikarstvo (naročito cvjetna i geometrijska ornamentika u džamijama).

- arhitektura je iskazana kroz spomenike kao što su Isa-begov hamam u Novom Pazaru (sredina XV stoljeća), Altun alem džamija u Novom Pazaru (prva polovina XVI stoljeća), Husein-pašina džamija u Pljevljima (druga polovina XVI stoljeća) i Sultan Valide džamija u Sjenici (krajem XIX stoljeća).

- tradicionalnu bošnjačku ishranu - slana jela: jahnija, musaka, ćuftad, boin, mantije, ćevapi, tatar-burek, paća-burek, birijan, đuveč, ćimbur, paća i dr. Od slatkih jela pomenućemo: halvu, ćeten halva, tatlije, baklave, kadaif, zerde, peljte, hašure, đunarije, dudove, gurabije i dr.

-muzika - vokalna tradicija ili narodno pjevanje je najrasprostranjeniji oblik muzičkog stvaralaštva. Pjevale su se i pjevaju epske, lirske i lirsko-epske pjesme /balade/sevdalinke.

Tokom mjeseca Ramazana (mjesec posta) ljudi su se sakupljali (u kahvama, poseci / posijela) i tokom noći slušali i pjevali tradicionalne bošnjačke duhovne pjesme kaside i ilahije. Kod Bošnjaka su njegovane posleničke, svatovske i ljubavne lirske pjesme.

Narodno pjevanje u ovom kraju javlja se kao jednoglasno i dvoglasno. Za Novi Pazar i Tutin karakteristično je jednoglasno pjevanje, dok peštersko-sjeničku visoravan odlikuje, pored jednoglasnog, i dvoglasno pjevanje. Najzastupljeniji oblik pjesama u ovom kraju bila je sevdalinka kroz koju se iskazuje čežnja kroz sevdah i dert (ljubav i tuga). Pjevana je u porodičnom krugu bez instrumentalne pratnje, a ređe na slavljima (uglavnom ženskim) bez ili sa instrumentalnom pratnjom (tamburica, karaduzen, saz...).

-Književnost Bošnjaka je izražena u narodnom i umjetničkom staralaštvu. Usmenostvralaaštvo Bošnjaka dostiglo svoj najveći domet u epskom stvaralaštvu., čiji fond iznosi oko pola miliona stihova. Ispjevane su su stihu desetercu, najčešće bez rime. One se zovu još i kraješnice, jer se smatra da su potekle sa rubnih predjela turskog carstva, gdje su najčešće vođene borbe i bojevi opjevani.
Ne mijenjaj vjecno za prolazno!

Jastreb

Profesionalac

(10)

  • »Jastreb« je muško

Postovi: 678

Datum registracije: 12.03.2007

Lokacija: Novi Pazar

  • Poruku poslati

9

Subota, 16. Juni 2007

Citirano



NACIONALNI SIMBOLI su bosanska zastava kralja Tvrtka I Kotromanića i Nacionalna zastava i grb Bošnjaka u Srbiji i Crnoj Gori.



Nazalost, nacionalna zastava i grb su monopolizovani od strane jedne politicke grupacije i postali su njihova stranacka obiljezija.
"Velikim Bogom se kunemo, robovi biti necemo!"

hesen

Početnik

(10)

  • »hesen« je muško

Postovi: 49

Datum registracije: 20.05.2004

Lokacija: Hessen

  • Poruku poslati

10

Subota, 30. Juni 2007

U cuvenom razgovoru Husaina Gradascevica sa bosanskim beglerbegom kojeg je sultan Mahmut 2 imenovao da ugusi nacionalni pokret Bosnjaka, kada mu je beglerbeg rekao: "Nema više Bosne, a nece biti ni Bošnjaka, Huseine... Gineš za državu koja nikad nije postojala niti ce." Husein Kapetan Gradašèeviæ mu je odgovorio sljedecim rijecima: "Ima Bosne, beglerbeže i Bošnjaka u njoj! Bili su prije vas i ako Bog da, biti ce i poslije vas!"

2211

Početnik

(10)

  • »2211« je muško

Postovi: 30

Datum registracije: 13.06.2007

Lokacija: sa

  • Poruku poslati

11

Srijeda, 04. Juli 2007

mislim da je sad za sad pogrešno reći da mi potješemo od ilira, jer jednostavno ne postoje čvrsti dokazi za takvo što (ima par indicija koje upućuju na ilirska plemena u bosni i cg, ali to je sve).
s druge strane, ova rasprava o našem porijeklu je nekako "nategnuta"... sviđalo se to nama ili ne mi smo "sada" slaveni, jer govorimo bosanskim jezikom (srednjojužnoslavenski dijasistem), živimo u regiji u kojoj tradicionalno žive slaveni. pa pogledaj samo nazive naših gradova i brda (vlašić, velež, rogatica, mostar, visoko...) - tipično slavenska etimologija.
nije mi jasno zašto se forsira ovo ilirstvo "po svaku cijenu" - podsjeća me na SFRJ i one smiješne mitove o narodnim herojima i partizanima.
moramo već jednom početi učiti od drugih naroda (pogotovo amerikanaca) kako se suočiti sa činjenicama, kako naučnim metodama doći do rješenja (geneologija, forenzika, arheologija) a ne kakvim "političkim pamfletima" tipa "MI SMO SADA ILIRI" (bez ikakvih dokaza).
svima je jasno da smo kao narod dugo lutali... ali sada kada naši nučnici mogu da kažu ono što misle trebali bi da govore istinu, a ne da nas zavlače kakvim propagandim sranjima (kao u SFRJ) iz inata prema "mrskim" srbima... ne smeta meni što su srbi slaveni, ali nisu oni jedini. i čečeni su slaveni, ali i muslimani (i to kakvi, ja im skidam kapu :klanja: ).

alBazari

Profesionalac

(10)

  • »alBazari« je muško
  • »alBazari« je autor ove teme

Postovi: 772

Datum registracije: 09.12.2002

Lokacija: Novi Pazar, Sandžak

  • Poruku poslati

12

Srijeda, 04. Juli 2007

Citirano

Orginalno od 2211
... ali sada kada naši nučnici mogu da kažu ono što misle trebali bi da govore istinu, a ne da nas zavlače kakvim propagandim sranjima (kao u SFRJ) iz inata prema "mrskim" srbima... ne smeta meni što su srbi slaveni , ali nisu oni jedini. i čečeni su slaveni , ali i muslimani (i to kakvi, ja im skidam kapu :klanja: ).



Ada polahko. Nemo' na pamet.

Čečeni nisu Sloveni. Oni imaju svoj jezik koji nema ništa sa slovenskim jezicima. Ruski u velikom broju poznaju kao strani jezik (kao Albanci, zbog dugogodišnje represije).

Ni Srbi ti nisu (kao ni mi - Bošnjaci) čistokrvni Sloveni. Iako danas govore jednim od slovenskih jezika (istočnom varijantom bosanskog), Srbi su poslavenjeni rumunski Vlasi i(li) Arbanasi.

A to što se jezika tiče imaš ovdje.

Dakle, u teoriji o nešem ilirskom porijeklu nema ništa što bi upućivalo na suštu želju za razlikovanjem od Srba.


Znam da ti je sve ovo malo prenategnuto, ali ništa ne hitaj. :O





"Ko se odvaži i radi brzo biće izbavljen,
dok i tragalac koji je spor može gajiti samo nadu." (Hz. Alija)

  • »fahrudin« je muško

Postovi: 124

Datum registracije: 07.08.2003

Lokacija: imam

  • Poruku poslati

13

Srijeda, 04. Juli 2007

ceceni nisu slaveni ;)

to sto koristimo jezike s slavenskom osnovom neznaci da smo i slaveni, dovoljno je da uporedis fizicki izgled sa drugim slavenskim narodima, pa ces videt razliku i to ne samo kod nas, nego kod i svih ostalih juzno-slovenskih naroda...

inace rumuni tvrdu za sebe da su latini (rimljani), al od latina imaju samo jezik (mada se o ovome jos uvijek vodi politicka borba) ..... dok se francuzi klasificiraju isto u romanske narode (latine) iako su vise vezani za germanska i keltska plemena (franki, gali itd)....





[SIZE=1]
Gospodaru moj,
Ne dopusti da me zavara uspjeh
Niti poraz baci u ocaj .
Podsjecaj me stalno
Da je neuspjeh iskusenje
Koje predhodi uspjehu.[/SIZE]



2211

Početnik

(10)

  • »2211« je muško

Postovi: 30

Datum registracije: 13.06.2007

Lokacija: sa

  • Poruku poslati

14

Srijeda, 04. Juli 2007

da u pravu ste čečeni nisu slaveni (mislio sam da jesu), ali to nije bila poenta onog što sam rekao... ne zanima mene jesmo li slaveni, iliri, arapi ili kurdi, nego me zanima istina.
ako mi neki pametnjaković napiše knjigu sa naslovom "bošnjaci su iliri" onda hoću činjenice, dokaze, argumente, fakte... a ne šupljake

a to da srbi nisu slaveni nije tačno. ako srbi nisu slaveni onda to nisu ni rusi ili poljaci. samo zato što kod njih ima kara-vlaškog, romanskog ili kakvog drugog elementa ne znači da oni svojom većinom nisu slaveni...
dr. muhamed hadžijahić je kod nas bošnjaka također utvrdio vlaški, turski ili albanski utjecaj ali mi danas ipak govorimo bosanskim jezikom - sviđalo se to nama ili ne. Npr. evo par bosanskih riječi: gora, kćer, sin, oblak, duša... sve su to staroslavenske riječi koje su se održale u skoro svim slavenskim jezicima...
hoću da kažem, da bez obzira kakvo nam je porijeklo, mi moramo prihvatiti činjenicu da govorimo bosanskim jezikom, koji spada u grupu slavenskih jezika..
evo i hrvati za sebe govore da su "iranskog podrijetla", a kakve fajde od toga kad im je jezik isti ko onaj kojim govore srbi i bošnjaci... jebeš te irance.
isto važi i za nas, nabijem ti te ilire koji govore slavenskim jezikom i koji nemaju ni trunka ilirskih običaja, ili češ ti svom djetetu dati ime Teuta, Shqipe... :]

alBazari

Profesionalac

(10)

  • »alBazari« je muško
  • »alBazari« je autor ove teme

Postovi: 772

Datum registracije: 09.12.2002

Lokacija: Novi Pazar, Sandžak

  • Poruku poslati

15

Srijeda, 04. Juli 2007

Preporuka za čitanje: Intervju sa dr Ibrahimom Pašićem





BOŠNJAČKI NARODNOSNI KORIJENI







"Ko se odvaži i radi brzo biće izbavljen,
dok i tragalac koji je spor može gajiti samo nadu." (Hz. Alija)

  • »fahrudin« je muško

Postovi: 124

Datum registracije: 07.08.2003

Lokacija: imam

  • Poruku poslati

16

Srijeda, 04. Juli 2007

po cemu si uveren da ima ilira koji nemaju ni trunke ilirskih obicaja? vecina gradova na prostoru bivse jugoslavije je vec postojala u rimsko doba a kasnije su samo slavenizirani njihovi nazivi....

dok pominjanje irana (tj arijevaca) je vezano za svaku bijelu rasu... jer korijeni najstarijih rasa i civilizacija poticu iz tih predijela...

gramaticka osnova u jeziku nekog naroda moze dosta da kaze o porijeklu najuticajnijeg elementa al isto tako i nemora... ranije je bilo dovoljno da recimo vodja plemena ili kralj prihvati neku novu veru ili jezik i citavo njegovo pleme ili kraljevstvo bi ga slijedilo u tome...

al valjda se slazes i ti da fizionomske (genetske) karakteristike imaju viseg znacaja u odredjivanju porijekla od jezickih (naucenih)? ja sam nedje cito da mi imamo na teritoriji ulcinja autohtone crnce, koji su tu vijekovima doselili i zivu medju narod, verovatno su zagubili svoj jezik... al na osnovu fizickih karakteristika moze odma da se vidi da oni nemaju veze sa tim slavenskim il ilirskim jezikom kojim se koristu.

[SIZE=1]
Gospodaru moj,
Ne dopusti da me zavara uspjeh
Niti poraz baci u ocaj .
Podsjecaj me stalno
Da je neuspjeh iskusenje
Koje predhodi uspjehu.[/SIZE]



2211

Početnik

(10)

  • »2211« je muško

Postovi: 30

Datum registracije: 13.06.2007

Lokacija: sa

  • Poruku poslati

17

Srijeda, 04. Juli 2007

Citirano

Orginalno od alBazari
Preporuka za čitanje: Intervju sa dr Ibrahimom Pašićem





BOŠNJAČKI NARODNOSNI KORIJENI








al bazari, ne osporavam ja predslavenski etnički element kod bošnjaka, ali, ponavljam još jednom, kakvog hajra od tog elementa kad ga VIŠE NEMA.

što se tiče ovog pamfleta dr. pašića nisam vidi nikakve argumente nego samo "ja mislim..."
mislim da previše "forsira", tj. previše traži a malo daje.


fahrudin@
koji ba ilirski običaji, pogledaj naše navike, naš način života, naša imena (adnan, vedran, rusmir,)...
ja sam čuo da u našem rječniku ima par riječi ilirskog porijekla i to je sve, ima i arapskih, engleskih, turskih.
a što se tiče fizionomije i izgleda bošnjaka - ja lično nisam primjetio neku veću razliku između nas i hrvata ili srba ili albanaca, isto kao što nisam primjetio neke veće sličnosti. živim u sarajevu, gradu u kojem bošnjaci čine 95%, a na ulici viđa plavuše, crnke, tamnopute, šveđane - sumnjam da mi imam neku "rasnu specifičnost" kao npr. japanci, arapi, ili hindusi...

alBazari

Profesionalac

(10)

  • »alBazari« je muško
  • »alBazari« je autor ove teme

Postovi: 772

Datum registracije: 09.12.2002

Lokacija: Novi Pazar, Sandžak

  • Poruku poslati

18

Srijeda, 04. Juli 2007

Kad već uporno pominješ pamflete, ja ih vidim samo kod tebe.

Vrlo je neozbiljno - najblaže rečeno - nazivati pamfletom intervju u kome jedan doktor nauka detaljno obrazlaže svoj doktorat, a s druge strane ne uvidjati svoje pamfletiće u vidu kratkih navijačkih "dobacivanja". Uzgred, kad si prije stigao da pročitaš intervju da bi o njemu išta progovorio.

Mogu sasvim da te razumijem ako se ne slažeš sa ovom teorijom (i sam autor je naziva teorijom, a ne naučnom činjenicom), ali te ne mogu razumijeti ako želiš da je opovrgneš nekakvim svojim predubjeđenjima istaknutim u kratkim crtama.




Falemenderit shumë dhe mirupafshim. ;)




"Ko se odvaži i radi brzo biće izbavljen,
dok i tragalac koji je spor može gajiti samo nadu." (Hz. Alija)

  • »fahrudin« je muško

Postovi: 124

Datum registracije: 07.08.2003

Lokacija: imam

  • Poruku poslati

19

Srijeda, 04. Juli 2007

opet grijesis :D

mozda za tebe svi arapi izgledaju isto ili svi indijci (hindusi nisu rasna grupa) al isto tako za nekog arapa ili indijsca razmisljanima slicno tvojim izgledamo mi svi isto a njegovi sunarodnici svi razliciti :D

nego me ovo podseti, jedne prilike sam bio sa jednim prijateljem u jednom gradu, on je inace iz afganistana i u mimoilazenju s nekim covekom on mi sapuce.. evo tvog zemljaka, ja reko kako znas... kaze po celu, uglavnom imate dugo i ostro celo... ja na to nisam obraco paznju al njemu koji nije ziveo medju nas narod je to najvise zapalo za oko...

[SIZE=1]
Gospodaru moj,
Ne dopusti da me zavara uspjeh
Niti poraz baci u ocaj .
Podsjecaj me stalno
Da je neuspjeh iskusenje
Koje predhodi uspjehu.[/SIZE]



2211

Početnik

(10)

  • »2211« je muško

Postovi: 30

Datum registracije: 13.06.2007

Lokacija: sa

  • Poruku poslati

20

Srijeda, 04. Juli 2007

nemam namjeru nikoga ubjeđivat u bilo šta, a kamoli šta su korijeni bošnjaka - nek svako iskaže svoju zamisao i teoriju...
ali hoću da imam slobodu i pravo da kao bošnjak i ja kažem ono što mislim... istina je da ja nisam doktor nauka niti kakav Indijana Džons, ali sam dosta toga pročitao i od purivatre i imamovića i hadžijahića (koga najviše poštujem) i tako sam u stanju da sebi stvorim kakvu takvu predstavu o o biću bošnjaka uopće...




p.s. pročito sam onaj disertacijski rad dr. pašića do kraja i nisam vidio nikakve slike zdjela, skeleta, nekropola, ilirskih motiva... jer kada sebi sastaviš teoriju onda smatraš da je ona ispravna... a da bi i ostali stekli taj dojam treba im predstaviti dokaze i to one "tvrde"...
to ti je isto ko sa dinosaurima, svi su govorili da ih nikad nije bilo... a naučnici su iskopali fosile i kosti T.Rexa i onda su se ušutkali...

Social bookmarks