Niste prijavljeni

Dragi posjetioče, Dobrodošli na Otvoreni Forum - Novi Pazar. Ukoliko je ovo Vaša prva posjeta molimo vas pročitajte Pomoć. U pomoći je objašnjeno kako ovaj forum radi. Morate biti registrirani kako bi vidjeli sve teme i sve forume. Molimo vas da se registrirate ili da ovdje pročitate kako se registrirati. Ukoliko ste već registrirani molimo ulogirajte se ovdje.

alBazari

Profesionalac

(10)

  • »alBazari« je muško
  • »alBazari« je autor ove teme

Postovi: 772

Datum registracije: 09.12.2002

Lokacija: Novi Pazar, Sandžak

  • Poruku poslati

1

Subota, 14. August 2004

Mustafa Spahic: NAZNAKE O BOSNJACIMA




U jubilarnom broju Ljljana od 18-25 septembra o.g.,objavljen je tekst našeg uglednog novinara Mustafe Spahica Naznake o Bošnjacima koji ovom prilikom u cjelosti prenosimo.

Bošnjaci Bošnjacima mogu otrpjeti i halaliti sve osim uspjeha. Zašto? Zato što su oni koji su vladali Bošnajcima unazad 120 godina navikli taj narod da je njegovo jedino pravo, prirodno i istinsko – neuspjeh u svemu i moc u nemoci
Prva naznaka o Bošnjacima glasi – vjerovatno je to narod kosmickih paradoksa ”svakakav narod”, kako je primijetio rahmetli Alija Isakovic. To je jedini narod koji je u doba Osmanske carevine zbog iste kape fesa dva puta, iz potpuno razlicitih razloga: prvi put što je nije htio staviti, a drugi put što je nije dao skinuti, gubio glavu. Dok je nemali broj Bošnjaka u poziciji i na funkciji – kada bi mogli sve bi sami obavljali i odrzavali, a kada izgube funkcije i pozicije i dodju u dispozicije, sve bi to ti isti ljudi, pa i ono što su sami uradili i ostvarili, porušili, razorili i uništili. Ta nepredvidljiva kosmicko-paradoksalna svijest znala je uslijed sitnice podici pobune protiv Osmanske carevine, ali i poruciti sultanu, u vezi sa zemljom i domovinom Bosnom ”Bir taš veremim baš veremem” – ”Glavu cu svoju dati ali kamen zemlje Bosne ne dam”.

Lazne nade i iluzije

Uslijed polustoljetnog gubljenja radnih navika i zdravo-produktivnog i konkretnog odnosa prema radu, mnogobrojni Bošnjaci zadobivaju svijest oholih siromaha i odbijaju poslove koji su im ispod shvacenog nivoa. Nemali broj bez ikakve potrebe i razloga glumi gospodu bez pokrica. To u ocima stranaca ispada karikaturalno i smiješno a unutar Bošnjaka skupo, surovo i besramno. Oni u opasnom broju imaju svijest rasipnika bez razloga, suprotno cetirima osnovnim postulatima Zapada: ideji poziva, ideji rada i proizvodnje, ideji cuvanja, štednje i uštede na svemu i ideji razvoja i usavršavanja proizvodnje. Šesta naznaka o Bošnjacima glasi: to je narod kojim u velikom broju ovladava i ophrvljuje ga parazitsko-donatorska svijest i lazno-opsjenarska nada i iluzija da je svijet duzan i obavezan da nam daje, a naše pravo da primamo pomoc. Niti je svijet duzan, niti je naše pravo na donacije.
Ilustracija problematiziranja i dovodjenja u pitanje vrijednosti bošnjaštva (vjeronauka u školama, gradnja dzamija i mesdzida, nazivanje selama, kozica, sedzada, dimije, tespih, mahrama) jeste klanje prasadi i krmadi da bi se obiljezila pobjeda SDP-a na opcinskim izborima. U sto posto muslimanskim selima to nije obiljezavanje pobjede nego bjezanje i negacija vlastitog identiteta.
Neki Bošnjaci, koji su se odrekli identiteta s ciljem opstanka zemlje, domovine i drzave, smatraju da se moraju, uz identitet, odreci i nacionalnog entiteta, habitusa i korpusa, te zato ne vode brigu i racunaju ni o jeziku, ni baštini, ni o školskim programima, ni o kulturi, ni o nacionalnim odrednicama. Ima Bošnjaka koji se zarad univerzalnog, kosmopolitskog, nigdje moguceg i nigdje postojeceg osim u njihovim fikcijama covjeka, odricu i identiteta i entiteta i zemlje i domovine i drzave. Kada covjek i ljudi nisu u sebi, oni se mjere i odredjuju prema drugima. Biti u sebi doslovce znaci biti slobodan iznutra i izvana. Iznutra biti slobodan znaci ispuniti srce vjerom u Boga, a izvana znaci biti predan i pokoran Bogu u cijelom zivotu.
Bošnjaci su narod iz koga sve curi i tece i u kome, kao u sepetu i rešetu voda, ne moze ništa ostati. Strucno receno, postajemo narod bez zaštitno-sigurnosne kulture i strukture. O Bošnjacima i najveci prijatelji i najveci neprijatelji mogu sve besplatno i odmah saznati iz usta i pera samih Bošnjaka. Za Bošnjake postaje jedina tajna da nemaju nikakvih tajni o sebi

Pomucena slika dobra i zla

Takva medjusobna komunikacija i odsnos medju Bošnjacima i sa strancima nije ni slucajna ni stihijna nego uslijed krize i raspada licnosti, braka, porodice i dzemata, a ta cetiri temelja su šest stoljeca bili i ostali neprobojna tvrdjava, bedem i kineski zid odbrane Bošnjaka. Usred krize i raspada licnosti ima sve manje uspravnih, ustrajnih, nepokolebljivih i na svom putu nesalomivih i dosljednih ljudi i da je sve manje zena sa stidom kao ukrasom duše, cašcu, poštenjem, dostojanstvom i cestitošcu. Slijedeca naznaka upozorava da sve veci broj Bošnjaka ulazi u svijest zaborava Boga, svijeta, zivota, covjeka, ljudi, cjeline stvarnosti i postojanja i samozaborava. Svjedocanstva toga su odnosi prema Bozijim propisima i duznostima, roditeljima, komšijama, zajednici, opcoj stvari, javnom interesu i ideji opceg dobra. U okviru takve svijesti sve veci broj Bošnjaka postaje nemaran i ravnodušan prema normama od Najviše ili Osnovne – Hakka, koja je izvor i temelj Pravde, i vrijednostima, odnosno zakonu i etici. Tako se prvo relativizira a zatim gubi slika o halalu i haramu, dobru i zlu, vrijedostima i nevrijednostima, istini i neistini, pravdi i nepravdi, stidu i bestidu.
Kada jedan narod izlazi iz sebe i oslobadja se vjere i slobode i kada se mjeri i odredjuje preko drugih, taj narod se nikada ne miri u sebi sa onim što stvarno jeste nego se sa onim što putem iluzija i fikcija o sebi misli da jeste.

Znatan broj Bošnjaka na raskrsnici ocaja i egzustencijalnog beznadja gubi svijet o zemlji, domovini i drzavi. Bošnajci koji ne gube svijest o zemlji, domovini i drzavi, da bi to ocuvali i spasili, svjesno, namjerno, planirano i ciljano pred medjunarodnom zajednicom se odricu identiteta, osnova, temelja i korijena bica svoga naroda

Neuspjeh kao pravo i moc u nemoci

Ima puno Bošnjaka koji su univerzalne sveznalice i konkretne neznalice. Nezamariv broj Bošnjaka su genijalne pricalice, maštari i propalice, jer zapocinju sve kao lik Hasana u Dervišu i smrti a ništa ne dovršavaju.
Bošnjaci su bez ekonomskog, privrednog, tehnickog i tehnološkog uporišta, ali i prostornog odredjenja uslijed nemogucnosti povratka na svoja ognjišta. Slijedeca naznaka telegrafski glasi: Nad Bošnjacima se vodi politika nepolitickog naroda. Politikom nepolitickog naroda Bošnjaci vode u narod bez politickog subjektiviteta. Takvom politikom Bošnjaci postaju narod sistematskog nesistema, sistematske nesaradnje, sistematske nesolidarnosti, sistematskog nepovjerenja, svekolikog rasipanja, sasipanja, urušavanja u svim likovima zivota i jedinstvenog nejedinstva. Oni su više nego svi evropski narodi zajedno narod svjetskih lutalica, pustahija, bijednika, beskucnika i izbjeglica. Nedoklani i neprotjerani Bošnjaci u maticnoj domovini Bosni i Hercegovini su narod šatorskih naselja i jedini ljudi u Evropi koje preseljavaju iz stanova u pustare. Ljudi, kad izadju iz sebe, svoje slobode i odredjenja, oni sve slabosti i krivice traze izvan sebe, ponajprije u svome narodu, a nikada u onim narodima cije su zrtve. Tako Bošnjacima koji izlaze iz sebe i asimiliraju se u druge nikada nije kriv ni agresor, niti ko iz medjunarodne zajednice, niti oni vide vlastitu krivicu ni u cemu, nego sve prebacuju na svoje sunarodnjake koji se nisu odrekli sebe. Takva svijest vodi Bošnjake u totalni negativitet unutar i naspram sebe.
Negacija i rušenje autoriteta u vjeri, politici, kulturi, vojsci, privredi, sportu postaje Apsolut. Tako jedina vrijednost postaje da Bošnjaci unutar sebe nemaju nikakvih vrijednosti. Jedna naznaka izrasta i namece neupitnu logiku da su Bošnjaci narod lopova, kriminalaca, korupcionaša i gulikoza. Totalno je lazna i pogrešna slika da pošten i pravi Bošnjak moze biti samo siromašan, jado i bijednik koji se ne bavi ni privredom, ni biznisom, ni ekonomijom, ni trgovinom, ni politikom.

Posljednja naznaka zaokruzuje prethodne – Bošnjaci Bošnjacima mogu otrpjeti i halaliti sve osim uspjeha. Zašto? Zato što su oni koji su vladali Bošnajcima unazad 120 godina navikli taj narod da je njegovo jedino pravo, prirodno i istinsko – neuspjeh u svemu i moc u nemoci.


"Ko se odvaži i radi brzo biće izbavljen,
dok i tragalac koji je spor može gajiti samo nadu." (Hz. Alija)

  • »MADE IN SANJAK« je muško

Postovi: 37

Datum registracije: 16.06.2004

  • Poruku poslati

2

Subota, 14. August 2004

I zaista, sve ovo je surova istina! Ne preostaje nista drugo, do da stavimo potpis ispod ovog teksta.

"Licite na narod iz koga potjecete. Potrudite se da licite na taj narod. Taj narod nesto voli, a nesto ne voli. Volite ono sto on voli, ne volite ono sto on ne voli, pa cete liciti na taj narod. Taj narod je hrabar. Taj narod je pametan. Ne treba vas biti sramota da licite na taj narod, pa makar dijelili s njime, mozda, i neke mahane. Jer, nije nas narod savrsen, jer nema savrsenog. Ali ne treba bjezati od toga. Licite na taj narod."
...Jos da citiram svog omiljenog pjesnika:
'Velikim Bogom se kunemo da robovi biti necemo!"

12.1.1994. (Alija Izetbegovic)


"Uvjeren sam da ce se BiH, da odmah definisem sta, postepeno ocuvati, opstati i postati normalna drzava. Uvjeren sam u tu stvar. Ne bih mogao prognozirati kad ce to da bude, ali historija tece prilicno brzo na ovim prostorima, pa ce mozda biti brze nego sto mi i ocekujemo." Alija Izetbegovic

Social bookmarks