Niste prijavljeni

Dragi posjetioče, Dobrodošli na Otvoreni Forum - Novi Pazar. Ukoliko je ovo Vaša prva posjeta molimo vas pročitajte Pomoć. U pomoći je objašnjeno kako ovaj forum radi. Morate biti registrirani kako bi vidjeli sve teme i sve forume. Molimo vas da se registrirate ili da ovdje pročitate kako se registrirati. Ukoliko ste već registrirani molimo ulogirajte se ovdje.

Turabi

Početnik

(10)

  • »Turabi« je muško
  • »Turabi« je autor ove teme

Postovi: 7

Datum registracije: 07.06.2006

Lokacija: neznam

  • Poruku poslati

1

Petak, 30. Juni 2006

Narodna pjesma o filozofiji

Oh mila majko Dekart sta ce meni, kada se trava na livadi aman zazeleni.

Oh mila majko sta ce mi Nitze dok jagoda i kupina u sumi nice.

Oh mila majko sta ce mi Buda i sve te lazi Lorenc Edmunda njih ja vise necu da slusam vec sam resila zivot da kusam

Oh mila majko sta ce mi From od svih reci bolji je uzdah u srcu njegovom

Kada me aman dragi zanosno pogleda ko Shopenhauer postanem bleda

Glup je po malo to jest malo vise jedva zna da cita jos teze da pise

Al sta da radim majko nisam ja kriva sto filozofe za nista ne biva

Glup je stvarno majko al je odlucnij cak i od Lenjina
ne zna da prica a ljubi bolje od Jesenjina

Al jada majko on me napusta i dusa moja ostaje pusta

Za Nemacku hoce na Baustelu tamo se bolje zaradjuje neg ovde u selu

Dzabe bi to sto sam mu srce dala dzaba sve propovedi iz Marxova "Kapitala"

Kapitalizam pobedu uze i zbog toga sada lijem ove suze

Ode majko on da se opari al mi je obeco da dodje kad budu vasari

Ostavljam sada Berklija i Kanta i cekam da mi prati 30 kila zlata

Sta ce mi majko Lao Ce i Rilke
kad nabavim te toljke petoljirke

Pa kad se okupu sve chore iz sela
isto ko iz Gozbe Platona i predavanja Aristotela

Eh majko volela sam nekad Spinozu da citam
O Geteu mislim i Hegelu pricam

Al prodjose eto i vremena ta
izgubise se poput kratkog sna

Pa pogledah po brda i dolina sela i gradova svuda naokolo
i videh da je cilj zivota na Aljidjun da povedes kolo

E pa kad je tako sta ce mi Te Djing i Zenda Avesta?
A i na kraj kraju mozda postanem najljepsa nevesta?




...

Molio bih da pazljivo razgledate ovu odu i date svoj komentar, eto upravo sam je napisao razglabajuci poimanje filozofije u nasem voljenom sandzaku.
Muza mi je bio vasar na jedinstvu o|










Ibn Masud

Zlatna sredina

(10)

Postovi: 366

Datum registracije: 07.02.2004

Lokacija: New Jersey, USA

  • Poruku poslati

2

Četvrtak, 24. Septembar 2009

William Alston...

Nisam bio siguran gdje da postiram ovu vijest pa sam izabrao ovu temu...

Prije 10 dana umro je jedan od vodecih filozofa proslog vijeka, William P. Alston. Alston je bio medju vodecim filozofima religije u zadnjih nekoliko decenija...

Alston je bio medju 2-3 filozofa religije proslog vijeka koji je bukvalno preporodio i ozivjeo vjerovanje u Boga medju intelektualcima krajem 20 vijeka iz analiticke filozofije...

U svojoj autobiografiji ('Bog i Filozofi') navodi da je tek poceo vjerovati u Boga nakon 50-tih godina svog zivota i da je vjersko iskustvo igralo mnogo vecu ulogu u svojoj 'konverziji' nego bilo koji intelektualni argumenat o Bogu.

Jedan od najvecih njegovih doprinosa iz filozofije religije jeste da je formulirao argumenat o Bozijoj egzistenciji koji se zasniva na vjerskom iskustvu. Alston je smatrao da su nase percepcije o spoljasnjem svijetu slicne vjerskom iskustvu Boga, i da vjerska iskustva opravdaju vjerovanje u Boga. Alston je takodjer doprineo u vezi ljudskog govora o Bogu...

Alston je takodjer doprineo iz raznih oblasti filozofije kao sto su metafizika, epistemologija i filozofija jezika. Razvio je razne eksternalisticke teorije znanja i razne teorije filozofije jezika...

I ako je Alston razvio svoju filozofiju u kontekstu kriscanstva i kriscanske filozofije, ipak smatram da Islamski filozofi i ucenjaci bi mogli mnogo da nauce od ovog filozofa i velikana filozofije religije...

William P. Alston je bio predsjednik Americke Filozofske Asocijacije.






  • »Mandelbrot« je muško

Postovi: 166

Datum registracije: 04.05.2009

Lokacija: Novi Pazar

  • Poruku poslati

3

Četvrtak, 24. Septembar 2009

Citirano

Orginalno od Ibn Masud
Nisam bio siguran gdje da postiram ovu vijest pa sam izabrao ovu temu...

Prije 10 dana umro je jedan od vodecih filozofa proslog vijeka, William P. Alston. Alston je bio medju vodecim filozofima religije u zadnjih nekoliko decenija...

Alston je bio medju 2-3 filozofa religije proslog vijeka koji je bukvalno preporodio i ozivjeo vjerovanje u Boga medju intelektualcima krajem 20 vijeka iz analiticke filozofije...

U svojoj autobiografiji ('Bog i Filozofi') navodi da je tek poceo vjerovati u Boga nakon 50-tih godina svog zivota i da je vjersko iskustvo igralo mnogo vecu ulogu u svojoj 'konverziji' nego bilo koji intelektualni argumenat o Bogu.

Jedan od najvecih njegovih doprinosa iz filozofije religije jeste da je formulirao argumenat o Bozijoj egzistenciji koji se zasniva na vjerskom iskustvu. Alston je smatrao da su nase percepcije o spoljasnjem svijetu slicne vjerskom iskustvu Boga, i da vjerska iskustva opravdaju vjerovanje u Boga. Alston je takodjer doprineo u vezi ljudskog govora o Bogu...

Alston je takodjer doprineo iz raznih oblasti filozofije kao sto su metafizika, epistemologija i filozofija jezika. Razvio je razne eksternalisticke teorije znanja i razne teorije filozofije jezika...

I ako je Alston razvio svoju filozofiju u kontekstu kriscanstva i kriscanske filozofije, ipak smatram da Islamski filozofi i ucenjaci bi mogli mnogo da nauce od ovog filozofa i velikana filozofije religije...

William P. Alston je bio predsjednik Americke Filozofske Asocijacije.



Pa sta je on bio, deista ili teista?
A ovaj jabandzija, ocigledno, ne boji se ni dana, ni noci, ni sela, ni muhtara, ni vlasti, ni zvijeri. Mora da je ili krupan junak ili sitna pamet.

Ibn Masud

Zlatna sredina

(10)

Postovi: 366

Datum registracije: 07.02.2004

Lokacija: New Jersey, USA

  • Poruku poslati

4

Četvrtak, 24. Septembar 2009

Citirano

Pa sta je on bio, deista ili teista?


Alston je bio krvavi teista. :D

Vecina filozofa religije koji smatraju da vjeruju u Boga su teisti. Ako pogledamo vodece filozofe religije danasnjice kao sto su Richard Swinburne (s Oxforda), Alvin Plantinga (Notre Dame), Peter Van Inwagen (Notre Dame), Robert Adams (Oxford, Yale), Brian Leftow (Oxford)...., oni su teisti.

Sto se tice deizma, nisam primjetio da se deizam toliko izrazava u filozofskoj literaturi, i deizam nije bas toliko popularan medju analitickim filozofima religije. Vecina diskusija i rasprava se vodi u okviru 'naturalizam/teizam', 'racionalnost vjerovanja u Boga', 'problem zla', ili 'prirodna teologija', i ostale teme koje su vezane za filozofiju religije u okviru teizma.

Medjutim, ima nekoliko filozofa i naucnika koji teze ka deizmu. Napr; jedan od vodecih filozofa nauke John A. Leslie smatra sebe nekom vrstom deiste. Leslie smatra da antropicki princip dokazuje postojanje Boga, ali nije bas zainteresovan o teizmu. Paul Davies, jedan od vodecih naucnika, isto tako tezi ka deizmu.

Sta je interesantno jeste da se rasprave i diskusije iz analiticke filozofije religije u zadnjih nekoliko decenija mnogo vise vode medju samim teistima nego deistima, teistima ili ateistima. Teizam se izrazava u raznim oblicima..., tako da se vodi borba medju samim teistima o poimanju Boga...

Neki teisti smatraju da Bog nema potpunu kontrolu nad svijetom i da Bog ne zna buducnost, neki smatraju da je Bog izvan vrijemena dok drugi smatraju da je Bog u odnosu s vrijemenom. Neki se bune oko duse i smatraju da dusa ne postoji i da ce nas Bog ozivjeti od iste materije...Kakva konfuzija medju samim teistima. :rolleyes: :)) Ovi teisti su uglavnom kriscanski teisti...


  • »Mandelbrot« je muško

Postovi: 166

Datum registracije: 04.05.2009

Lokacija: Novi Pazar

  • Poruku poslati

5

Subota, 26. Septembar 2009

Ali dzaba im sto su bili teisti moj Masude, svi ce oni goreti u dzehenemskoj vatri jer nisu izabrali pravu religiju.


Jel tako il nije? :D
A ovaj jabandzija, ocigledno, ne boji se ni dana, ni noci, ni sela, ni muhtara, ni vlasti, ni zvijeri. Mora da je ili krupan junak ili sitna pamet.

Ibn Masud

Zlatna sredina

(10)

Postovi: 366

Datum registracije: 07.02.2004

Lokacija: New Jersey, USA

  • Poruku poslati

6

Nedjelja, 27. Septembar 2009

Citirano

Jel tako il nije?


Mandelbrot, ja ne drzim kljuceve od dzeneta i dzehenema da znam ko ulazi u dzenet a ko u dzenet. :rolleyes: Ja za sebe ne mogu da garantujem, a ne da osudjujem druge. :D

Allah dz.s. najbolje zna i Allah daje milost kome On hoce i zeli...Allahov prerogativ je da osudjuje, a ne nas.

Kao deisti, imam osjecaj da ti nije bas po volji vjerovati u dzehenemsku vatru i Sudnji dana...samo ne znam u cemu je problem?

Ne vidim nikakav problem s filozofske perspektive u vjerovanje dzehenemske vatre i Sudnji dan...

  • »Mandelbrot« je muško

Postovi: 166

Datum registracije: 04.05.2009

Lokacija: Novi Pazar

  • Poruku poslati

7

Utorak, 29. Septembar 2009

Citirano

Orginalno od Ibn Masud
Mandelbrot, ja ne drzim kljuceve od dzeneta i dzehenema da znam ko ulazi u dzenet a ko u dzehenem. Ja za sebe ne mogu da garantujem, a ne da osudjujem druge.


Ja sam mislio da kafiri zasigurno idu u dzehenem. Zbog cega onda muslimani govore da je Islam jedini pravi put kad i ljudi van Islama mogu da zavrse u Dzenetu?


Citirano

Kao deisti, imam osjecaj da ti nije bas po volji vjerovati u dzehenemsku vatru i Sudnji dana...samo ne znam u cemu je problem?

Ne vidim nikakav problem s filozofske perspektive u vjerovanje dzehenemske vatre i Sudnji dan...


Nisam deista vec ignostik, i veruj mi od dzehenemske vatre me je strah koliko i od babaroge. I ne vidim nijedan razlog zbog cega bi jedna racionalna osoba verovala u jedan takav besmislen i egocentrican koncept.

A ovaj jabandzija, ocigledno, ne boji se ni dana, ni noci, ni sela, ni muhtara, ni vlasti, ni zvijeri. Mora da je ili krupan junak ili sitna pamet.

Ibn Masud

Zlatna sredina

(10)

Postovi: 366

Datum registracije: 07.02.2004

Lokacija: New Jersey, USA

  • Poruku poslati

8

Četvrtak, 01. Oktobar 2009

Citirano

Ja sam mislio da kafiri zasigurno idu u dzehenem. Zbog cega onda muslimani govore da je Islam jedini pravi put kad i ljudi van Islama mogu da zavrse u Dzenetu?


Ehhh sta si ti mislio.... :D

Ovdje je najveci problem pogrijesnog razumjevanja Islamskog ucenja i definicija. Da podjemo od same rijeci ‘kafir.’ Rijec ‘kafir’ ne znaci ne muslimani koji ce ici u dzehenem, kao sto ti pretpostavljas. U sustini, ‘Kafir’ je osoba koja prikriva istinu, ili onaj koji spoznaje istinu ali je potiskuje. Problem je sto pretpostavljas da oni koji nisu muslimani su po definiciji kafiri, sto nije tacno. Dakle, kafiri ce ici u dzehenem ali to NE ZNACI da su svi ne muslimani po definiciji kafiri i da ce svi ne muslimani ici u dzehenem... Ako uzmemo u obzir ovu definiciju onda to otvara vrata za spasenje mnogih ne muslimana.

Ovo me dovodi na tvoje drugo pitanje. Ti pretpostavljas da ako muslimani govore da je Islam jedini pravi put da su svi ne muslimani osudjeni za dzehenem, sto nije tacno. Islam moze biti jedini pravi put, ali, istovrijemeno, Allah dz.s. moze podariti svoju milost i nekim ne muslimanima. Napr; onima koji nikad nisu culi za Islam, ili su imali pogrijesno razumjevanje Islama i tako dalje.... Ovo je u sustini stajaliste jednog velikog Islamskog filozofa i teologa, Al-Ghazalija.

Ovdje bih dodao jos poentu u vezi dzehenemske vatre. Mali broj Islamskih ucenjaka smatra da ce dzehenem nestati, i da ce svi eventualno uci u dzenet. Tako da dzehenem sluzi kao neko cistiliste od grijeha, i eventualno ce uci u dzenet. Mislim da ima dobrih argumenata i za ovo stajaliste.

Sta pokusavam da kazem jeste, kao musliman, ja mogu izabrati bilo koju filozofsku i teolosku opciju u vezi ovih pitanja. Uzimajuci da Islam dozvoljava i ima raznovrsna stajalista u vezi ovih pitanja, ja mogu izabrati bilo koju opciju koju smatram najboljom. Medjutim, ateisti i agnostici su primorani vjerovati da je svijet nastao bez uzroka i evolucijom, nema veze koliko su ove ideje apsurdne, jer im je to jedina opcija. Ja mogu prihvatiti i ideju da je Bog usmjerio evoluciju, ili je i ne moram prihvatiti, sve zavisi... To je isto kao kad igras remija i drzis jednog dzokera cijelo vrijeme, dok ja kao musliman, imam na raspolaganju nekoliko dzokera...To je u sustini razlika izmedju Islama i ateizma (ili agnosticizma) u vezi evidencije i dokaza. ;)

Problem je sto mnogi shvataju teologiju i vjerske dokrine kao neku oblast gdje je sve crno-bijelo i da su stvari jednostavne...medjutim, teologija i vjerske doktrine su vrlo suptilne i profinjene. Mnogi koji kritikuju teologiju i vjerske doktrine nisu dovoljno upuceni u suptilnost vjerskih doktrina i teoloskih rasprava. Imaju povrsno znanje iz teologije i filozofije, i onda pokusavaju opovrgnuti vjerske doktrine sa par pitanja... Ovo je odlika modernog ateizma, gdje mnogi moderni ateisti nisu dovoljno intelektualno, filozofski i teoloski upuceni da kritikuju vjeru i njihovi argumenti su bukvalno pateticni. Ovdje primarno govorim o popularnim ateistima kao sto su Dawkins, Harris i Hitchens. Oni su militantni ateisti, isto kao i oni vjernici koji u jednoj ruci drze pusku a u drugoj vjerski tekst. o|

Citirano

Nisam deista vec ignostik, i veruj mi od dzehenemske vatre me je strah koliko i od babaroge.


Mislis agnostik? Agnostici su ateisti bez hrabrosti…ko sto bi jedan profesor iz filozofije reko. Agnosticizam dolazi u raznim varijantama, imas tvrdi I meki agnosticizam. Koja si ti vrsta? Tvrdi agnostik smatra da je ne moguce spoznati/znati da li Bog postoji ili ne, dok meki agnostik smatra da jednostavno ne zna da li Bog postoji ili ne. U bilo kojem slucaju obe vrste agnosticizma su po mom misljenju besmislene i prakticki je ne moguce zivjeti kao agnostik.

U vezi vjerovanja Boga, dzehenemske vatre i babaroge, mislim da postoji velika epistemicka razlika u vjerovanju Boga i babaroge (ili deda mraza). Zbog cega? Mi ne vjerujemo u babaroge i deda mraza nije zbog toga sto nemamo dokaza da oni ne postoji, NEGO NE VJERUJEMO U BABAROGE I DEDA MRAZA ZBOG TOGA STO IMAMO POZITIVNI DOKAZ DA ONI NE POSTOJE. To je u sustini razlika izmedju odsustvo dokaza za vjerovanje X i pozitivni dokazi protiv X. Napr; u vezi babaroge, kad odrastemo saznajemo da su nas stariji lagali kako bi nas uplasili i ako bi pokusali da nadjemo vjesticu babarogu iza kauca, frizidera, ili kuce onda cemo primjetiti da vjestica babaroga nije tu gdje smo ocekivali da bude. Dakle, to bi bio pozitivni dokaz protiv babaroge, ili X. Slicno tako i sa deda mrazom, mi mozemo da provjerimo da li deda mraz zivi na sjevernom polu i tako dalje. Ako odemo na sjevernom polu i provjerimo da deda mraz ne zivi na sjevernom polu kao sto se tvrdi, onda to sacinjava pozitivni dokaz/iskaz protiv vjerovanja X-a.

Za odlicnu diskusiju u vezi ovog pitanja izmedju vjerovanja Boga i deda mraza procitaj esej Britanskog filozofa Scot Shalkowski ('Atheological Apologetics'), gdje on razmatra istu poentu i kritikuje mnoge ateisticke filozofe koji pokusavaju uporediti vjerovanje u Boga sa deda mrazom.

Eh sad, u vezi Boga, da bi pokazali da je vjerovanje u Boga, dzehenemske vatre i babaroge na istom epistemickom nivou onda moras imati pozitivnih dokaza protiv Bozije egzistencije, kao i sa babarogom i deda mrazom. Ali koji su pozitivni argumenti protiv vjerovanja u Boga?

Nazalost, ovo uporedjivanje Boga sa babarogom i deda mrazom je popularna retorika medju ateistima i agnostima koji uporno pokusavaju ismijavati vjernike i njihova vjerovanja. Medjutim, ova retorika nista ne dokazuje i ona je intelektualno i filozofski suplja prica... Ova retorika se prodaje neukim vjernicima koji nisu dovoljno filozofski i intelektualno upuceni... Ovo su slicna pitanja kao napr; ako je Bog stvorio sve, ko je onda stvorio Boga? Ili, da li Bog moze da napravi kamen koji ne moze da podigne? Ova pitanja se postavljaju kao neki kvazi-argumenti protiv vjerovanja u Boga....

Citirano

I ne vidim nijedan razlog zbog cega bi jedna racionalna osoba verovala u jedan takav besmislen i egocentrican koncept.


Prvo, da bi pokazao da je takav koncept besmislen moras dokazati neku vrstu kontradikciju u vezi Boga, dzehenemske vatre i Sudnjeg dana. U drugim rijecima, moras pokazati da su slijedece propozicije kontradiktorne...

1) Bog postoji.

2) Bog je Svemoguc.

3) Bog je Sveznajuc.

4) Bog je Moralno Savrsen.

5) Sudnji Dan postoji

6) Neki ljudi ce gorjeti u dzehenemu.

Ne vidim nikakvu eksplicitnu kontradiktornost medju ovim propozicijama...dakle, do tebe je dokazes kako su ove propozicije kontradiktorne i besmislene...

Drugo, vjerovanje u Sudnji Dan i dzehenem zavisi a priori u vjerovatnocu da li Bog postoji ili ne. Ako imamo dobrih razloga da vjerujemo u Boga, onda to povecava vjerovatnocu da Sudnji Dan i dzehenem postoji. A to jest; Ako Bog postoji, onda najvjerovatnije teizam je istinit, a teisticke religije kao sto su Islam i Kriscanstvo propovjedaju Sudnji dan i dzehenem.

Eh sad, pretpostavimo da Bog postoji, da li je onda racionalno vjerovati u Sudnji Dan i dzehenem? Mislim da jeste. Evo pokusacu formulirati jedan inicijalni argumenat, i ako bas premise u argumente nisu bas toliko cvrste...

1) Ako Bog postoji, onda je deizam ili teizam istinit

2) Bog postoji

3) Dakle, deizam ili teizam je istinit.

4) Deizam je ne istinit.

5) Dakle, teizam je istinit.

6) Ako je teizam istinit, onda najverovatnije Sudnji dan i dzehenem postoji.

7) Teizam je istinit.

8 ) Dakle, najvjerovatnije je da Sudnji dan i dzehenem postoji.

Mislim da je ovo logicki validan argumenat, samo je pitanje da li su premise u argumentu istinite. Kljucne premise u argumentu su premise (2), (4), i (6). Medjutim, ako Bog postoji, ne vidim razlog da ove kljucne premise nisu istinite...

Trece, ne vidim da je vjerovanje u Sudnji dan i dzehenem egocentrican koncept. Bog je stvorio svijet kako bi ga mi spoznali, za nase dobro. Ljudska bica svojom slobodnom voljom odluce da ne vjeruju i odstrane se od Boga, a Bog je pravedan i ispunjava svoju rijec. Kao savrseno Bice, samo je Bog vrijedan da mu se klanjamo, i zato imamo moralnu odgovornost vjerovati u Njega. A Sudnji dan i dzehenem imaju smisla, jer smo onda moralno odgovorni pred Svevisnjim Bogom. Bez vjerovanja u Sudnji dan i dzehenem, nase moralne odluke i odgovornost su na kraju krajeva beznacajne kao i nas zivot.


  • »Mandelbrot« je muško

Postovi: 166

Datum registracije: 04.05.2009

Lokacija: Novi Pazar

  • Poruku poslati

9

Četvrtak, 01. Oktobar 2009

Citirano

Orginalno od Ibn Masud
Medjutim, ateisti i agnostici su primorani vjerovati da je svijet nastao bez uzroka i evolucijom, nema veze koliko su ove ideje apsurdne, jer im je to jedina opcija.


Nijedan ateista ili agnostik u svetu ne tvrdi da je Univerzum nastao ‘’bez uzroka’’. Da se razumes i malo u astronomiju, ili bolje reci astro-fiziku ne bi to rekao. Teorija ekspanzije ili poznatija kao Big-Bang teorija govori o tome da je Univerzum pre nekih 13 milijardi godina bio sabijen u vrlo mali prostor, nakon cega je poceo da se siri (a ne da je tad nastao, bez ikakvog razloga). Nijedan naucnik ne tvrdi da zna kako i zbog cega je nastao Univerzum, vec samo kako se sirio i menjao tokom vremena.

VI teisti-kreacionisti ste ti koji tvrde da je univerzum nastao ‘’iz nicega’’ (da, ironija) odnosno da ga je Bog stvorio ceo Univerzum odjednom ili za sedam dana. Kako… to ne znate, niti vas zanima, vi ste ljudi od vere ne od znanja, nemate nikakvih dokaza osim vasih ‘’svetih knjiga’’ i smesnih argumenata kao ovaj sto si ti naveo za postojanje Sudnjeg dana I dzehenema.



Citirano

Mislis agnostik? Agnostici su ateisti bez hrabrosti…ko sto bi jedan profesor iz filozofije reko.


Ne, mislim i-gnostik.

A sto se tice odnosa agnosticizma i ateizma, ta dva pojma nisu medjusobno iskljuciva. Agnosticizam se tice znanja, a ateizam vere. Mozes naci mnogo ateista u svetu koji su u isto vreme i agnostici… a i obratno.



Citirano

Trece, ne vidim da je vjerovanje u Sudnji dan i dzehenem egocentrican koncept. Bog je stvorio svijet kako bi ga mi spoznali, za nase dobro. Ljudska bica svojom slobodnom voljom odluce da ne vjeruju i odstrane se od Boga, a Bog je pravedan i ispunjava svoju rijec. Kao savrseno Bice, samo je Bog vrijedan da mu se klanjamo, i zato imamo moralnu odgovornost vjerovati u Njega. A Sudnji dan i dzehenem imaju smisla, jer smo onda moralno odgovorni pred Svevisnjim Bogom. Bez vjerovanja u Sudnji dan i dzehenem, nase moralne odluke i odgovornost su na kraju krajeva beznacajne kao i nas zivot.


Ti ocigledno ne razumes nastanak morala i njegovu funkciju kod zivih organizama.

‘’If people are good only because they fear punishment, and hope for reward, then we are a sorry lot indeed.’’ …Albert Einstein
A ovaj jabandzija, ocigledno, ne boji se ni dana, ni noci, ni sela, ni muhtara, ni vlasti, ni zvijeri. Mora da je ili krupan junak ili sitna pamet.

šatkar

Učenik

(10)

Postovi: 62

Datum registracije: 24.07.2008

  • Poruku poslati

10

Četvrtak, 01. Oktobar 2009

Citirano

Orginalno od Ibn Masud

[ Bez vjerovanja u Sudnji dan i dzehenem, nase moralne odluke i odgovornost su na kraju krajeva beznacajne kao i nas zivot.




Ne bih mogo da se složim sa ovom konstatacijom. Vjerujući ljudi (bez obzira na konfesiju) olako barataju sličnim konstatacijama, gde se etika neverujućih, najblaže rečeno, omalovažava. Pa se tako olako kaže da su to ljudi bez morala, bez duhovnosti, mrtvaci koji hodaju zemljom. Međutim ako se pogleda savremena dostignuća ljudske civilizacije (kako etička, socijalna, humana... itd.) videće se da su upravo ljudi koji nisu robovali nikakvim dogmama dali najveći doprinos njenom razvoju. Od antičkih mislilaca, preko evropskih prosvetitelja, do današnjih lijevo nastrojenih humanista. Vjernici su humani zbog božje kazne i nagrade, levičari su humani zbog svoje djece i boljeg svijeta (dunjaluka) koji će im ostaviti.

Meni su mnogo čudni vjernici kada govore za ateiste da su to aduhovna bića. Oni uzimaju samo duhovnost svoje religije, kao da druga duhovnost ne postoji. Pročitali par (iliti brdo, svejedno je) vjerskih knjiga i misle da su samo oni bogom dani da prosuđuju o duhovnosti. Za njih ništa ne znači cijela grčka filozofija od Platona, Sokrata, Aristotela; Kant, Hegel, Niče nisu duhovnost; skoro celokupna svetska poezija (osim ako ne slavi semitske dogme) za njih nije duhovnost, slikarstvo i muzika su za njih haram. Vjernici su pobrkali dogmu sa duhovnošću. Slažem se da unutar svake religije postoji nekakva duhovnost (pisanje Ibn Masuda je najbolji primer za to), koju ja respektujem; ali se ne slažem kada se kaže da je samo to duhovnost, da su samo oni produhovljeni a ljudi van tog duhovnog okvira su beznačajni gubitnici, duhovni mrtvaci, maltene životinje.

Ibn Masude, ne reče nam kako glasi odgovor semitskih religija na davnašnju logičku zamku grčkog mislioca: „Pa ako je vaš Bog svemoguć, nek napravi toliko težak kamen da ga ne može sam podići?“

Ateisti, agnostici, ignostici, levičari, humanisti ... itd. ne veruju u dogme već u zdrav razum i humanost ljudskog bića kao takvog. Tu je ta razlika.

Pa bi se isto tako moglo reći: Bez verovanja u zdrav razum i humanost ljudskog bića, naše moralne odluke i odgovornost su na kraju krajeva beznačajne kao i naš život.

11

Četvrtak, 01. Oktobar 2009

Citirano

Orginalno od Turabi


Molio bih da pazljivo razgledate ovu odu i date svoj komentar, eto upravo sam je napisao razglabajuci poimanje filozofije u nasem voljenom sandzaku.
Muza mi je bio vasar na jedinstvu o|


Odusevila me je ova tvoja oda! Na tako slikovit i jednostavan nacin si rekao sustinu. Zalosno je da je njen zakljucak postao istinit. Knjiga i znanje se menjaju za zlato. Ispade da ono sto su filozofi kroz vekove filozofirali ne vredi ni jedne dvolirke :) Nije vise bitno da se zna misliti i razmisljati, vec je bitno pokazati sta se poseduje.
Mislim da osobe koje nemaju drugih kvaliteta imaju jaku potrebu za posedovanjem pretarane kolicine zlata i naravno prezentiranju istog. Osim toga mi je zao osobe kojima je potrebno da od drugih cuju da su najlepse, najbolje, najuspesnije.

Dakle, ova filozofija se svodi na dobar vid i malo matematike. Znaci dobro videti i tacno brojati koliko zlata visi oko vrata. :)

@ Turabi: jos jednom , postovanje za ove tvoje stihove protkane ironijom.
"Ti sa svakim lijepo! I trazi da se dobra djela cine, a neznalica se kloni!" (El-'Araf, 199)

Ibn Masud

Zlatna sredina

(10)

Postovi: 366

Datum registracije: 07.02.2004

Lokacija: New Jersey, USA

  • Poruku poslati

12

Subota, 03. Oktobar 2009

Citirano

Nijedan ateista ili agnostik u svetu ne tvrdi da je Univerzum nastao ‘’bez uzroka’’. Da se razumes i malo u astronomiju, ili bolje reci astro-fiziku ne bi to rekao. Teorija ekspanzije ili poznatija kao Big-Bang teorija govori o tome da je Univerzum pre nekih 13 milijardi godina bio sabijen u vrlo mali prostor, nakon cega je poceo da se siri (a ne da je tad nastao, bez ikakvog razloga)...


Vec nekoliko godina studiram kozmoloske argumente o Bozijoj egzistenciji i implikacija Big Bang teorije u vezi kozmoloskog argumenta za Boziju egzistenciju, a za par nedelja cu studirati kozmoloski argumenat na Univerzitetu u Birmingham-u (Engleska), kod Americkog filozofa Yujin Nagasawa-e... ;)

Moram priznati da mi je bilo cudno da si spomenuo Big Bang, jer je implikacija Big Bang teorije zadao glavobolju mnogim ateistickim filozofima i naucnicima. Vec nekoliko decenija ateisti uporno pokusavaju negirati Big Bang teoriju, jer je to najjaci dokaz (zajedno sa antropickim principom) iz nauke koji dokazuje Boziju egzistenciju u zadnjih nekoliko decenija. Zbog toga, pretpostavljam da nisi dovoljno upoznat sa Big Bang teorijom i implikacija Big Bang teorije za Boziju egzistenciju. Objasnicu zbog cega...

O sabijenom prostoru kojem ti govoris je ustvari 'singularitet', sto oznacava pocetak ili ivicu univerzuma. Singularitet je pocetak fizickog vrijemena i prostora. Tako da singularitet nije neki mali prostor od kojeg je univerzum nastao, nego je singularitet poenta gdje je sve nastalo, bukvalno sve je nastalo od singulariteta; energija, materija, vrijeme i prostor. Standardni model Big Banga (ovo je u sustini standardni model Friedmanna-Lamaitrea) ne objasnjava zbog cega je univerzum nastao nego samo prediktuje da je nastao u singularitetu (uzimajuci u obzir sirenje univerzuma i neke osobine drugog zakona termodinamike)... Ako bih naveo neki primjer sta oznacava singularitet i pocetak univerzuma, to bi bio kao kornet od sladoleda (ivica od korneta).

Ako je standardni model Big Banga korektan (sto ja smatram da jeste korektan, kao i ti, i da je univerzum nastao prije nekih 13.7 milijardi godina) onda se namecu metafizicka pitanja. Jer prema standardnom modelu Big Banga, univerzum je konacan u proslosti, kontigentan i ima apsolutni pocetak. Ovo itekako potvrdjuje teisticko vjerovanje u stvaranje univerzuma 'iz nicega' (ex nihilo). Mnogi naucnici (koji su bili ateisti) su shvatili implikaciju Big Banga i teistickog vjerovanja i neki od njih su pokusali opovrgnuti Big Bang samo zbog toga sto implicira apsolutni pocetak univerzuma gdje se namecu teisticka pitanja. Ovo je bio slucaj sa jednim od vodecih astronoma proslog stoljeca, Fred Hoyle-a. On je jednostavno odbio Big Bang teoriju samo zbog toga sto ima filozofsku implikaciju teistickog vjerovanja da univerzum ima apsolutni pocetak. Hoyle je propovjedo ‘steady-state model’ da je univerzum vjecan. Medjutim, 60-tih i 70-tih, vecina kozmologa su odbili tezu da je univerzum vjecan i da je standardni model Big Banga korektan. U zadnjih nekoliko decenija razne teorije o pocetku univerzuma. Neki smatraju da ima beskonacan broj univerzuma, neki smatraju da je univerzum konacan ali bez singulariteta (Hawking-Penrose), neki smatraju da je univerzum prolazio kroz beskonacan broj ekpanzija i kontrakcija. Medjutim, 2003 god., vodeci kozmolozi, Arvind Borde, Alan Guth, i Alexander Vilenkin su dokazali da je univerzum konacan u proslosti, cak i ako postuliramo razne modele univerzuma. Prema Vilenkinu, kozmolozi se moraju suociti sa cinjenicom da je univerzum konacan u proslosti.

U sustini, mnogi Islamski teolozi u srednjem vijeku su pokusali da dokazu ovu poentu; da je univerzum konacan u proslosti i da je Bog stvorio univerzum ‘iz nicega’, sto moderna nauka itekako potvrdjuje. Naravno, srednjovijekovni Islamski teolozi nisu mogli predvidjeti da ce nauka emprijskim dokazima potvrditi kreaciju ‘iz nicega’ (ex nihilo). Islamski teolozi su pokusavali dokazati ovu poentu filozofskim argumentima, a to jest; da je stvarna beskonacnost apsurd. Najpoznatiji sampion iz srednjeg vijeka u vezi ovog stajalista je bio Islamski filozofski teolog, Al-Ghazali. Al-Ghazali je bio uporan u dokazivanju da je univerzum temporalan i konacan u proslosti, i formuliro je kozmoloski argumenat o Bozijoj egzistenciji na toj osnovi.

William Lane Craig, jedan od vodecih teistickih i kriscanskih filozofa danasnjice, je preporodio Al-Ghazalijev argumenat da je univerzum temporalan i konacan u proslosti. Craig upotrebljava razne filozofske i naucne (kao sto je Big Bang) argumente u dokazivanju da je univerzum temporalan i konacan u proslosti. Quentin Smith, jedan od vodecih ateistickih filozofa, smatra, da je argumenat William Craig-a trenutno najdiskutabilniji argumenat o Bozijoj egzistenciji u filozofskoj literaturi.

Mozda slijedeci put kad budem imao malo vise vrijemena, mozemo diskutirati vise o ovom argumentu...

Citirano

VI teisti-kreacionisti ste ti koji tvrde da je univerzum nastao ‘’iz nicega’’ (da, ironija) odnosno da ga je Bog stvorio ceo Univerzum odjednom ili za sedam dana. Kako….


Bez vrijedjanja, molim! Smatram te ozbiljnim sugovornikom, i nemoj da kvaris atmosferu. Ovo je upravo ono o cemu sam govorio. Napadas teisticka vjerovanja, a upravo nisi dovoljno upoznat o tematici koju kritikujes. Ovo je u sustini odlika modernog ateizma koja su pojavljuje u knjigama Dawkins-a, Harrisa-a i Hitchens-a. Oni nisu zainteresovani voditi intelektualne i filozofske rasprave, nego su vise zainteresovani vrijedjati vjernike i ismijavati teisticka vjerovanja, kako su vjernici glupi, zaostali, lazno prikazivanje teistickih vjerovanja i onda ih napadati... Nadam se da i ti nisi jedan od takvih... Vidis, razlika izmedju ovog popularnog modernog ateizma i sto bih ja nazvao 'starog' ateizma jeste da su stari ateisti (negdje otprilike vise od nekoliko decenija) bili mnogo vise intelektualno i filozofski upuceni, i vodili su zestoke rasprave sa teistickim intelektualcima i filozofima o vjerovanju Boga. Napr; jedan od vodecih takvih ateistickih filozofa je bio J.L. Mackie. J.L. Mackie nije ismijavo vjernike i vodio krstaske ratove protiv vjernika (kao sto je odlika modernog ateizma), nego je vodio rasprave na intelektualnom i filozofskom nivou sa vodecim teistima kao sto su Plantinga i Swinburne. I ako je J.L. Mackie umro prije 30 god., njegova knjiga 'Miracle of Theism' (Cudo Teizma) je najbolja odbrana ateizma u zadnjih nekoliko decenija...(i ako se ja ne slazem s njegovim argumentima).

Eh, da se vratimo na temu. Mijesas pojmove kao sto su 'bez uzroka' i 'iz nicega'. Teisti ne smatraju da je svijet nastao bez uzroka, nego 'iz nicega' (ex nihilo). To su dva razlicita pojma. Kad teisti govore da je Bog stvorio univerzum 'iz nicega', sta se podrazumijeva? To znaci da je Bog stvorio univerzum bez ikakvog materijalnog uzroka, ili predbivstvujuce stvari ili materije kao u politeistickim religijama. Prema teistickom vjerovanju (ex nihilo) Bog je svojom voljom odlucio da stvorio svijet. U ovom slucaju, Bog je eficijentni uzrok (ali ne materijalni uzrok) gdje je produciro efekat ili posljedice (univerzum). Pod eficijentnim uzrokom, mislim na uzrok gdje osoba licno producira efekat ili posljedice, napr; kad ja (eficijentni uzrok) odlucim da kupim nesto u prodavnicu. Zbog toga, kad teisti govore da je Bog stvorio univerzum iz nicega, tu se podrazumijeva da je Bog kao eficijentni uzrok (a ne materijalni uzrok) odlucio da producira ili stvori univerzum u vrijemenu iz nicega.

U slucaju ateizma ne postoji bilo kakav uzrok univerzuma, jednostavno univerzum je nastao bez ikakvog uzroka. Tu nemas niti eficijentni niti materijalni uzrok. Jednostavno imas stajaliste gdje je univerzum poceo da postoji, kao iz magije, bez ikakvog uzroka, sto je cisto apsurd.

Ako razmislimo, to je gore nego od carolije i madjionicara. Jer u slucaju madjionicara, imamo madjionicara, sesir i zeca, ali u slucaju ateizma gdje je svijet nastao bez uzroka...nemamo niti madjionicara, niti sesir, a odjednom se pojavi zec bez ikakvog uzroka kao i univerzum! Ako za tebe ovo nije slijepo vjerovanje...onda ne znam sta jeste!

Citirano

Ne, mislim i-gnostik.


Moram priznati da uopste nisam bio upoznat sa ovom terminologijom i sta upravo znaci ovaj termin. Medjutim, pogledo sam na wikipediji sta ovaj termin znaci i odma sam shvatio o cemu se radi.

Ignosticizam smatra da bi imali znacajnu raspravu o Bogu i da bi odgovorili pitanje o Bozijoj egzistenciji, prvo moramo imati smislenu i koherentnu ideju o Bogu. Pojam Boga mora imati koherentnu definiciju i znacenje da bi vodili bilo kakvu diskusiju
o Bogu.

Navescu nekoliko razloga zbog cega je ovo stajaliste problematicno.

Prvo, ignosticizam je u sustini stara teorija 'logickog pozitivizma' koja je maskirana pod drugim imenom, jer ignosticizam smatra da bi pojam Boga bio koherentan onda mora biti u nekom smislu empirijski verifikovan. Logicki pozitivizam smatra da bi neki pojam imao smisla onda mora biti samo analiticka propozicija ili mora biti empirijski verifikovana. Medjutim, logicki pozitivizam je u potpunosti odbijen medju filozofima a posebno filozofima nauke u zadnjih nekoliko decenija, zbog nekoliko razloga. (1) Princip logickog pozitivizma ('da bi neki pojam imao smisla onda mora biti analiticka ili empirijski verifikovana') je sama po sebi kontradiktorna, jer sami princip nije analiticka nuznost niti je empirijski verifikovan! (2) Logicki pozitivizam odbija mnoge znacajne i sadrzajne pojmove iz etike, metafizike i nauke, koje su kljucne za bilo kakvu diskusiju u ovim domenima. Napr; iz metafizike postoje nuzne metafizicke istine (napr; da je voda H20) koje nisu striktno nuzno analiticki pojmovi. Slicno tome, mnogi filozofi nauke (kao sto je Karl Popper) su shvatili da mnogi naucni zakoni u sustini nisu empirijski verifikovani, zbog toga je on propovjedao princip falsifikacije umjesto princip verifikacije. Za odlicnu kritiku logickog pozitivizma vidi knjigu vodeceg teistickog filozofa Alvina Plantinge 'God and Other Minds' (Bog i Ostali Umovi).

Drugo, ignosticizam smatra da bi imali znacajnu i smislenu raspravu o X-u, onda moramo imati preciznu i konacnu definiciju pojma X. Ovo je po mom misljenju problematicno. Zbog cega? Jer u vecini slucajeva mnogi od nas imamo znacajnu i smislenu raspravu o raznim pojmovima, i ako bas nemamo preciznu, jasnu, i konacnu definiciju samog pojma. Napr; vecina od nas govorimo i vjerujemo o pojmovima kao sto su 'ljubav', 'istorija', 'nauka', kao i ostalim pojmovima, i ako bas nemamo univerzalnu i preciznu definiciju ovih pojmova. Nijedan filozof ili bilo ko drugi nema univerzalnu i preciznu definiciju ovih pojmova, ali zasigurno mozemo priznati da je nas govor o ovim pojmovima znacajan i ima smisla. Zbog toga smatram da nije nuzni uslov imati univerzalnu i preciznu pojma X, da bi imali znacajnu raspravu o X-u. Ovo je u sustini stajaliste modernog filozofa Roderick Chisholma, gdje on smatra da nije potrebno imati univerzalnu definiciju nekog pojma da bi znali da posjedujemo znanje o pojmu X. Umjesto, znanje i kako saznajemo je induktivno kroz partikularne instance znanja, a to jest; odredimo sta znamo, partikularno, i onda na osnovu tog znanja kroz ove primjere, induktivno saznajemo definiciju ovih pojmova...

Trece, zbog cega ignosticizam smatra da je pojam i ideja Boga ne koherentna i besmislena? Mislim da je filozofsko-teoloska deskripcija Boga itekako koherentna. Pokusacu dati teisticku definiciju Boga, koja je prihvatljiva i sa filozofske i sa teoloske perspektive.

(1) Bog je savrseno Bice, koji je vjecan i nuzno postoji. Bog je sveznajuc, svemoguc i moralno perfektan.

Da bi pokazao da je ovaj pojam Boga ne koherentan i besmislen moras pokazati da su Boziji atributi besmisleni, napr; da je pojam sveznajuci, svemoguc, moralna perfekcija besmislen...

satkar, mijesas epistemologiju i ontologiju moralnih vrijednosti. Nazalost, ovo rade i mnogi vjernici... O tvojim pitanjima slijedeci put...

P.S. Ovo je zadnji post u vezi ove teme...necu vise da pisem, mrsko mi. Mandelbrot, imas zadnju rijec, ako zelis...

  • »Mandelbrot« je muško

Postovi: 166

Datum registracije: 04.05.2009

Lokacija: Novi Pazar

  • Poruku poslati

13

Subota, 03. Oktobar 2009

Citirano

Orginalno od Ibn Masud
Teisti ne smatraju da je svijet nastao bez uzroka, nego 'iz nicega' (ex nihilo). To su dva razlicita pojma. Kad teisti govore da je Bog stvorio univerzum 'iz nicega', sta se podrazumijeva? To znaci da je Bog stvorio univerzum bez ikakvog materijalnog uzroka, ili predbivstvujuce stvari ili materije kao u politeistickim religijama. Prema teistickom vjerovanju (ex nihilo) Bog je svojom voljom odlucio da stvorio svijet. U ovom slucaju, Bog je eficijentni uzrok (ali ne materijalni uzrok) gdje je produciro efekat ili posljedice (univerzum). Pod eficijentnim uzrokom, mislim na uzrok gdje osoba licno producira efekat ili posljedice, napr; kad ja (eficijentni uzrok) odlucim da kupim nesto u prodavnicu. Zbog toga, kad teisti govore da je Bog stvorio univerzum iz nicega, tu se podrazumijeva da je Bog kao eficijentni uzrok (a ne materijalni uzrok) odlucio da producira ili stvori univerzum u vrijemenu iz nicega.


Ibn Masude, ne mozes ici juznije od Juznog Pola. Pitanje ‘’Sta je bilo pre pocetka vremena’’ prosto nema smisla. Razlog zbog kojeg se naucnici vracaju u proslost do tacke singulariteta, a ne dalje, je upravo zbog toga sto u toj tacki prestaju da vaze zakoni fizike, i nije vise moguce donositi zakljucke i vrsiti bilo kakve analize. Ti tvrdis da je Univerzum imao pocetak i da je Bog stvorio Univerzum iz nicega (ex nihilo), ja ti kazem OK… dokazi to. Naravno da je jedan takav stav prosto nemoguce dokazati.

Koristis kosmoloski argument koji nam govori da posto je nas Univerzum slozen, posto ima odlike dizajna, onda mora biti da je dizajniran, odnosno stvoren od strane jos slozenijeg entiteta. To nam ne govori nista. I dalje je to samo jedno od beskonacno mogucih objasnjenja, koji su subjektivni i nisu bazirani na realnosti. Ja cu radije ostati iskren i reci da ne znam kako i zbog cega je stvoren Univerzum, nego da se zadovoljim stavom ‘’ God did it’’.


Citirano

U slucaju ateizma ne postoji bilo kakav uzrok univerzuma, jednostavno univerzum je nastao bez ikakvog uzroka. Tu nemas niti eficijentni niti materijalni uzrok. Jednostavno imas stajaliste gdje je univerzum poceo da postoji, kao iz magije, bez ikakvog uzroka, sto je cisto apsurd.


Ne znam po koji put te ispravljam, ali opet ti kazem da nijedan ateista i nijedan naucnik ne tvrdi da je Univerzum nastao ''bez ikakvog uzroka'' vec se prosto ne prave pametni kao vi teisti, tvrdeci da znaju sta je taj uzrok.


Citirano

Zbog cega ignosticizam smatra da je pojam i ideja Boga ne koherentna i besmislena? Mislim da je filozofsko-teoloska deskripcija Boga itekako koherentna. Pokusacu dati teisticku definiciju Boga, koja je prihvatljiva i sa filozofske i sa teoloske perspektive.

(1) Bog je savrseno Bice, koji je vjecan i nuzno postoji. Bog je sveznajuc, svemoguc i moralno perfektan.


Kao ignostik, ja samo zahtevam od tebe da mi das svoju definiciju Boga pre nego sto me pitas, da li verujem u Boga ili da li Bog postoji. Sto se tice ove definicije koju si ti naveo… da je Bog vecan, da nuzno postoji, da je savrsen, svemoguc, sveznajuci, moralno perfektan… reci cu ti samo da si opisao entitet koji zvuci primamljivo jer sadrzi sve osobine ka kojima i covek tezi.
A ovaj jabandzija, ocigledno, ne boji se ni dana, ni noci, ni sela, ni muhtara, ni vlasti, ni zvijeri. Mora da je ili krupan junak ili sitna pamet.

Ibn Masud

Zlatna sredina

(10)

Postovi: 366

Datum registracije: 07.02.2004

Lokacija: New Jersey, USA

  • Poruku poslati

14

Ponedjeljak, 05. Oktobar 2009

Citirano

neki smatraju da je univerzum konacan ali bez singulariteta (Hawking-Penrose)


Ovdje bih samo da ispravim jednu svoju grijesku. Ovaj model je ustvari Hartle-Hawking model univerzuma a ne Hawking-Penrose (Roger Penrose). Pobrko sam knjigu od Stephen Hawking i Roger Penrose-a 'The Nature of Space and Time.' o|

Mandelbrot, imas totalno pogrijesno razumjevanje kozmoloskog argumenta. o| Trenutno sam u Pazar na odmor i mucno mi da pisem duge i kilometrazne postove... 8)

Social bookmarks