Niste prijavljeni

Dragi posjetioče, Dobrodošli na Otvoreni Forum - Novi Pazar. Ukoliko je ovo Vaša prva posjeta molimo vas pročitajte Pomoć. U pomoći je objašnjeno kako ovaj forum radi. Morate biti registrirani kako bi vidjeli sve teme i sve forume. Molimo vas da se registrirate ili da ovdje pročitate kako se registrirati. Ukoliko ste već registrirani molimo ulogirajte se ovdje.

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško
  • »ed« je autor ove teme

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

1

Četvrtak, 24. Februar 2005

Proces tumacenja Kur'ana


Proces tumacenja


Necemo se ovdje baviti detaljnom obradom razlicitih pitanja po kojima su se ashabi, radijallahu anhum, razlikovali tokom i poslije zivota Poslanika, sallallahu'alejhi ve sellem. Necemo niti detaljno ulaziti u svako pitanje, ko je usvojio doslovno iIi vidljivo znacenje teksta s jedne, niti ko je razmisljao i proucavao njegove razlicite aspekte i izvodio razlicite interpretacije iz njega, s druge strane. Takav poduhvat bi zahtijevao tomove. Sta vise, mora se imati na umu, da su sami ashabi, radijallahu anhum, shvatali u svim situacijama da je islam lahka vjera i da je zakon toliko sirok da se lahko prilagodi na oba pristupa i metode.

Strucna ulema (mudztehidun, jednina: mudztehid) je ta koja je bila sposobna analiticki razmisljati i davati neovisne sudove, a vjesti pravnici (fukaha jednina: fakih) su ti koji su se neumorno trudili da potpuno pretraze grane Seriata i izvedu (iznesu) njegove namjere. Ponekad bi usvajali literarna iIi vanjska znacenja i izraze, a ponekad bi usvajali tumacenje koje se nalazilo iza toga. Ovaj proces tumacenja se zove te'vil. Moglo bi biti korisno da se malo baci svjetlo na razne tipove te'vila i uvjete za njega. Ukratko, ovaj proces tumacenja se moze podijeliti u tri vrste: blisko ili moguce tumacenje (te'vil karib), udaljeno tumacenje (te'vil be'id) i napregnuto tumacenje (te'vil musteb' ad).
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško
  • »ed« je autor ove teme

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

2

Četvrtak, 24. Februar 2005

- Blisko ili moguce tumacenje

Blisko ili moguce tumacenje je ono koje je lahko poduprijeti iz znacenja teksta. Na primjer, davanje u milostinju imetka prisvojenog iz zaklade koja pripada sirocadi ili rasipanje i trosenje takvih fondova mogu biti jednako protumaceni kao i Ijedenje imetka sirocadi i stoga na to gledati kao cin zabranjen Kur'anom: "Oni koji bez ikakva prava jedu imetke sirocadi - doista jedu ono sto ce ih u vatru dovesti." (4:10)


- Udaljeno tumacenje

Udaljeno tumacenje je ono koje zahtijeva daleko veci stupanj pazljivog proucavanja i istrazivanja biti teksta. Primjer ovoga je dedukcija (istinbat) Ibnu Abasa, radijallahu anhu, iz sljedecih kur'anskih ajeta da je minimalni period zenske trudnoce sest mjeseci: "Majka njegova ga doji i nosi trideset mjeseci. (46:75) "Majke, neka doje svoju djecu pune dvije godine onima koji iele da dojenje potpuno bude." (2:233)
Jos jedan primjer ovakve interpretacije je zakljucak imama Safije, radijallahu anhu, iz sljedeceg kur'anskog ajeta, da je konsenzus (idzma) prihvatljiv kao vazeci dokaz u prosudjivanju: "Onoga koji se suprotstavi Poslaniku, a poznat mu je pravi put, i koji podje putem koji nije put vjernika, pustit cemo da cini sta hoce, i bacit cemo ga u dzehennem, a uzasno je on boraviste." (4:115)
U istom stilu pravnici su zakljucili da je, analosko (kijas) izvodenje zakljucaka, prihvatljivo kao vazeci dokaz u Seriatskom pravu iz ajeta: "Zato uzmite iz toga pouku, o vi koji ste obdareni (razumom)." (59:2)
Do ovakvih misljenja i zakljucaka, iako se mogu ciniti lahkim, tesko je doci, osim ako je osoba zaokupljena razmisljanjem i ima duboki uvid. Cak sta vise, to ukljucuje velik dio kritickog istrazivanja. A to nije lahak zadatak za vecinu Ijudi.


- Nategnuto tumacenje

Ovo tumacenje ne moze biti objasnjeno iz samog teksta i tumac ne posjeduje niti djelic dokaza da podrzi svoje tumacenje. Primjer takvog tumacenja tice se ajeta: "On je po Zemlji nepomicna brda pobacao, da vas ona ne potresa, a i rijeke i puteve da se ispravno usmjeravate, i putokaze, a i po zvijezdama se oni upravljaju." (16:15,16)
Neki komentatori su sugerirali da se rijec alamat (putokazi) odnosi na imame (e'immeh), a rijec en-nedzm (zvijezda) na Poslanika Muhammeda, sallallahu'alejhi ve sellem. Slicno se radi i u ovom ajetu: "A ni od kakve koristi nece biti dokazi (ajat) i opomene (nuzur) narodu koji nece da vjeruje." (10: 101) Neki komentatori su sugerirali da se rijec "ajat" odnosi na imame (e'immeh) pravnih skola, a rijec “nuzur" na Poslanike.
Takoder, glede ajeta: "O cemu oni jedni druge pitaju? O vijesti velikoj." (78:1,2), neki komentatori Kur'ana su sugerirali da se "vijesti velikoj" odnosi na hazreti Aliju, radijallahu anhu.
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško
  • »ed« je autor ove teme

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

3

Četvrtak, 24. Februar 2005

[SIZE=4]- Pravila tumacenja [/SIZE]

Jasno je iz ovog sto smo rekli, da tumacenje zahtijeva sposobnost pazljivog proucavanja i razmisljanja o stvarnoj vaznosti i namjeni teksta. U suprotnom, sigurnije je usvojiti ocitija i izrazena znacenja. Tumacenje je jedino dopustivo u stvarima o kojima nema jasne upute u Kur'anu i Sunnetu i koje zahtijevaju upotrebu preciznog razmisljanja (idztihad). U stvarima koje se ticu pitanja vjerovanja, nema mjesta za idztihad, i nuzno je usvojiti ispoljeno znacenje i ono sto je propisno i strogo potvrdjeno znacenjem teksta. Ovo je uvijek najsigurniji metod i onaj koji su rani muslimani slijedili.
Kako god bilo, postoje tekstovi koji zahtijevaju tumacenje. U ovom slueaju, tekst o takvom pitanju mora biti potpuno izanaliziran i shvacen. Ovo zahtijeva potpuno znanje svih prikladnih lingvistickih znacenja. Ovo mora biti povezano s konstantnom svjesnoscu namjere Seriata i principa koji ga reguliraju. U svjetlu svega ovoga, cin stvaranja misljenja, bilo kroz razmatranje eksplicitnog znacenja teksta, ili kroz njegovo analiziranje uz postivanje prikladnih principa i dokaza, spada u jednu od najvaznijih vrsta pravnog rezoniranja (el-idztihadul-fikhi), i zakonski reguliran intelektualni napor kroz naredbu Uzvisenog: "Zato uzmite iz toga pouku, o vi koji ste obdareni razumom (uvidom)". (59:2)

U vladanju pravilima i uvjetima kur'anske egzegeze ili komentara (tefsir), uceni ashab, Ibnu Abbas, radijallahu'anhu, spomenuo je cetiri aspekta:
  • aspekt koji se odnosi na znanje i razumijevanje upotrebe arapskog jezika;
  • aspekt za koji niko nema kao izgovor neznanje;
  • aspekt poznat ulemi;
  • aspekt poznat same Allahu, dzelle sanuhu.

Iz ovog sto je gore bilo receno, da se zakljuciti da postoji cvrsta veza izmedu te'vila i tefsira. Oba pojma se pojavljuju prepleteni na puno mjesta u Kur'anu, na primjer: "A tumacenje (te’vii) njihovo niko ne zna osim AIlaha. Oni koji su dobro u nauku upuceni govore: "Mi vjerujemo u njih." (3:7)
Najveci broj komentatora Kur'ana ima glediste da se te'vil u ovom ajetu odnosi na tumaeenje (tefsir) i objasnjenje (bejan).
Medu ovim komentatorima je Et-Taberi, koji prenosi ovo glediste od Ibnu Abbasa, radijallahu anhu, i drugih ranih muslimana. Da je te'vil sinonim tefsiru, izvedeno je takoder iz Poslanikove, sallallahu'alejhi ve sellem, dove za Ibnu Abbasa, radijallahu'anhu: "Alahu, podaj mu cvrsto razumijevanje (fikh) vjere i poduci ga tumacenju (te’vii)." Neki ucenjaci kao Er-Ragib EI-Isfahani u svojoj knjizi "Mufredat" (Rjecnik), smatraju tefsir uopcenijim od te'vila, i takodjer aludiraju na cinjenicu da je rijec tefsir frekventnije upotrebljavana za objasnjenje i razjasnjenje pojmova, dok je te'vil cesce upotrebljavan da objasni znacenja i recenice. On je takoder istakao da se te'vil rjedje upotrebljava za izvodjenje (isitinbat) znacenja iz teksta Kur' ana i Sunneta, dok tefsir crpi iz ovih, kao i iz drugih izvora, da izvede znacenje.
Ova snazna veza izmedu dva pojma - kao sto je upotrebljena u Kur'anu i Sunnetu, narocito nam dozvoljava da primijenimo pravila razvijena za tefsir, na ono sto se tice te'vila.

Nema sumnje da Kur'an sadrzi stvari o kojima znanje posjeduje samo Allah, dzelle sanuhu. Stvari koje se ticu znanja o pravom znacenju Allahovih lijepih imena i atributa, do detalja o svemu sto je iza ljudskih opazanja ukljucenih u pojam el-gajb (nevidljivo, odsutno, nedokucivo nasim culima). Postoje druge stvari koje je Allah, dzelle sanuhu, objavio Poslaniku, Muhammedu, sallallahu'alejhi ve sellem, i samo je on znao o njima. Niko nema pravo niti sposobnost da nudi interpretaciju i znacenje ovih stvari. Komentiranje o njima mora ostati unutar granica koje su izrecene Kur'anom i Sunnetom.

Tu je jos i treca kategorija predmeta koje je Allah, dzelle sanuhu, objavio Poslaniku, sallallahu'alejhi ve sellem, u Kur'anu i ovlastio ga da poduci njima i objasni ih. Ova kategorija se sastoji od dvije vrste. Prva se odnosi samo na stvari koje se mogu shvatiti jedino kroz smisao slusanja - kao okolnosti koje okruzuju objavu odredenog dijela Kur'ana
(esbabun-nuzul) i stvari vezane za derogiranje ajeta (nasih i mensuh) i tako dalje. Druga se veze za stvari koje mogu biti shvacene kroz uvid, razum i unapredivanje dokaza. Ucenjaci su podijeljeni u dvije grupe u pristupu ovome. Jedna grupa ne dozvoljava tumaeenje kur'anskih ajeta koji se odnose na Allaha, dzelle sanuhu, imena i atribute. Rani muslimani su, takoder zabranili ovakva tumacenja. Ovo je ispravno stajaliste. Druga grupa se slozila da je tumacenje dozvoljeno i da legalni sudovi mogu biti izvedeni iz tekstova podrzanih i detaljnim dokazima. Ova disciplina je poznata kao pravo ili fikh (sto doslovno znaci razumijevanje).

Ulema je, u skladu s tim, postavila uvjete za upotrebu tumacenja (tefsir) i objasnjenja (te'vil):

1. Interpretacija ne smije ignorirati izricito (zahir) znacenje teksta kako je shvaceno u skladu s prihvacenim pravilima jezika i govor nih normi Arapa.
2. Interpretacija ne smije biti u suprotnosti s Kur'anskim tekstom.
3. Interpretacija ne smije odstupati od pravnih principa uspostavIjenih konsenzusom uleme i imama-mudztehida.
4. Nuzno je striktno posmatrati namjenu iza teksta ili naredbu u okolnostima u kojim je objavljena iIi spomenuta.


Kao pogresne ili nestabilne vrste tumacenja (te'vil) mogu se navesti sljedece:

1. Tumacenja i objasnjenja od osoba nekvalificiranih za taj posao, koje nemaju dovoljno znanja arapskog jezika i gramatike, kao ni drugih sredstava interpretacije.
2. Tumacenje nejasnog iIi alegoricnog teksta (mutesabihat) cije je znacenje totalno nejasno bez potpore kakvog autenticnog dokaza.
3. Tumacenje s namjerom uspostavljanja izopacene ideologije, koja se suprotstavlja eksplicitnim ucenjima Kur'ana i Sunneta iIi kon senzusu (idzma) muslimana.
4. Tumacenje bez ikakvog dokaza, koje jasno karakterizira namjeru Zakonodavca.
5. Tumacenje utemeljeno na cistoj pretpostavci, kao sto su tumacenja ezotericnih sekti, batinija i drugih.


Sve ove kategorije tumacenja su odbacene i spadaju u spomenutu kategoriju nategnutih tumacenja.
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško
  • »ed« je autor ove teme

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

4

Četvrtak, 24. Februar 2005

Selam alejkum,

ova tema je vise informativnog karaktera a manje zamisljena kao mogucnost da se razvije diskusija sto opet niej iskljuceno. Povod njenom objavljivanju treba traziti u nekim drugim temama ovog podforuma koje su aktivne ovih dana. Obzirom da se na njima neutemeljeno i pausalno govori o vjeri namjera je da se, barem sto se tice tumacenja Kur'ana prostor spekulacije svede na minimum.

Autor teksta je eminentni ucenjak dr. Taha Dzabir el-Alwani koji zivi i radi u Americi. Neka ga Allah dz.s. obilato nagradi na vrijednom djelu Etika neslaganja u islamu iz kojeg je ovaj materijal preuzet.
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

Social bookmarks