Niste prijavljeni

Dragi posjetioče, Dobrodošli na Otvoreni Forum - Novi Pazar. Ukoliko je ovo Vaša prva posjeta molimo vas pročitajte Pomoć. U pomoći je objašnjeno kako ovaj forum radi. Morate biti registrirani kako bi vidjeli sve teme i sve forume. Molimo vas da se registrirate ili da ovdje pročitate kako se registrirati. Ukoliko ste već registrirani molimo ulogirajte se ovdje.

PAUK_

Profesionalac

(10)

  • »PAUK_« je muško
  • »PAUK_« je autor ove teme

Postovi: 735

Datum registracije: 27.08.2002

Lokacija: Ištekan

  • Poruku poslati

1

Utorak, 10. August 2004

RASPRAVA O DEMOKRATIJI

“Knjiga koja se nalazi pred vama napisana je kao posledica jedne vrste reliogiozne jeze inspirisane razmišljanjem o ovoj revoluciji koja nadire nezaustavljivo, iz veka u vek, preko svih prepreka, napredujući tako i danas - preko ruševina koje sama stvara”.

"Demokratija u Americi" Tokvil


Komunizam, fasizam, socijalizam i demokratija su drzavno-politicki sistemi, zasnovani na “kontroli”. Svi ovi sistemi opstaju i cvetaju upravo kroz upotrebu moci, represije i preko “legaliteta” i "legitimiteta" vlasti, i ideoloski gledano vecina njih se temelji na ateistickom egzistencijalizmu posebnog couleura, koji im je potreban u izrabljivanju produktivnih masa.

Sama demokratija, nije potpuno ukorenjena u pravnom smislu pravde i zastite individue i njezinih prava, iako mit o tome postoji i vrlo je popularan kod politicara. Ona ustvari pociva na autoritetu neogranicne moci sistema nad individuom, po kojemu se volja vecine natura svima, cak i onima koji ne zele ni cuti za nju.

Demokratija kao takva posljedica je kapitalizma. Odmah nakon idustrijske revolucije po prvi put u istoriji stvoreni su uslovi za rapidnim kapitalnim rastom, bez poseda velike teritorije, što je do sada bilo nezamislivo u feudalnom poretku. Sirom Evrope kapitalisti su bili daleko moćniji od aristokratije, ali nisu imali udela u vlasti.

Dugo je trajao proces podozrevanja i slabljenja crkve od strane burzoazije. I upravo ti isti kapitalisti, pod parolom jednakosti, slobode i legaliteta, zapocinju francusku burzoasku revoluciju, a siromašan narod je iznosi na svojim leđima, cime su stvoreni preduslovi za nastanak novog drustvenog poretka...


Raspravu o DEMOKRATIJI mozemo voditi kroz sledece etape:

1) Preduslovi za nastanak novovekovne demokratije.
2) Parlamentarzam i podela vlasti.
3) Odnos kapitalizma i demokratije
4) Novi militaristicki poredak
5) Da li demokratija c
5) Mane i prednosti demokratije


Molim ucesnike u raspravi ili dopunjavanju da se drze zacrtanog reda i da najpre razjasnimo osnovne pojmove, a da diskusiju o manama i prednostima demokratije ostavimo za kraj. Hvala unapred.
Dijela su uoblicene slike, a nijet sa kojim su cinjena njihov su duh.

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

2

Utorak, 10. August 2004

Jedan link vrijedan paznje.
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

Chonbey

Zlatna sredina

(10)

  • »Chonbey« je muško

Postovi: 286

Datum registracije: 10.03.2004

Lokacija: US

  • Poruku poslati

3

Srijeda, 11. August 2004

Interesantan je prethodni link, od ed-a.

No, nekako mi je suvise formalan i orijentisan prema preciznim definicijama, te bi ja dodao neku 'svojim recima'.

Problem je sledece prirode - napraviti drustvo u kome ce se jedinka osecati maksimalno komotno, ali da ta komocija nije na neciju stetu. Prva stavka je odredjena pravima jedinke, druga njenim obavezama. I tu dolazi do sustine problema - kako razrezati ispravnu granicu, i kako sprovesti efikasan mehanizam kontrole.

Demokratija jeste vladavina sistema (ili vecine u sistemu) nad inidividuom (ili manjinom), ali nije neogranicena. Ogranicena je neotudjivim ljudskim pravima, koja su razlicito definisana, ali uvek sadrze barem pravo na zivot, a uglavnom prava na slobodu, rad i privatnu svojinu.

Naravno da implementacija moze da bude pogresna, ali ideja je bitna, a ona po meni nije sporna.

Toliko od mene, na brzinu, tek da zapocnemo diskusiju ako ima zainteresovanih. Tema je super.

I da, primetno je da je u prvoj recenici izostavljen kapitalizam. Slucajno, ili postoji neki razlog da on ne pripada grupi 'drzavno-politicki sistema, zasnovanih na “kontroli”. Svi ovi sistemi opstaju i cvetaju upravo kroz upotrebu moci, represije' ?
Solve it. Solve it quickly, right or wrong. If you solve it wrong, it will come back and slap you in the face, and then you can solve it right

PAUK_

Profesionalac

(10)

  • »PAUK_« je muško
  • »PAUK_« je autor ove teme

Postovi: 735

Datum registracije: 27.08.2002

Lokacija: Ištekan

  • Poruku poslati

4

Srijeda, 11. August 2004

Moja greska. Socijalizam i demokratija ne podpadaju pod istu kategoriju. Demokratija i autokratija predstavljaju dva osnovna oblika "politickog sistema", dok sa druge strane postoje robovlasnicki, feudalni, kapitalisticki i "evetualno" socijalisticki "drustveni poredci". Cisto kolko da ne pomesamo babe i zabe.

A dobro si zapazio za kapitalizam, jer tek su pojavom kapitalizma stvoreni uslovi za nastanak demokratije i za ukidanje skoro svih autoritarnih rezima. Sitnim i krupnim kapitalistima omoguceno je da pored ekonomske moci, dopru i do politicke, ukinu nasledstvo i plemice zbace sa kormila.

A koliko vaznu ulogu kapital ima unutar demokratskog politickog sistema, potvrdjuje i zamalo predsednik Srbije Bogoljub Karic.

Dijela su uoblicene slike, a nijet sa kojim su cinjena njihov su duh.

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

5

Četvrtak, 12. August 2004

Citirano

Orginalno od PAUK_
1) Preduslovi za nastanak novovekovne demokratije.

Jedan od tih uslova mislim da je podizanje svijesti kod masa na jedan nivo koji garantuje da se suprotni stavovi ne dozivljavaju kao neprijateljski akt vec samo kao jedan od pogleda na odredjenu problematiku na sto se principijelno ima pravo. Primjer za ovo su zemlje oslobodjene komunizma u kojima se muka muci sa uspostavom demokratije i kojima se cesto za suprotne stavove kaze da su neprijateljski, izdajnicki ...

Citirano

Orginalno od Chonbey
Svi ovi sistemi opstaju i cvetaju upravo kroz upotrebu moci, represije' ?

Normalno je da niti jedna drzava ne moze da funkcionise bez zakonodavne i izvrsne vlasti bez obzira o kojem sistemu je rijec. Izvrsna vlast se brine da ono sto je odradila zakonodavna vlast bude i realizirano jer je drustvo sastavljeno kako od savjesnih tako i od nesavjesnih pojedinaca. Sudstvo i policija su ovdje od kljucnog znacaja. U tom smislu se svaki sistem moze nazvati represivnim.

A to da se zakoni donose u skladu sa voljom vecine mislim da nije sporno jer ne vidim drugacijeg rjesenja.

p.s. I Serijat je politicki sistem koji nije pomenut a kojeg John Esposito naziva ogranicenom demokratijom, no, o tome mozda na nekoj drugoj temi.
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

PAUK_

Profesionalac

(10)

  • »PAUK_« je muško
  • »PAUK_« je autor ove teme

Postovi: 735

Datum registracije: 27.08.2002

Lokacija: Ištekan

  • Poruku poslati

6

Petak, 13. August 2004

Preduslovi za nastanak novovekovne demokratije

Jako vazni, mozda i kljucni uzroci za nastanak novovekovne "demokratije" jesu pad crkve, nastanak nove politicke misli, industrijska revolucija, kao i artikulisani interesi kapitalista.

U srednjem veku postojali su veliki sukobi oko prevlasti izmedju crkve i aristokratije. Plemstvo koristeci filozofe i sva raspoloziva sredstva podriva bunt protiv crkve, nakon cijeg pada dolazi do "posvetovljavanja" politike i to ne samo politike (celokupna filozofsko-naucna misao dobija svetovni karakter). Narodu umesto Boga, biva nudjeno utociste u drzavi (vladarima). Taj period pojedinac je dozivljavao kao opstu traumu, s obzirom da su sva njegova verovanja premoscena sa onostranih idela na vladara. Poznavajuci novonastale prilike, neki vladari su zadrzali dobar odnos prema svestenstvu, i tako su smanjivali unutar personalni sukob pojedinca sa novim idejama, medjutim u krajevima gde je ova veza presecena odjednom izazvan je bunt kod pojedinaca i to je izazvalo mnoge sukobe koji su doprineli ocuvanju vere na tim prostorima.

Dolaskom prosvetiteljstva, vlast aristokratije biva osporavana od strane filozofa poput Dzona Loka, Tomasa Hobsa, Monteskjea, Voltera, Rusoa i drugih koji su objektivno kriticizirali vlast monarha i iznosili argumente za neophodnom podelom vlasti u drzavi. Iza ovih ideja, staju sitna i krupna burzoazija koja podriva poverenja aristokrata cime utire sebi put do vlasti.
U ovom periodu javljaju se dva nova politicko-filozofska pojma, liberalizam i demokratija, koji dolaze u paketu s pojmom humanosti i prirodnim ljudskim pravima. Ovi principi su jako bili popularni medju sirim slojem gradjanstva, pogotovo mladima, ali su takodje bili pokretani od strane burzoazije, sa ciljem da bi isti mogli vršiti kontrolu nad sirovinama i sredstvima za proizvodnju koja su do tada pripadala aristokratiji.

XVIII, XIX obelezavaju industrijska revolucija i nove podele rada koje dovode do krupnog raslojavanja unutar gradjanstva. Ova neproporcionalna koncentracija kapitala, dozivljava kulminaciju ulaskom u informacionu eru:

Politika podsticaja preduzetnistva osamdesetih godina i prodor informacione tehnologije tokom devedesetih, doveli su do novog talasa pripadnistva visoj klasi ljudi koji su se obogatili poslovnim i tehnoloskim dostignucima....U Velikoj Britaniji najbogatih 10% populacije poseduje oko polovine ukupnog bogatstva, dok najmanje imucna polovina populacije poseduje samo 8 procenata ukupnog bogatstva

(Anthony Gideons)


Klasne razlike po Dejvidu Heldu predstavljaju veliki problem za normalno funkcionisanje demokratije. Jedinstvo ekonomske i politicke moci u "modernoj drzavi" moze dovesti do toga da se tocak srece za odredjene slojeve drustva trajno zaustavi. Fatalni ishod ove simbioze jeste globalna nejednakost medju ljudima.
Dijela su uoblicene slike, a nijet sa kojim su cinjena njihov su duh.

Chonbey

Zlatna sredina

(10)

  • »Chonbey« je muško

Postovi: 286

Datum registracije: 10.03.2004

Lokacija: US

  • Poruku poslati

8

Ponedjeljak, 16. August 2004

Citirano

Originalno od ed
A to da se zakoni donose u skladu sa voljom vecine mislim da nije sporno jer ne vidim drugacijeg rjesenja.


U principu ovo jeste tacno, ali samo donekle. Problem ovde je sto se ovaj princip cesto pretvori u nefleksibilno nametanje apsolutne volje vecine, tj. manjina nema osnov da ostvari bilo kakvu vlastitu volju, osim kao rezultat volje vecine da joj to dozvoli. Zbog toga moraju da postoje mehanizmi koji ce onemoguciti apsolutnu vladavinu vecine - opet ulazim u pricu o osnovnim ljudskim pravima koja moraju biti jaca od zakona demokratije.

Nego, tu postoji veci problem, a to je implementacija. Relativno je lako doneti zakone koji bi pokrili veliku vecinu potencijalnih problema, mnogo je veci problem postici dovoljnu kolicinu svesti kod ljudi (vecine!) da te zakone ne izvrcu prema potrebi. Recimo, dobar primer postoji u americkom Ustavu. Nakon Gradjanskog rata, doneseni su 13. i 14. amandman na Ustav, kojima su bila garantovana jednaka prava svim gradjanima, nezavisno na boju kozu. Medjutim, sve do 1954. godine vagoni u vozovima za gradjane bele rase su bili odvojeni od vagona za gradjane crne rase, i to je vazilo da je u skladu sa Ustavom. Kako je to moguce? Pa jednostavno, Ustavni sud je 1896. presudio da to ne krsi jednaka prava gradjana, sve dok su vagoni identicni po izgledu - jer su u tom slucaju gradjani crne rase ravnopravni gradjanima bele rase u smislu da i jedni i drugi mogu da se voze samo u vagonima predvidjenim za to. Lep primer izvrtanja originalne ideje, zar ne?

Citirano

Originalno od PAUK_
Jako vazni, mozda i kljucni uzroci za nastanak novovekovne "demokratije" jesu pad crkve, nastanak nove politicke misli, industrijska revolucija, kao i artikulisani interesi kapitalista.


Po meni, barem je toliko bitan i napredak covecanstva koji je omogucio lakse zadovoljavanje osnovnih zivotnih potreba (bar u razvijenom delu sveta). Kada jednom prebrine brige oko osnovnog prezivljavanja, covek se oslobadja primarnog straha za puku egzistenciju, i u takvoj klimi je mnogo lakse razvijati principe drustva u kome ce se ljudi osecati prijatno. E sad, ja smatram da ce uvek postojati resursi koji ce biti deficitarni (nekad su se plemena borila oko izvora vode, danas se drzave bore oko izvora nafte, sutra ko zna sta je na redu), i zbog toga - nikada nece biti moguca demokratija u obliku kakvom danas pokusavaju da je reklamiraju drzave koje tvrde da zive u njoj. No, o tome kasnije, da se drzim dnevnog reda sa pocetka. Demokratski.


Citirano

Originalno od PAUK_
Fatalni ishod ove simbioze jeste globalna nejednakost medju ljudima.


Interesantno da si ovo spomenuo, idem malo off-topic. Nedavno je na Harvardu odrzan vrlo zanimljiv skup koji se bavio slicnim pitanjem. Poslednja istrazivanja u pravcu definisanja strukture DNA, kao i radovi na stem celijama i ostalim granicnim oblastima medicine daju dovoljan osnov za pretpostavku da ce u ne tako dalekoj buducnosti biti realno moguce produziti ljudski vek na nekoliko stotina godina. Ovaj skup se bavio socioloskim problemima u vezi sa tom mogucnoscu. Prvi problem je sa raspolozivoscu - ocigledno je da to nece biti omoguceno svim ljudima podjednako, znaci dolazi do novog vida raslojavanja ljudi na visu i nizu rasu. Sledeci problem je u tome sto smo mi, kao ljudi, manje-vise programirani duzinom svog veka u mnogim stvarima. Recimo, skolovanje ce postati drugacije i morace da se ide vise puta na nastavak skolovanja, karijere ce se menjati nekoliko puta, a moguc je i problem sa superstrucnjacima. Primera radi, kako zameniti nekog ko ima 350 godina iskustva sa gradnjom mostova :) Odoh predaleko - plus ovo je sasvim nova tema.
Solve it. Solve it quickly, right or wrong. If you solve it wrong, it will come back and slap you in the face, and then you can solve it right

9

Četvrtak, 19. August 2004

Ja uskacem sa velikom podrskom pravoj ideji o pravoj demokratiji. Najvise onakvom kakvom je Islam cini... a neki je nazivaju kontrolisanom demokratijom. Po meni to je domkratija u pravom smislu reci jer omogucuje potpunu slobodu u okviru tih ogranicenja.. a ogranicenja cini zakonodavna vlast naravno, a ne i ljudi sami po sebi kakav je slucaj u vecini zemalja.

Raslojavanje koje prati demokratiju je cist produkt dve stvari: zasluga i postojanja drugih sistema + neodgovornosti ljudi. Demokratija (ekonomska) sama po sebi znaci da svako dobija koliko zasluzuje, tj koliko je zaradio. U slucaju da svi jednako rade i svi jednako znaju svi bi jednako i imali. Istina ovde malo vodu brka poreklo koje mahom nije demokratski predodredjeno, tj neki se radjaju bogati neki ne, ali u pravom demokratskom drustvu tesko da bi bilo siromasnih. Da nije jeftinih socijalnih potpomaganja mnogo bi vise bilo onih koji nebi zapadali u kategoriju socijalnih slucajeva.. zapravo ta kategorija ne bi ni postojala.. jer nebi bila moguca.. ne bi bilo socijale. Samo demokratsko uredjenje (slobodno uredjenje), bez igranja ljudskih ideja o pomoci i uredjivanju doprinosi masovnom shvatanju odgovornosti. Ljudi po prirodi odgovornost shvataju tek kad su ugrozeni. Kad vam bilo ko drugi ledja drzi teznja je da se oslanjate na podrsku i nadate da necete pasti.

Polazim sa ekonomskih osnova i kazem da je demokratija divan sistem... tu pogotovu dobija svako ono sto dobija. A Islam to sve cini divnim jer se brine o najbitnijem: da to ne ide po jevrejskom "bezgresnom" principu bogacenja (jer bogacenje na bilo koji nacin koji ne skodi jevrijema samim nije grijeh ma kakav taj nacin bio). To je to 'ogranicenje' ponasanja po Islamu... koje nas cini ljudima u principu. I ostavlja nam punu, divnu, demokratiju, i odgovornost koju to vuce za sobom, u okvirima 'halala' i dobrog. Ne jer je zabranjeno nego jer nije dobro... A istinska vrijednost svega izgradjenog je mnogo mnogo veca kad je na temeljima dobrog. Znaci Islam demokratiju cini jacom... tj shvatanje Islamskih principa ponasanja i zivota, i apliciranje toga.. a to je samo po sebi demokratija, prava, a ne ona koju druge strane uporno, ali lazno, predstavljaju da imaju..
mogu ja da se potpisem i bolje...

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

10

Četvrtak, 06. Oktobar 2011

Trazim temu za ovaj prilog i, mada ni jedna ne odgovara potpuno, od svih ponudjenih ova mi bi najprikladnija.

Ovih dana delegacija Rijaste IZuBiH na celu sa reisom zijareti Tursku. Juce ih je primio ministar vanjskih poslova dr. Ahmet Davutoğlu. Izmedju ostalog im je porucio.

"Mi u Turskoj cijenimo rad i djelovanje uleme na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini, jer znamo da ste vi bili i ostali sa svojim narodom u najtežim iskušenjima vaše i naše zajedničke povijesti. Mi ćemo vas u tome uvijek podržavati, ali i ukazivati na činjenicu da je vaša misija trajna i zato je treba poštediti od (zlo)upotrebe za dnevnu politiku, jer posao ili misija nas političara je prolazna. Također, važno je da vi kroz svoj rad i djelovanje širite kulturu dijaloga, posebno na Balkanu, gdje se oduvijek njegovala raznolikost vjera, kultura, jezika i običaja. Tradicija osmanskog kulturnog kruga je poznata po suživotu i toleranciji, po uvažavanju raznolikosti među ljudima i narodima. Mi smo nasljednici te tradicije i zato smo obavezni da to njegujemo mi ovdje u Anadoliji a vi na Balkanu, pa će nas po toj našoj toleranciji prepoznati ne samo u Europi, već i u svijetu."

Izvor

Svrha ovog posta nije da razvije diskusiju o ovom jucerasnjem dogadjaju u Ankari vec da baci svjetlo na samo jedan aspekt demokratije, odnos IZ prema drzavi ili, bolje reci, odnos IZ kao institucije prema narodu. Mislim da ove rijeci ministra Davutoğlua odrazavaju sustinu tih odnosa.
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

11

Petak, 07. Oktobar 2011

Citirano


Mi ćemo vas u tome uvijek podržavati, ali i ukazivati na činjenicu da je vaša misija trajna i zato je treba poštediti od (zlo)upotrebe za dnevnu politiku, jer posao ili misija nas političara je prolazna.


Stajaliste IZuBiH se u dobroj mjeri podudara sa rijecima dr.Davutoglua.

Stavovi Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini o političkim strankama i općim izborima

Bismillahir-rahmanir-rahim

Čovjeku pripada samo ono što vlastitim radom zaradi! (Kur'an)
Svaki čovjek je odgovoran za emanet koji mu se povjeri! (Hadis)


Uloga Islamske zajednice nije da promovira bilo koju političku stranku, ali je nesporno njezino pravo da prati svako političko djelovanje i da, na temelju svoje misije predstavljanja i čuvanja islamskog identiteta muslimana zauzima jasne stavove o svim pitanjima koji se tiču vjere, slobode i časti muslimana kao građana Bosne i Hercegovine.

Islamska zajednica želi da se bosanskohercegovačka država i društvo što prije oslobode predrasuda o vjeri i vjerskim zajednicama, posebno islamu i Islamskoj zajednici i da se konačnom uspostavom vladavine prava Islamskoj zajednici omogući da izvršava svoju misiju, doprinoseći općem dobru, miru i toleranciji među ljudima.

Imajući to u vidu Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je donio sljedeću Odluku o stavovima Islamske zajednice o političkim strankama i općim izborima:
  1. Islamska zajednica ne promovira ni jednu političku stranku, a nosioci vjerskog autoriteta u Islamskoj zajednici ne mogu obnašati nikakvu političku funkciju;

  2. Prostori Islamske zajednice i javni vjerski skupovi ne mogu se koristiti za promociju bilo koje političke stranke;

  3. U vjerskom obraćanju muslimanima, naročito sa minbera za vrijeme džume-namaza, hatibi ne mogu imenovati ni jednu stranku niti političku ličnost, bilo u pozitivnom, bilo u negativnom smislu;

  4. Islamska zajednica poštuje demokraciju kao princip državnog i društvenog uređenja, te uvažava princip političkog nadmetanja. Međutim, Islamska zajednica ima pravo i obavezu da javno reaguje ukoliko ocijeni da se u tom političkom nadmetanju ugrožavaju osnovna ljudska prava muslimana i ako primijeti da političko djelovanje određene stranke ili određene ličnosti onemogućava muslimane da žive po savjesti svoje vjere i morala;

  5. Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini poziva muslimane da izlaze na izbore i da glasaju po svojoj savjesti. Rijaset Islamske zajednice ima puno povjerenje u političku zrelost i moralnu odgovornost bosanskohercegovačkih građana i zato je uvjeren da će muslimani znati iskoristiti slobodu izbora kako bi u našoj nam zajedničkoj domovini Bosni i Hercegovini zavladao istinski mir i sigurnost te ostvario se napredak u državi i društvu.
    [/list=1]
    (Odluka donesena na 2. vanrednoj sjednici Rijaseta IZ-e u BiH u Sarajevu 19. 04. 1423/28. 08. 2002. [vidi: Glasnik, br. 9-10/2002, str. 1078 - 1079]).
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

Social bookmarks