Niste prijavljeni

Dragi posjetioče, Dobrodošli na Otvoreni Forum - Novi Pazar. Ukoliko je ovo Vaša prva posjeta molimo vas pročitajte Pomoć. U pomoći je objašnjeno kako ovaj forum radi. Morate biti registrirani kako bi vidjeli sve teme i sve forume. Molimo vas da se registrirate ili da ovdje pročitate kako se registrirati. Ukoliko ste već registrirani molimo ulogirajte se ovdje.

Caligula

Početnik

(10)

  • »Caligula« je autor ove teme

Postovi: 26

Datum registracije: 31.10.2002

  • Poruku poslati

1

Četvrtak, 31. Oktobar 2002

Religija i filozofija

kada posmatramo historiju filozofije, vidimo da je to pokushaj ili vjecito razmisljanje naci odgovore na pitanja koje su vjecito covjecanstvo interesovale. no se odjednom ili paraleleno pojavila religija.
e sad neki su je smatrali ustvari kao pokushaj da spasi covjeka u tom smislu da se on vishe ne muci oko pitanja, na kojima svakako nikad nece naci odgovore nego mu sve odgovore nudi navodno kroz neku objavu na gotovo servirane. dok su vjernici ih vjernici tih religija smatrali kao absolutnom istinom.
no sta se desilo? covjek je pored religija koja mu obecava spas i mir ako jednostavno vjeruje i dalje bio radoznao i moze se reci "filozofirao".
to je poremetilo citav autoritet religije, tako da je barem u evropsko-kriscanskom kraju barem napravljen kompromis da filozofija bude "robinja" religije, znaci da koristi dok je korisna za saznanja crkve. znaci dok podrzava crkvene dogme. a svi znamo da je to nemoguce. tako da je u evropi na kraju od toliko filozofiranja "kako bolje za covjeka?" religija gotovo potpuno izbacena iz javnog zivota.

U islamsko-arapskom kraju je to ishlo gotovo obrnuto.
crkva je u islamu tada vidjela najslabshu takcu u tome sto je islam vrlo bliz razumu.
Citat od Martina Luthera o Kuranu : " Kakva je ovo "bozja knjiga" po razumu i vicu covjeka?!"
znaci Islam je ipak kao prva religija pozivala covjeka da trazi za znanjem i da koristi razum uz religiozno uvjerenje. Ali doshlo je vrijeme gdje je islam pokazao slabu tacku, kao i sva druga religija, znaci sama sebe ufatila u zamku. Tipicni primjeri su arapski filozofi Al Ghazzali i Ibn Rushd ( u evropi tada bolje poznat kao Averoess). Al Ghazzali je toliko tragao za znajnem i pokushao kroz razum da objasni i dokaze islam da je na kraju sve to odbijo i doshao do spoznanja da to nemoze nego se bacio u misticare i samo "srcem" moze covjek da osjeca ili spozna Boga. AL Ghazzali je znaci simbol za prestanak muslimana da koristi razum da bi bio religiozan i spozno Boga. Dok Ibn rushd nije ishao toliko daleko, pokushao je da sazna sve kroz razum ne protiveci se Islamu ali u onim tackama iz Kurana gdje nemoze da se dodje razumom tu mora da se jednostavno vjeruje. Ali su ga tadasnji muslimani istjerali iz dzume (kao sto se i danas deshava progresivnim muslimanima). Znaci tu je islamski svijet konacno prestao da koristi razum za saznanja. Onda je spavao dugo dugo godina i onda se kao ozivljenje islama pojavio fundamentalizam. A to ustvari nije nista drugo nego iskljucenje svakog razmisljanja i zivjeti samo po slovu i slovu. Mnogi to smatraju kao pravi Islam, ali opet dolazim na postavljenu temu : "religija i filozofija?" da li je to uopste moguce da bez filozofiranja i razmisljanja budesh vjernik i dodjesh to spoznanja Boga. Za fundamentaliste je filozofija strogo zabranjena pa cak i grijeh jer kazu odkud ti znash sta je Bog ili poslanik stim mislio samo mozesh da se ogrijeshish ako mu stavljas rijeci u usta koje on mozd anije mislio, zato radi kako pishe bez razmisljanja. Znaci ako je Poslanik jeo sa desnom rukom i sa tri prsta onda musliman vjernik nikad ne smije da dodje na misao kako bi moglo bolje nego vjecito da jede sa tri prsta desne ruke ( da bi dao najednostavinij primjer).

STo se tice kriscanskog svijeta vec je rjeshen konflikt izmedju filozofije i religije u tome sto je religija konacno izgubila ili neki kazu nije izgubila nego je smao stavljena na pravo mjesto gdje treba. Ali u islamu je to nemoguce jer se islam mijesha u svaku najprivatiniju sferu covjeka i teshko ce bit da se to desi sa islamom. Ali konflikt izmedju filozofije i religije u islamskom svijetu nije rjeshen i neznam kako ce izac. Opet u temi religije koristim filozofiju i navodim Hegela kada kaze "razumno je ono sto je sposobno dalje da zivi" eto primjer da bi spasili religiju u nova vremena moramo da koristimo filozofiju. _Jedan islamski fundamentalista bi me prokleo za ovo:)

Znaci veciti konflikt izmedju dogme religije i filozofije...

mislim interesantna tema koja se tice posebno muslimane.
ignorancija nije bash svakad korisna

Birdum-Bardum

Zlatna sredina

(10)

  • »Birdum-Bardum« je muško
  • »Birdum-Bardum« je zabranjen

Postovi: 195

Datum registracije: 24.07.2002

Lokacija: Novi Pazar, Sandzak

  • Poruku poslati

2

Četvrtak, 31. Oktobar 2002

Selam alejkum Boshnjaci. Pa vidish brate moj, chovjek je stvoren kako je stvoren. I dato mu je shta mu je dato, dakle ima tijelo i sve shto u tijelo spada, dat mu je razum, dato mu je srce, dusha, ruh, itd. E sad je pitanje sljedeche shta ko stavlja na prvo mjesto. Kako ko to redja na lestvici vaznosti. Po nekome je tijelo najvaznije to su materijalisti. PA je kod njih ljubav recimo ona strastvena tjelesna prava. Postoje onda oni koji stavljaju mozak na prvo mjesto oni se zovu racionalisti i kod njih je ono "chist rachun duga ljubav", dakle matematika. I postoje oni koji stavljaju srce na prvo mjesto, i kod kojih je ljubav neshto shto samo srce zna, dakle nemoze to znati ni mozak, ni tijelo. Ovdje sam uzeo ljubav za primjer. Kako god redjao ove elemente, dakle koju god hijerarhiju uzeo, u svakoj se koriste svi elementi, samo je pitanje shta je glavno. Ako je glavno tijelo onda che mozak, i srce biti poslushno tijelu i ichi che za tijelom. Ako je glavni mozak onda che tijelo i srce ichi za mozgom. A ako je srce glavno onda che mozak i tijelo ichi za srcem. E sada su borbe izmedju tih hijerarhija, jer svaka hijerarhija gleda na svoj nachin na ovaj svijet i zivot. Kao shto tijelo moze biti prljavo pa se moze oprati i ochistiti, takodje moze i mozak biti prljav pa se ochistiti i naravno i srce moze biti prljavo pa se ochistiti. U mojem shvatanju Islama Srce je glavno, pa onda razum, pa tek onda tijelo. Ali se srce mora chistiti, takodje i razum, takodje i tijelo. A chisti se onako kako je Allah dz.s. pokazao putem Poslanika a.s. Eto mojeg stava.

A sada bih ti postavio par pitanja, ako moze. Reci mi kada se ide razumom onda se naravno traga za dokazima jasnim razumu, jel tako? A neminovno je da recimo postoji ljubav i vjerujem da si volio i da volish. I osjechao si je i bol ti je nanosila, itd. Kada bih te ja pitao recimo za neku djevojku volish li je, i ti mi rekao da je volish, ja bih od tebe onda trazio dokaze "crno na bijelo" (dakle razumske), ti to naravno ne bi mogao dokazati mojem razumu, jel tako? Jedino bih ti povjerovao kada bih se zaljubio i ja pa da me ti pitash, ha vjerujesh li mi sad, ja bih ti rekao, e sad ti vjerujem. Shta kazesh na to. A recimo u Islamu postoje Meleki, duhovna bicha u koja se mora vjerovati.

A to shto si naveo neke stvari oko razmishljanja i uchenja i shvatanja vjere, kako si ti to nazvao filozofiranje, ja bih to nazvao trazenje spoznaje, spoznavanje. To je osnova vjere. Dakle mi smo na zemlji da bismo Spoznali. Bez spoznaje samo slijepo slijedimo vjeru i drzimo se zakonika slijepo. Namaz je recimo naredjen da se obavlja 5 puta dnevno. Namaz je jedna lekcija koja se uchi 5 puta dnevno, i ko je nauchi nauchi ko je ne nauchi nishta od namaza nije imao. Dakle to je obavezna lekcija koja se 5 puta dnevno uchi. Kome se Allah dz.s. smiluje on che nauchiti lekciju i spoznati poruku namaza. Takodje i Post Ramazanski, itd. Tako sa svim pravilima u Islamu. A kako chesh to spoznati, pa naravno morash pocheti to obavljati, pa che ti se vremenom otkrivat. A kako ti ja mogu objasnit shta se to spoznaje. To bi ti bilo ko ono pitanje gore o ljubavi. Nemogu ti objasniti tako da tvojem mozgu bude jasno kad to nijednom mozgu nemoze biti jasno, vech srcu. U jednom hadisu Muhammed a.s. kaze: "Postoji jedan organ u chovjeku koji ako nije ispravan nishta nije ispravno, a ako je on ispravan onda je sve ispravno, taj organ je Srce."
Eto tako. Allahimanet

Birdum-Bardum

Zlatna sredina

(10)

  • »Birdum-Bardum« je muško
  • »Birdum-Bardum« je zabranjen

Postovi: 195

Datum registracije: 24.07.2002

Lokacija: Novi Pazar, Sandzak

  • Poruku poslati

3

Četvrtak, 31. Oktobar 2002

Selam alejkum Boshnjaci. Poshtovani fingersbroken, evo pozivam te da nastavimo nashe razgovore ovdje na ovom mjestu jer mislim da je tema dobra. Takodje pozivam sve koji zele da se ukljuche u to, da malo razgovaramo. Mada ja u posljednje vrijeme nemogu bash da idem na net chesto zbog raznih poslova, koji su me trenutno zadjesili. Zato se izvinjavam ako ne budem bash aktivan, ali bih volio kada bih mogo da maximalno budem aktivan.

Nadam se ako Bog da da che svaka rasprava ili ti diskusija donijeti dobro i napredak u saznavanju. A to se moze djesiti ako se potrudimo da maximalno kao ozbiljne osobe i kao prijatelji vodimo diskusije, bez lichnih uvreda ili napada.

Postoje dvije vrste vodjenja dijaloga, rasprava i muhabet. Rasprava je shejtanska stvar u tome su ukljuchene strasti, egoizam, netolerancija, neposhtovanje, dakle nedostatak ljubavi. Dok muhabet u prijevodu znachi Ljubav. Dakle sa ljubavlju prilaziti svemu i voditi dijalog. U takvom jednom dijalogu se mogu primjetiti, prashtanje, poniznost, skromnost, ljubav, poshtovanje, lijepo ponashanje, dakle Edeb, itd. Da ne bi se djesilo da ja to drugima govorim a sebi ne onda kazem da se ovo prvo odnosi na mene i obechavam da chu se maximalno truditi da tako bude sa moje strane, inache nema nishta od razgovora. Eto nadam se da chesh se ukljuchiti, poshtovani chlane Foruma, fingersbroken.

I josh jedna stvar je veoma vazna, a to je da se ima potpuna iskrenost u ovome, jer ako nekom neke stvari u toku diskusije budu jasne, onda bi to trebao da prihvati. A ne da tvrdoglavo i pored toga shto je neshto kristalno jasno i dalje nastavlja sa svojim stavom. Prvi ja ako tako neshto osjetim kod nekog ja onda gubim volju za razgovorom, jer nema svrhe za tim. Dakle ako nekom nije cilj da trazi istinu, da saznaje, itd. I ono shto sazna i otkrije bez neke tvrdoglavosti ili hirova prihvati. Malo je ovo teze, ali se hrabri po tome poznaju. Takvi uspiju.
Eto tako. Allahimanet

Caligula

Početnik

(10)

  • »Caligula« je autor ove teme

Postovi: 26

Datum registracije: 31.10.2002

  • Poruku poslati

4

Četvrtak, 31. Oktobar 2002

ja nisam fingersbroken ali volio bih josh dodat tvome, da u vaznim spoznanjima nemozemo mi jednostavno drugom da dokazemo to u tome sto cemo reci, jednostavo osecam srcem tako, znaci mora razum da je na prvo mjesto. Logikom cemo to najbolje objasnit.
Ni onaj sudija na kraju proceas ne objashnjava svoj stav u tome sto ce reci da jednostavno osjeca da je ovaj optuzeni kriv ili nije kriv, nego ima razumne argumente.
Dajem ti pravo da u vjeri osjecaj i srece igra veliku ulogu ali samo za "licni" stepen vjerovanja a ne da bi argumentirao drugom.

A rijech filozofija znaci u prevodi "ljubav prema mudrosti" ili ljubav prema razmisljanju, znaci filozof je svaki na neki nacin koji pokushava neke stvari da objasni razumno i koji razmislja dublje.

Ovo gore su bili komentari na nesto sto si ti napisao gore. A licno ipak mislim da muslimani bez razmisljanja nece moci nista. Znaci opet bez neke filozofije pored religije. JEr jednostavno slijepo vjerovanje kao sto nazalost vecina muslimana na svijetu rade, to ne vodi ka dobru. UStvari ishlo bi dobro i bili bi oni srecni ovako josh hiljadu godina, da nije tih prishnih zapadnjaka koi malo vishe koriste razum pa im dodju i porobe ih. A oni umjesto konacu da pocnu sa kako bi ja nazvo filozofiranjem, koje se po mom misljenju ne protii religiji, oni opet traze neki nerazumni argument za njhovu sadasnju situaciju, koje opet mora da se jednostavno vjeruje i Amin.
Znaci opet je kod muslimana taj konflikt.
ignorancija nije bash svakad korisna

sans

Majstor

(31)

  • »sans« je muško

Postovi: 2.733

Datum registracije: 29.07.2002

Lokacija: Svemir/zemlja/Evropa/SCG/New Pazar

  • Poruku poslati

5

Četvrtak, 31. Oktobar 2002

Filozofi su dosta često postavljali teze koje se kose sa osnovnim verovanjem Religije. Kao primer navešću:

Heraklit "Ovaj svet, jedan za sve , nije stvorio niko ni od bogova ni od ljudi, već je on bio, jeste i biće, večno živa vatra, koja se s merom pali i s merom gasi..."
Niche Bog je mrtav!!!

pa nije ni čudo što Religija u osnovi ima negativan stav prema takvoj vrsti filozofiranja.
S druge strane, veći deo filozofskih ostvarenja nama danas ne bi bio ni poznat,naročito kad je u pitanju antička filozofija, da je taj stav Religije prema filozofiji bio rigorozan...Znamo da su dela antičkih filozofa sačuvana upravo zahvaljujući prepisivanju istih od strane islamskih mislilaca, koji su verovatno kritikovali neke njihove stavove ali ipak time doprineli i razvoju savremene filozofske misli...

Ako nemaš iskustva-prevariće te , a ako imaš - onda već jesu , onda već jesu , onda već jesu... ;)

i ... bode mi oči

... al lahko je tebi kad imas olovku sa gumicom

6

Petak, 01. Novembar 2002

pokusaji

Greske antickih filozofa u njihovom ucenju, tj misljenju, su nastale iz pokusaja da shvate stvari koje ljudski um, onakav kakav jeste, nije u stanju da shvati u potpunosti sam i mora negde da zaluta. Bavili su se pitanjem etike, pitanjem politike, pitanjem metafizike, i u svakom od ovih polja su dali veliki znacaj u napretku ljudske misli o datim stvarima. Etika i politika su pokusaji stvaranja sistema kojima bi se ljudi trebali vladati i koje bi trebali postovati da bi bili srecni i ziveli u miru i blagostanju. Tu, iako su imali jako dobrih misli i konkretnih ucinjenih stvari, nisu mogli nikada uciniti ono sto jedino Stvaraoc svega cemu je sistem potreban moze uciniti, a to je da stvore univerzalna pravila kojim se sistem treba voditi a koja ce vaziti za navek, jer nisu u stanju da sagledaju toliko mnogo stvari koje su i iznadi i spred njih. Stvoritelju je to, razume se, lako pa je objavom i dao finalnu rec o tim stvarima koje treba raditi i koje treba postovati da bi sistem bio funkcionalniji i savrseniji (a sve je manje takav sto se manje pravila pridrzavamo, a savrsen ne moze biti jer se mi savrseno pravila ne mozemo pridrzavati) i ta Objava vazi za sva vremena. To je ono sto Caligula naziva datim gotovim resenjima od strane religije. Ja se slazem sa njim da sve to ima vise smisla kad se o tome razmilja, ali i samo postovanje toga daje rezultate jer ne moze biti pogresno (sto se i razmisljanjem utvrdi) jer je od Stvoritelja dato. Ta finalna rec koju je Stvoritelj svih svetova Objavom poslao dosla je onda kad je narod, (svet, svetski zivalj) bio spreman (intelektualno pre svega) da prihvati tu objavu. Veliki znacaj u toj intelektualnoj pripremi naroda igrali su svi ti filozofi koji su, ako nicim drugim, a ono samo spominjanjem odredjene teme i uvodjenjem rasprave o njoj naveli ljude na razmisljanje o datom i na unapredjenje shvatanja o istom. Za one koji sumnjaju da je tako, dovoljno je da se zapitaju da li je ista od toga moglo biti drugacije nego sto je bilo u to vreme, tj da li bi ista isto bilo posle toga, ili da postave kao pitanje mogucnost toga da je neki od antickih filozofa, ili bilo kojih ucenih ljudi (poznatih i nepoznatih.. a mnogo je nepoznatih) bio i poslat od samog Samilosnog (kao Njegov poslanik) sa zadatkom na odredjenom stupnju u odredjeno vreme.
Pogresna slika pojedinca o filozofiji, ili pogresno razmisljanje pojedinog filozofa ne cini filozofiju losom jer je ona mnogo vise dobrog nego loseg svetu donela.
mogu ja da se potpisem i bolje...

7

Petak, 01. Novembar 2002

metafizika

Pitanja ko je stvorio svet, kada, kako, zasto, itd, su osnovna pitanja na koja je covek oduvek pokusavao da nadje odgovor. Razlog razilazenja svih velikih filozofskih umova koji su pokusavali da daju odgovor na ova pitanja je taj sto je tema tih pitanja more koje nije moguce preplivati nijednm ljudskim umom. U Kur'anu, poslednjoj Bozjoj objavi, akcenat nije stavljen na pojasnjavanje tih stvari, ali su one samo isaretom (kao i sve naucne stvari), odredjenim ajetima dovoljno toliko spomenute da daju savrsena objasnjenja svega. Oni filozofi koji su se trudili dati odgovor samostalno na ta pitanja su nepobitno uvek na nekom mestu napustali pravu liniju zdravog razuma, koju su mnogi pratili, i nastavljali davati zamucena i nelogicna dalje objasnjenja, koja se kose sa objasnjenjima koja religija daje, jer su ta objasnjenja poceli da stvaraju iz polja u kojem je za njih vec postala tama. Krug koji je osvetljen i iz kojeg je covek u stanju da vidi i ocenjejuje stvari, i o njima donosi sudove, je veoma mali u odnosu na veo tame koji je iza granica tog kruga svetlosti. Mnogi filozofi su se izdizali iznad ostalih ljudi sposobnoscu da svoj krug razmisljanjem prosire do odredjenih granica na veci nivo od ostalih ljudi i objasne stvari koje su drugima bile neshvatljive (i na taj nacin i drugima daju svetla), ali su padali svi onda kada su krenuli "filozofirati" iz polja u kojem ne vide. Shvativsi koliko je malo polje svetla, tj znanja, Sokrat je i izrekao svoju najpametniju misao u zivotu da zna da nista ne zna (jer je ono sto zna, tj ono sto moze covek da zna, naspram onoga sto ne zna i ne moze da zna toliko malo da je nista, (kao sto i svaki broj, ma koliko veliki, podeljen sa beskonacniscu daje nulu tako je znanje nasparam neznanja nista). Tema na kojoj je najveci broj antickih filozofa posrnuo je vecnost sveta. Iako je dobar broj njih dosao razmisljanjem do zakljucka da je Bog stvoritelj sveta (i to potkrepio logickim dokazima), mnogi od njih nisu umeli da odvoje momenat stvaranja sveta od vecnosti pa su mu i pripisali vecnost. Njihove nelogicnosti, koje su i prilicno dublje i komplikovanije, i kosenja sa verom, uspeli su nadmase i premoste upravo oni mislioci koji su se bavili prepisivanjem i prevodjenjem njihovih dela, a to su srednjovekovni arapski filozofi. Tajna toga sto su oni uspeli da objasne neke stvari, a na koje su se predhodnici spoticali, jeste to sto su oni pored sebe imali Uputu Bozju i pratili su Bozju rec, rec Stvaraoca svega, o svemu stvorenom. To sto su oni ucinili po meni je spoj filozofije i religije i dokaz da se zdravo razmisljanje i filozofiranje slazu sa religijom jer da nije tako bilo bi isuvise apsurdno. Ovakvom vrstom zakljucivanja i razmisljanja se dolazi do mnogih vrsta dokaza Bozje objave, na sta neki gledaju negativno zbog toga jer kazu da Bozjoj objavi ne treba dokaz (ali mislim da su je oni pre toga sami sebi dokazali, pa iz tog znanja do kojeg su dosli tvrde da ne treba nista dokazivati i to kao takvo namecu). Isto to dokazivanje obavljaju i oni koji Kur'an potkrepljuju konkretnim dokazima iz nauke samo sto oni to cine sa razlicitom polaznom osnovom a isti efekat postizu. cinjenica je da bez vere u srcu nista od toga ne moze biti prihvaceno, ali zdrav razum obicno potvrdjuje ono sto srce veruje, ili srce veruje obicno onome sto se eventualno zdravim razumom dokaze (ili se moze dokazati).
mogu ja da se potpisem i bolje...

8

Petak, 01. Novembar 2002

trazenje istine

Ukoliko bb i pored ovoga sto sam ja ispisao smatras da je filozofija bila, i jeste, stetna onda se shvatanja nama dijametralno razlikuju i tesko da cemo se razumet, jer evidentno razlicite krugove shvatanja onda imamo. Ono sto smatram da je problem u tvom razmisljanju je da sve probleme o kojima razmisljas pokusavas da objasnis krugom shvatanja kojim si ogranicen (kao sto rekoh da smo svi ograniceni... neko manje, neko malo manje). Veruj mi da te totalno razumem u svim tvojim pisanjima, ali mi se ne svidja sto ti mislis da si u svemu totalno u pravu i delujes nepomirujuce sa svim razlicitm stavovima. Gledano iz tvog kruga tvoje shvatanje i filozofije je onakvo kakvo jeste, razumem to, ali nadam se da deljenjem i mojeg skromnog misljenja sa tobom pomoci ce ti da na drugi nacin mislis o filozofiji samoj, kao i da razmiljas drugacije (drugacijim metodom razmisljanja, tj donosenja sudova) o svim drugim problemima o kojima imas misljenje koje mislis da je iskljucivo u ispravno (bilo ono to ili ne). Na kraju krajeva o pomiranju misljenja i prihvatnju novih stavova (kada su oni zdravi i prihvatljivi) si i sam cini mi se govorio. Ja samo kazem da oni koji ne pokusavaju da obrate paznju i ne pokusavaju da shvate ono sto je napisano bilo gde, jersu uvek skoncentrisani samo na ono sto oni zele reci, to nikada nece ni prihvatiti niti ispravno odbaciti (same goes to philosophers and the people who don't want to aknoledge them, eventhough they r there).
Selam i pozdrav!
mogu ja da se potpisem i bolje...

Babbha

Profesionalac

(10)

  • »Babbha« je muško
  • »Babbha« je zabranjen

Postovi: 1.336

Datum registracije: 23.07.2002

Lokacija: Neznash za to mesto... nisam ti prichao nikad...

  • Poruku poslati

9

Nedjelja, 03. Novembar 2002

Dakle....

Zamolicu (opet) kurentne face koje postuju u ovaj deo foruma da skrate svoje izjave zarad kvalitetnijeg funkcionisanja i zarad boljeg i USMERENIJEG izjashnjavanja u pojedinim temama...

Zaista ne vidim da je bilo kome stalo da cita po 30ak redova price a da se uz to ostane fokusiran... dakle skrati i sadrzajnije
Dnevno: http://babbha.blogspot.com
Can't Rain All The Time

  • »Birdum-Jardum« je zabranjen

Postovi: 17

Datum registracije: 04.11.2002

  • Poruku poslati

10

Ponedjeljak, 04. Novembar 2002

Selam alejkum Boshnjaci. Pa gospodine Babbha, lahko je to rechi ali je teshko se zaustaviti. Jer u ovakvim raspravama ako se ne kaze kompletna pricha ili ti stav onda se neche dobiti efekat onoga shto se htjelo postichi samim pisanjem posta. Jer, naravno nosi zelja i zar za vodjenjem dijaloga, tj. razmjena znanja. Pa se iz te silne zelje i ljubavi prema znanju i djeshava da se napishu ovoliki textovi. Meni uopshte ne pada teshko da prochitam dugachak text nekog chlana foruma koji pishe na temu koja mene interesuje. Dok na primjer, uopshte mi i ne pada na pamet da chitam neki dugachak text iz neke teme koja me uopshte ne interesuje, pa makar se to i na mene odnosilo. Zato ko hoche neka chita ko neche onda nemoj da se ukljuchuje u temu. Jer ako nemoze da prochita onda je to znak da nema neku veliku zelju za ukljuchenjem u tu temu. Ja recimo sa velikom paznjom chitam dugachke postove fingersbroken-a. Eto tako. Allahimanet

  • »Birdum-Jardum« je zabranjen

Postovi: 17

Datum registracije: 04.11.2002

  • Poruku poslati

11

Ponedjeljak, 04. Novembar 2002

Selam alejkum Boshnjaci. Samo bih htio da kazem ovom Birdum-Bardumu da prestane da zavlachi nos svugdje. Chini mu se da je mnogo pametan i da sve zna. Treba ga malo prizemljiti. Nema gdje nije napisao neshto kao odgovor na neshto, i pishe ga tako ko da je sigurno 100% on u pravu, ko ti to garantuje. Bash bih volio da mi odgovori na ovo. Pametnjakovich jedan. Treba ga iskljuchiti sa Foruma i pobrisati sve njegove postove. Ako ima josh neko da se slaze samnom nek se javi. Da organizujemo jedan protest protiv BB-a, i da zahtjevamo od nadleznih organa da sve pobrishu postove koje je on pisao. Eto tako. Allahimanet

Babbha

Profesionalac

(10)

  • »Babbha« je muško
  • »Babbha« je zabranjen

Postovi: 1.336

Datum registracije: 23.07.2002

Lokacija: Neznash za to mesto... nisam ti prichao nikad...

  • Poruku poslati

12

Ponedjeljak, 04. Novembar 2002

Ups!

Ups! Stani! Stoj! Zaustavljaj! Nema pobune, ni organizovane ni stihijske... nema ! :)

Sve je ok i Samo Dobro®

Malko skratiti, uostalom nije ovo chat za chat sa istovetnim nickovima se ide na #carsija na DalNetu :)
Dnevno: http://babbha.blogspot.com
Can't Rain All The Time

PAUK_

Profesionalac

(10)

  • »PAUK_« je muško

Postovi: 735

Datum registracije: 27.08.2002

Lokacija: Ištekan

  • Poruku poslati

13

Ponedjeljak, 04. Novembar 2002

#carsija :]
Joj koji si lisac sa ovim reklamiranjem ;)

Ali da bi usmerili stvari da tecu svojim tokom, i da stignemo do nekog cilja...ostavimo politiku napolje..i predjimo na stvar.

KRITICKO RACIONALNO MISLJENJE


-je zasnovano na nepristrasnoj proceni razloga za i protiv nekog uverenja. Svako govornik u retorickom duelu moro prihvatiti ovo pravilo kao zakon. Nije racionalno slepo braniti neko misljenje.
Shto se religije tice, ja je smatram kao jednim od potencijalnih puteva do istine. Medjutim jedan njen aspekat (pogreshno protumacen ili ne) nas moze odvesti duboko u ponor zabluda i predrasuda.
To je takozvano "slepo verovanje" tj. stajanje u zashtitu jedne ideje toliko da cemo ceo svoj misaoni razvoj usmeravati prema njoj.
Treba sumnjati u autoritete. Treba im postavljati pitanja, treba ih proucavati iz shto je moguce vishe aspekata dok se ne stvori konacna slika o njima.
U religiji vazi pravilo da nema mesta za nikakvu sumnju. Svako ko sumnja nije sa nama. Ko slucajno posumnja sledi mu smrtna kazna. (Halal i Haram u Islamu).
Ovaj odnos prema sumnji je fatalan.
"Nezadovoljstvo je prvi korak u razvoju jednog naroda"(Oscar Wild.)

HEGEL: teza + antiteza = sinteza ...

Sumnja je osnovna komponenta svetskog progresa.

to be continued...











Dijela su uoblicene slike, a nijet sa kojim su cinjena njihov su duh.

14

Ponedjeljak, 04. Novembar 2002

sumnja vs znatizelja

Onaj koji sumnja, tezi i da dokaze svoju sumnju. Ljudi su vrlo skloni da lakse nadju dokaze za opciju kojoj su pristrasni. Tako je u svakoj sferi zivota. Naravno da postoje izuzeci, ali ta vrsta prilaza problemu je isuvise skepticna da bi bila opste prihvatljiva. Radoznalost, i trazenje za istinom, znanjem, bez pristrasnosti, je ono sto religija preporucuje/nalaze, a to je za mene i najbolji put. Metodi su svi otvoreni za upotrebu, od razmisljanja, filozofije, do nauke i naucnok dokazivanja, samo je bitno da je cilj ispravan. Taj ispravan cilj je opet nesto sto je po religiji jedino ispravno. Sumnjas u to (jer ti se autoritativno, kao dobro, nalaze) sumnjas u najbolje ti ponudjene metode, koje vode uspehu, a okreces se losijim, da bi dokazao ono sto mislis. Losije metode ti pomognu da dokazes ono sto mislis, jer one dokazuju neispravne stvari ( sumnja u ispravno je neispravna stvar).
Dobar naucnik, ili filozof, ako polazi putem skepse, ili sumnje, vrlo lako, ukoliko je vesht, moze i samog sebe da prevari jer se okrece trazenju dokaza koji su protiv ispitivanog, koji nekad mogu biti vrlo jaki sami za sebe, i uverljivi i za mase kojima se prikazu, izolovani, kao takvi (a sve to neispravno).
Autoritete je dobro uvek izvrgnuti proveri, ali one nove, koji pokusavaju da se nametnu. A kada je nesto autoritet onako kako mu i sam naziv objasnjava, originalni istinski autoritet, da nije bio ispravan ne bi do tog stupnja autoriteta nikad ni dosao.
Dobro je sebi odgovoriti na nejasna pitanja, ali jednom kad se shvati da sva pitanja ostaju nejasna bez prilaza religiji, i onome kao sto religija kao autoritet nalaze, pocne i slepo da se veruje. Mozak jednostavno ne ide toliko daleko..
Babbha, u pravu je bb: po nekad ne moze krace. Nekad sama tema vuce i duze od napisanog. Sorry al ne cita onaj koga ne zanima o filozofiji ili ti religiji ove postove, kako vec rece bb. Gledacu da skratim, koliko mogu, al tu sam prilicno smotan.. nisam vesht, a nisam ni filozof. Nekom su potrebne dve, nekom sto i dve..
mogu ja da se potpisem i bolje...

sans

Majstor

(31)

  • »sans« je muško

Postovi: 2.733

Datum registracije: 29.07.2002

Lokacija: Svemir/zemlja/Evropa/SCG/New Pazar

  • Poruku poslati

15

Ponedjeljak, 04. Novembar 2002

U rečima:

To samo dragi Allah dž.š zna...

vidi se da je sumnja prisutna i u Religiji, ali na jedan drugačiji način... sumnja u ljudske autoritete i sposobnosti...

P.S. Sumnjati u nesumljivo, nesumljivo je sumljivo....

Ako nemaš iskustva-prevariće te , a ako imaš - onda već jesu , onda već jesu , onda već jesu... ;)

i ... bode mi oči

... al lahko je tebi kad imas olovku sa gumicom

  • »Birdum-Jardum« je zabranjen

Postovi: 17

Datum registracije: 04.11.2002

  • Poruku poslati

16

Utorak, 05. Novembar 2002

Selam alejkum Boshnjaci. Ovaj gore odgovor na Babbhino skrachivanje nije napisao BB vech BJ. Eto toliko. Allahimanet

17

Utorak, 05. Novembar 2002

sumnja vscinjenica

Ja to sto nesto samo Allah dragi zna ne bih nazvao sumnjom bilo koje vrste. Postoji nesto sto samo Allah DZ.S. zna i On ne SUMNJA da ljudi to mogu znati ON ZNA da ljudi to ne znaju i zato to kaze tako. Filozofi su dosli do sfera o kojima ne mogu znati, i mnogi od njih su i priznali sebi i priopcili drugima da se te stvari ne mogu znati (Kant, El Gazali), a neki to sto nisu u stanju sve shvatiti (sto nemaju uzvisene mogucnosti)uzeli su za osnov da bi stvorili sumnju (i sebi i svetu) u ono sto znaju i sve sto postoji (nice). I oni kao takvi, ti koji sumnjaju, u stanju su da iznesu cak i dokaze da ne postoje, i da su njihova moralna, i saznajna nacela, sva lazna ( i ona iskonska kojima nas niko nije naucio).
Sumnja od ljudi u ljude je nesumljiva, a sumnja u Vece autoritete (religiju Rec Bozju), nesumljivo je sumljiva..
mogu ja da se potpisem i bolje...

sans

Majstor

(31)

  • »sans« je muško

Postovi: 2.733

Datum registracije: 29.07.2002

Lokacija: Svemir/zemlja/Evropa/SCG/New Pazar

  • Poruku poslati

18

Utorak, 05. Novembar 2002

To samo dragi Allah dz.s. zna , izgovoreno u kontekstu negiranja nekog ljudskog "čvrstog" stava povodom nečega što prevazilazi ljudske sposobnosti , od strane drugog čoveka, predstavlja ujedno i sumnju u to što je taj "ljudski faktor" tvrdi.
Na to sam mislio...i rekao:sumnja u ljudske autoritete i sposobnosti... ali hajde i da naglasim, od strane drugog, pametnog čoveka.


P.S. Sumnja od ljudi u ljude je nesumljiva, a sumnja u Vece autoritete (religiju Rec Bozju), nesumljivo je sumljiva je složenija varijanta složene rečenice kojom sam već u prethodnom postu usložnio jednu složenicu :D :D :D

Kaži Mujo ako Bog da....
Ako nemaš iskustva-prevariće te , a ako imaš - onda već jesu , onda već jesu , onda već jesu... ;)

i ... bode mi oči

... al lahko je tebi kad imas olovku sa gumicom

19

Utorak, 05. Novembar 2002

da se naglasi sve

Sumnja je onda, ili dakle, u ljudima i ljduska a ne u Religiji.. sumnja se u ljude, i ljudske autoritete, a Religija se shvata i prihvata (onaj ko shvata on prihvata), a onaj ko zeli da sumnjom shvati, nikad nece ni shvatiti.. ponovo na sumnja vs radoznalost..
mogu ja da se potpisem i bolje...

PAUK_

Profesionalac

(10)

  • »PAUK_« je muško

Postovi: 735

Datum registracije: 27.08.2002

Lokacija: Ištekan

  • Poruku poslati

20

Utorak, 05. Novembar 2002

Sans

Citirano

To samo dragi Allah dž.š zna...
[vidi se da je sumnja prisutna i u Religiji, ali na jedan drugačiji način... sumnja u ljudske autoritete i sposobnosti...


Autoritet je autoritet, bio on ljudski ili bozanski, oba nas mogu dovesti u ponor. Nemozemo opravdavati jedan vid sumnje a drugi kategoricki negirati.

Dijela su uoblicene slike, a nijet sa kojim su cinjena njihov su duh.

Social bookmarks