Niste prijavljeni

Dragi posjetioče, Dobrodošli na Otvoreni Forum - Novi Pazar. Ukoliko je ovo Vaša prva posjeta molimo vas pročitajte Pomoć. U pomoći je objašnjeno kako ovaj forum radi. Morate biti registrirani kako bi vidjeli sve teme i sve forume. Molimo vas da se registrirate ili da ovdje pročitate kako se registrirati. Ukoliko ste već registrirani molimo ulogirajte se ovdje.

SleepLess

Početnik

(10)

  • »SleepLess« je žensko
  • »SleepLess« je autor ove teme

Postovi: 13

Datum registracije: 23.06.2007

Lokacija: Gde je posao tamo je moja kuca

  • Poruku poslati

1

Ponedjeljak, 25. Juni 2007

Streljanje Bosnjaka na Hadzetu od 1944 28. novembra

Pregledala sam skoro sve teme koje dodiruju ili
spominju ovaj slucaj.

Mene konkretno interesuju IMENA i PREZIMENA
ljudi koji su od tog kobnog dana pa u sledece dve godine bili pobijeni.

Hadzet je inace izgradjen na velikom groblju, na masovnoj grobnici.

Zamolila bi svakoga ko zna bilo sta o ovim dogadjajima da mi na PM posalje podatke ili me uputi na web-linkove radi mojeg daljeg istrazivanja.

PS
Svi podaci o ovom dogadjaju su nekoliko meseci posle toga prebaceni u Centralni Arhiv u Beogradu i zapecaceni su i do danas nisu dostupni javnosti.

:(
I Want To Believe

Johhny

Profesionalac

(10)

  • »Johhny« je muško

Postovi: 1.557

Datum registracije: 17.12.2003

Lokacija: dje stignem

  • Poruku poslati

2

Ponedjeljak, 25. Juni 2007

pa kako ondaK mislish da mi dodjemo do njih, ako su vech zapechacheni u arhivi grada Beograda?!

chak ni oni najstariji, koji si u dalje zhivi, koji su mozhda i bili tu kada se to desilo, ne mogu ti dati te podatke...
mozhda chak ni rodbina streljanih,
jer se to zatashkalo unaprijed.


srechno u search!
[SIZE=1]Ako ikad dospijem tamo gdje prestaje strah, bit` chu spreman da zaboravim...[/SIZE]

didy

Zlatna sredina

(10)

  • »didy« je žensko

Postovi: 505

Datum registracije: 21.10.2006

Lokacija: novi pazar

  • Poruku poslati

3

Ponedjeljak, 25. Juni 2007

Ma bice dostupni sigurno. Jedan takav dogadjaj ne moze da se baci negde na policu, u nekom prasnjivom podrumu i da se izbrise iz istorije. Pitanje je samo koliko toga ce nam biti omoguceno da znamo. A starosni interval ljudi koji bi mogli da budu ocevidci tog neljudskog cina bi bio izmedju 70 i 90 god, a vrlo je moguce doci do trazenih informacija, bar ja tako mislim.

Puno srece i uspeha nasem mladom arheologu :) :)



P.S. Trebala si poceti sa nekim lepsim iskopavanjem, jos nekog bedema, hamama ili ne znam cega vec, zbog malera ;)
Po rubu duge hodati, na dlanu mraz zapupiti.
Sta jos o tebi dodati,
da te je lako prodati, al te je tesko kupiti.

E-B

Zlatna sredina

(10)

  • »E-B« je zabranjen

Postovi: 284

Datum registracije: 17.10.2004

  • Poruku poslati

4

Ponedjeljak, 25. Juni 2007

Izvod iz knjige "Sandzak porobljena zemlja"


Masovna strijeljanja Bošnjaka na Hadžetu u Novom Pazaru

Partizani su strijeljali skoro sve najuglednije Pazarce toga vremena i mnoge druge Bošnjake iz drugih sandžačkih gradova. Egzekuciju su vršili na Hadžetu, u Novom Pazaru. Savremenik tog doba poznati i cijenjeni Husein-Ceno Zatrić iz Novog Pazara kaže o tom vremenu sljedeće:
"Tada je predsjednik Prijekog suda u Pazaru bio neki Đorđe Peruničić koji je nagrdio naš narod. Na Hadžetu su pored Aćifa efendije, sjećam se, strijeljani i Ahmetaga Daca, Ćamil Karišik, Ibrahim-lbro Rasovac sin Salih-bega Rasovca, Abit Grbović - šećerđija, Azem Balinac, Mehmed Ćilerdžić, Hasib Nikšić, Iso Hrvaćanin, Amir Brunćević, Osman Zvizdić iz Sjenice i mnogi drugi. Bilo ih je grdno mnogo, ne mogu da se sjetim svih tih nesrećnika koji su izgubili glavu na pravdi Boga." (12)


Javno strijeljanje Aćif - efendije i Ahmeta Dace
(21. januara 1945)


Autentično svjedočenje o javnom pogubljenju dvojice najuglednijih pazarskih političara ostavio je, danas sedamdesetogodišnjak Jusuf Poplata, rođeni Pazarac, koji živi u Turskoj.
"Sjećam se ko danas, počinje Jusuf svoje svjedočenje, kroz čaršiju je prostrujala vijest da će se sutradan (21. januara) na Hadžetu streljati Aćif i Ahmet Daca. Ja sam u to vrijeme, kao petnaestogodišnjak, bio u partizanskoj miliciji. Iz znatiželje sam na Hadžet pošao sa mojim prijateljem Medom Rožajcem. Snijeg je bio napadao do koljena. Narod se bio iskupio na hadžetsku livadu koja se nalazila sa druge strane današnjih Bolnica. Tu je nekada bilo igralište. Na livadi je bilo, pored narodne mase, i oko 300 vojnika. Oni su bili postrojeni naspram nas. Svi smo gledali u pravcu gradskog zatvora odakle je trebalo da dođu Aćif i Ahmet. Nije prošlo mnogo kada su se pojavili sa vezanim rukama i nogama. Vojnici su ih priveli do telefonskih bandera i tu ih vezali lancima sa rukama otpozadi. Pala je komanda da se pristupi streljanju. Desetak vojnika je izašlo ispred njih. Partizanski oficir je izdao naređenje da se streljaju. Odjeknuli su pucnji i obojica se klonula glavom. Doktor Benčan, Slovenac koji je radio u Pazaru, je trebao da konstatuje njihovu smrt. Opipao je puls obojici i pokazao da je Ahmet Daca još živ, jer mu je srce još uvijek pulsiralo. Jedno partizanče, nije imalo više od četrnaest godina, prišlo je, skinulo sa ramena njemački automat i pucalo u Ahmetovu glavu. Iz raznijete glave poprskala je krv na sve strane. Poslije toga su im poskidali opanke, vunjene čarape, satove i kapute. Naređeno nam je da se raziđemo i šta je poslije bilo sa njihovim tijelima niko ne zna." (13)

Kako su izgledala ova strijeljanja opisuje i sandžački književnik Omer Turković:
"... Tog trenutka se vojnici (partizani) postrojiše na ivicu kratera i repertiraše puške i bez komande iznenada suknu vatra. Svi su popadali u blato na dno jame bez ijednog glasa, nisu imali vakta ni šehade da provedu. Vojnici odložiše puške pored jednog mezara i uzeše lopate te svališe zemlju sa ivica na polegle leševe pokrivši ih blatom i ubrzo potom krenuše niz groblje ka čaršiji." (14)

Među nevino ubijenim Sandžaklijama se nalazio i rahmetli Osman Zvizdić iz Sjenice. Ovaj čovjek se nikada nije bavio politikom, svi su to znali u Sjenici. Međutim, partizani su ga ubili jer je Osman posjedovao veliku imovinu, a nije im odgovarala ni činjenica što je upravo Osman bio rođeni brat čuvenog Hasana Zvizdića. Njegov sin, Husein Zvizdić (Mert), danas ugledni biznismen u Njemačkoj, sjeća se tog vakta i priča kako su partizani vršili masovne likvidacije na Hadžetu:
"Tijela obešenih i streljanih Muslimana partizani su bacali u velike rupe na Hadžetu koje su nastale nakon savezničkih bombardovanja krajem rata. Sutradan bi u čaršiji istakli spisak ubijenih koje su partizani nazivali "narodnim izdajnicima."

Stari Pazarci, očevici ovih masovnih pogubljenja, tvrde da se na Hadžetu nalazi nekoliko masovnih grobnica u koje su bacani ubijeni Bošnjaci. Djelimičan spisak strijeljanih Bošnjaka objavio je historičar Mijo Radović u svojoj knjizi "Hronika Novog Pazara u NOB-u", iz 1960. godine. Među onima koji su pobijeni, a koje je osudio Vojni sud Divizijske oblasti u Novom Pazaru, nalaze se i ova lica:
Alibašić Hivzo (strijeljan 21.12.1944.),
Rašljanin Huso (21.12.1944.),
Adžović Azem (21.12.1944.),
Hamzagić Mehmed (21.12.1944.),
Nikšić Hasib (21.12.1944.),
Gargović Džemo (21.12.1944.),
Karišik Ćamil (21.12.1944.),
Rasovac Ibrahim (21.12. 1944.),
Hrvaćanin Iso (21.12.1944.),
Hudović Džibo (21.12. 1944.),
Bakračević Mika (21.12.1944.),
Buhić Šećer (21.12.1944.),
Ljajić Ejup-aga (21.12.1944.),
Poturović Abit (21.12.1944.),
Brunčević Amir (21.12.1944.),
Vučelj Meho (19.01.1945.),
Ganić Tahir-beg (21.01.1945.),
Grbović Abit (29.12.1944.),
Rugovac Rifo (29.12.1944.),
Jejna Uzeir (29.12.1944.),
Skarep Uzeir (29.12.1944.),
predratni komunista, Zejnelagić Hakija (29.12.1944.),
Krnjojelac-Turković Šućo (29.12.1944.),
Dražanin Husko (21.01.1945.),
Društinac Ćamil (21.01.1945.),
Zolotarevski Vladimir (21.01.1945.),
Gorjanstov Aleksej (29.01.1945.),
Ladonja Bela (19.01.1945.),
Ladonja Marija (19.01.1945.),
Ljajić Abit (21.12.1944),
Muminović Medo (16.03.1945.),
Mumdžić Feho (21.01.1945.),
Plojović Muharem (17.02.1945.),
Nokić Šerif (17.02.1945.),
Paljevac Latif (21.01.1945.),
Paljevac Ramiz (21.01.1945.),
Saračević Hamdo (21.01.1945.),
Solinger Marija (19.01.1945.),
Ćilerdžić Abdulaha Mehmed (21.01.1945.),
Petlača Ibro (21.01.1945.),
Daca Ahmed (21.01.1945.),
Hadžiahmetović Aćif (21.01.1945.),
Džanefendić Osman (19.01.1945.). (15)

M. Radović iznosi podatak da je od ulaska partizana u Novi Pazar, u novembru 1944. do sredine maja 1945., javno streljano ili ubijeno, bez znanja javnosti, svega 150 građana Novog Pazara i Deževskog sreza. Nekada istaknuti političar u komunizmu, a sada advokat Ramiz Crnišanin, piše da su u to vrijeme "odluke o životu i smrti donosili pojedinci. Naročito je bio ozloglašen Đorđe Peruničić, major OZN-e, kao i neki Rade Obradović, porijeklom iz Bijelog Polja, koji je odlazeći iz Novog Pazara poneo čitav karavan čilima i drugih opljačkanih stvari." (16)

Da bi prikrili ovaj strašni zločin počinjen nad bošnjačkim narodom, komunisti su nakon rata na Hadžetu podigli stambeno naselje! Međutim, ovaj zločin genocida sandžački Bošnjaci nisu nikada zaboravili.

O nedjelima koja su partizani počinili poslije 1945. kada je završen rat u Sandžaku, pisao je Husnija. H. Čengić u "Muslimanskom glasu" 05. jula 1991. godine:
" Kada su četnici prestali sa klanjem, započeli su partizani da se obračunavaju sa Muslimanima. Oni su ubijali samo odrasle, umne, viđene ljude, one koji se nisu slagali sa komunističkom ideologijom. Njih su ubijali po jednostavnom postupku. Odvodili su ih iza kuće, hapsili na brzinu, saslušavali, "sudili", osudili i streljali... Ovaj komunistički genocid je znatno manjeg obima, ali po kvalitetu daleko teži. Tako je na Hadžetu u Novom Pazaru ubijen veliki broj šehida, ljudi koji su nedužno platili ceh zato što su se borili protiv četnika ... Četnike su hvatali, iz šume dovodili, saslušavali i dobro im priprijetili da se ne šale i ne vraćaju u četnike. Njima je bio oprošten svaki grijeh! Jer novembra 1944. godine su amnestirani četnici, ali ne i Muslimani..." (17)

Pazarcima je trebalo skoro 50 godina da smognu snage i rehabilituju Aćif efendiju koji predstavlja jedan od najsvjetlijih likova novopazarskog kraja. Bošnjački narod je to učinio preko svojih predstavnika u Muslimanskom Nacionalnom Vijeću Sandžaka (danas BNVS), 11. maja 1991. godine. Međutim, sandžački intelektualci još uvijek oklijevaju da se uhvate u koštac s tom temom i naučno obrade ulogu i značaj Muslimanske milicije u Drugom svjetskom ratu. Neki od časnih izuzetaka su dr. Mustafa Memić, mr. Safet Bandžović kao i historičar Esad Rahić. Gospodin Rahić se s pravom pita: Da li su lokalni "kvislinzi" poput Aćifa-efendije Hadžiahmetovića, Bika i Deka Dreševića zaista bili izdajnici, ili obratno, vrlo hrabri ljudi koji su žitelje našega grada i okoline spasili od potpunog genocida? Ova i mnoga druga pitanja i dileme može razriješiti samo jedna cjelovita, jezgrovita i na kriterijima historijske istine zasnovana "Historija muslimanskog naroda." (18 )


reference
12 Iz izjave Huseina-Cena Zatrića date autoru u ljeto 1996.
13 Izjava Jusufa Poplate data autoru krajem decembra 1999. godine.
14 Omer Turković, knjiga Velika ćuprija, str. 214, Novi Pazar 1995.
15 Tekst mr. Safeta Bandžovića u časopisu "Mak" broj 21- 22, febr.- april 1998.
16 Ramiz Crnišanin, Priče iz Tijesne čaršije, str. 108-109, Beograd, 1995.
17 Harun Crnovršanin, Nuro Sadiković, Navedeno djelo, str. 106-107.
18 Iz teksta historičara Esada Rahića, Nezavisna revija Sandžak, br. 23 iz 1993

  • »Dipche_boy« je muško

Postovi: 58

Datum registracije: 27.04.2005

Lokacija: Novi Pazar

  • Poruku poslati

5

Utorak, 26. Juni 2007

za ssta postoji "zakon o dostupnosti informacija"

U beogradu imas Rodoljuba Ssabica koji je zaduzen za informacije od javnog znachaja, pissi njemu "javno sa pechatom organizacije za koju istrazzujes" i prema zakonu treba da dobijes to sto se interesuje...
ako ti treba nesto jos pissi na private...
pozdrav
NIJE BITNO STA KAZU LJUDI, BITNO JE DA ZNAS STA TI PRICAS!

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

6

Utorak, 26. Juni 2007

Citirano

Orginalno od E-B
Gospodin Rahić se s pravom pita: Da li su lokalni "kvislinzi" poput Aćifa-efendije Hadžiahmetovića, Bika i Deka Dreševića zaista bili izdajnici, ili obratno, vrlo hrabri ljudi koji su žitelje našega grada i okoline spasili od potpunog genocida? Ova i mnoga druga pitanja i dileme može razriješiti samo jedna cjelovita, jezgrovita i na kriterijima historijske istine zasnovana "Historija muslimanskog naroda."

Ako tu 'Historiju muslimanskog naroda' (valjda se misli na Bosnjake jer muslimanskog naroda ima preko milijarde) budu pisali Rahic i Crnovrsanin onda ce to, bojim se, biti samo pandan raznim srpskim nacionalistickim pamfletima koji falsifikuju srpsku historiju. Ako se tog posla bude prihvatio Safet Bandzovic, valja ocekivati kvalitetno djelo koje ispunjava naucne kriterije, koje obiluje cinjenicama, dokumentima ...
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

alBazari

Profesionalac

(10)

  • »alBazari« je muško

Postovi: 772

Datum registracije: 09.12.2002

Lokacija: Novi Pazar, Sandžak

  • Poruku poslati

7

Utorak, 26. Juni 2007


Da, 28. novembar. Nama su ga u osnovnoj školi objašnjavali kao oslobođanje Novog Pazara od njemačkog okupatora. Međutim, toga dana uveliko nije bilo nijednog njemačkog vojnika u Pazaru. Novi Pazar je bio oslobođen od Bošnjaka.

Slažem se da ne bi bilo dobro da se istraživanja tog dijela naše historije dohvaćaju Rahić i Crnišanin, a da bi najbolje bilo da to uradi naš jedini historičar dr. Safet Bandžović.



"Ko se odvaži i radi brzo biće izbavljen,
dok i tragalac koji je spor može gajiti samo nadu." (Hz. Alija)

saf

Učenik

(10)

Postovi: 94

Datum registracije: 18.12.2006

  • Poruku poslati

8

Utorak, 26. Juni 2007

a ko su ti [SIZE=1]rahić i crnišanin[/SIZE]

Acif Hadziahmetovic
--------------------------------------------------------------------------------
Acif Hadziahmetovic, u narodu poznat kao Acif-efendija, jedan je od najuglednijih sandzackih politicara

izmedju dva svjetska rata. To je covjek koji je bio najzasluzniji za odbranu sandzackog glavnog grada od

cetnika.


Acif-efendija je rodjen 1887. godine u Novom Pazaru gdje mu se otac Emin-aga Bljuta doselio iz

Djakovice. Zavrsio je tursku Vojnu akademiju u Bitolju, istu onu na kojoj je studirao i turski predsjednik

Mustafa Kemal Ataturk. Po zavrsetku akademije stice cin kapetana. U novoj drzavi, Kraljevini Jugoslaviji,

Acif-efendija postaje jedan od inicijatora za formiranje bosnjacko-muslimanske stranke Dzemijet-el-islami.

Ova stranka je okupljala Bosnjake i Albance - muslimane iz Sandzaka, Kosova i Makedonije. Posto nije

htjela da se potcini diktaturi kralja Aleksandra i Nikole Pasica, Dzemijetu je 1924. godine zabranjen rad.

Od tada, pa do pojave SDA (Stranke demokratske akcije) krajem 1990., Bosnjaci-muslimani sa ovih

prostora nisu imali svoju stranku. Sandzacki narod mu je posebno zahvalan zbog njegovog angazovanja u

zaustavljanju iseljavanja muslimanskog zivlja iz Sandzaka u Tursku. Rahmetli Acif-efendija, centralna

figura muslimanskog politickog i vojnickog organizovanja u novopazarskom kraju, bio je meta tri neuspjela

politicka atentata. Za prva dva neuspjela atentata odgovorni su velikosrpski nacionalisti iz Beograda, a za

treci su odgovorni lokalni komunisti koji su za egzekutora bili odrijedili Hasa Rozajca, ali se na kraju od

toga odustalo. Krajem 1941. Acif-efendija organizuje odbranu Pazara od napada cetnika koji su krenuli iz

pravca grada Raske. Cetnicka taktika je bila da Sandzak pritisnu sa svih strana, prvo iz pravca istocne

Bosne, zatim pravca Crne Gore, a sa srbijanske strane iz pravca Ivanjice i Raske. Cilj cetnickih

komandanata bio je zauzeti Novi Pazar, a njegovo stanovnistvo pobiti i protjerati. Medjutim, dogadjaji su

pokazali da je najzesci otpor cetnickim bandama pruzilo bas stanovnistvo Novog Pazara, potpomognuto

jedinicama sa Pesteri i jedinicama kosovskih Albanaca koje je predvodio legendarni Saban Poluza. Na

planinama koje okruzuju Novi Pazar polovinom 1941. se formiraju cetnicki odredi sastavljeni od Srba iz

dezevskog i moravickog sreza. Planine Kopaonik, Rogozna, Golija, Javor kao i dolina rijeke Ibra u pravcu

Raske i Kraljeva, vrvjeli su od bradatih zlocinaca. Istog dana kada je kapitulirala Kraljevina Jugoslavija,

17. aprila 1941., njemacka vojska je usla u Novi Pazar. Stanovnici Pazara nisu skrivali zadovoljstvo zbog

dolaska Nijemaca, jer su se nadali da ce u okviru nove vlasti vratiti autonomiju Sandzaku koju su dobili

Berlinskim kongresom 1878., a koja im je ukinuta srpsko-crnogorskom okupacijom u novembru 1912.

godine. Postujuci historijsko pravo na autonomnost ove regije, njemacka Komanda je dozvolila i

omogucila sandzackim prvacima da povrate vlast koja im je oduzeta nakon Prvog balkanskog rata. Na

savjetovanju u Kosovskoj Mitrovici, koje je njemacka Krajs komanda organizovala 19. aprila 1941.,

politicka vlast i upravljanje se predaje sandzackim Muslimanima. Na ovom savjetovanju ucestvuje i Acif-

efendija i Ahmet Daca. Kljucne funkcije u glavnom gradu Sandzaka - Novom Pazaru preuzimaju Acif-

efendija, Ahmet Daca i Behrija Abdurahmanovic. Sve vazne polozaje koje su ranije drzali Srbi preuzeli su

Bosnjaci, a iz zandarmerije su izbaceni svi Srbi i Crnogorci jer - Acif nije imao povjerenja u njih. Ta

njegova dalekovidnost i preventiva pokazale su u kasnijim dogadjajima kao potez koji je spasio Novi

Pazar, a time i cijeli Sandzak, jer kljuc odbrane nalazio se u ovom gradu. Za komandanta zandarmerije

postavljen je Azem Hadzovic. U red najuglednijih Pazaraca tog vremena, pored Acif-efendije ulazili su

slijedeci prvaci:



- Ahmet Daca, sreski nacelnik i predsjednik opcine Novi Pazar,

- Ejup-aga Ljajic,

- Hafiz Ibrahim Ridjanovic, serijatski sudija,

- Murat-efendija Sukic, muftija,

- Dzemail-aga Bosnjovic,

- Mahmut-efendija Elfic.

Cetnicke zvijeri neprestajno su kidisale ne bi li rastrgale srce sandzakog otpora - Novi Pazar. Tada se na

celu Odbora za odbranu Pazara nalazio Acif-efendija. Ovakvi odbori formirani su u vecini sandzackih

gradova. Acif je potpuno kontrolisao situaciju u gradu i okolini. Odmah je mobilisao cjelokupno vojno

sposobno stanovnistvo i podijelio mu oruzije i municiju i istovremeno poslao tri delegacije da u pomoc

pozovu albansku bracu s Kosova i Muslimane sa Pesteri i drugih srezova. Delegaciju, koja je krenula

traziti pomoc od kosovskih Albanaca, cinili su ugledni Pazarci:




- Hanefija Ljajic,

- Rasim-aga Nislija,

- Hazir-aga Krljes i

- Fehim-aga Hocanin


Ovaj rodjeni Pazarac, koji je u svojim venama imao albanske krvi (otac mu je bio Albanac) imao je

odlicne veze s kosovskim Albancima koji su drzali skoro svu vlast na Kosovu. Zahvaljujuci svom utijecaju

kod albanskih prvaka kao sto su bili Dzafer Deva, Bujazit Boljetinac (sin cuvenog Isa Boljetinca, koji je

bio dobar prijatelj Jusufa Mehonjica), Adem Voca i drugi. Acif-efendija je na vrijeme naoruzao Pazarce.

Po dobijenom pozivu 3.200 kosovskih Albanaca, nevidjenom brzinom preko planine Rogozne stize u Novi

Pazar. Jake cetnicke snage samouvjerno su nadirale i vec pocele ulaziti u pazarska naselja. Odjednom su

se sa brda okolo Pazara prolomili gromoglasni povici: "Mulje, mulje!" (na albanskom znaci "juris,

naprijed") Istovremeno, iz pravca Dohovica (danas prekrsteno u Dojevice) i Ribarica pristizu Pesterci,

Bisevci i borci Dzemaila Konicanina. Cetnici su se dali u panicno bjekstvo u pravcu Raske, odakle su i

dosli. Medjutim, njih su u povlacenju docekali tek pristigli Albanci i kod Novopazarske Banje ih potpuno

razbili. Kod ubijenih zlocinaca su u njihovim "jandjicima" (torbama) nalazili velike eksere "cuprijase" kojim

su htjeli da Muslimane zakivaju na krstove kada osvoje grad. Pesterci, koji su dosli iz pravca Jasenovka,

Pozege i Vareva su protjerali cetnike preko sela Vojnica i Vidova u pravcu Raske. Hrabre Albance je tada

predvodio legendarni Saban Poluza koji je sa svojim ljudima zaduzio Muslimane ovog kraja za sva

vremena. Na zalost, o ovome covjeku se danas u Pazaru malo zna, izuzimajuci starije Pazarce koji se

sjecaju tog vakta. U bici za slobodu Novog Pazara pala su 144 Albanca. Mezarevi ovih sehida i gazija

nalaze se na najvecem pazarskom mezarju Gazilaru. Sa junacke Pesteri stiglo je oko 2.000 naoruzanih

Muslimana koje je predvodio cuveni Mula-Jakub iz junackog Biseva. Cetnici su u toku ovih 65 dana (od 2

. oktobra do 7. decembra 1941.) organizovali tri napada na Pazar, a Muslimanska milicija, na celu sa Acif-

efendijom, izvela je jedan jak kontranapad na grad Rasku. Tada se u bitkama kod Raske istakao "junak na

bijelom konju", Dzemail Konicanin koji je predvodio borce tutinskog kraja. E. Musovic u knjizi "Novi

Pazar i okolina" navodi: "Prvi napad na Novi Pazar je bio 4. novembra 1941. Cilj napada je bio

zauzimanje grada i likvidacija Muslimana. ...Napad je trajao od cetiri do 10 casova. Nije uspio. Poslije

ovog napada Acif je doveo u grad nove snage i kao odmazdu organizovao napad na Rasku. Ovaj napad

poceo je 16. novembra u 10 casova, a zavrsio se 17. novembra oko 16 casova. U ovom napadu

ucestvovalo je 2.600 sada bolje naoruzanih Albanaca i Bosnjaka. Drugi napad cetnika na Novi Pazar

izvrsen je 21. novembra sa jacim snagama nego u prvom napadu. Trajao je samo jedan dan. Za vrijeme

ovog napada spaljena su sva muslimanska sela od Pozege do Vucinica. I ovaj put Novi Pazar je uspjesno

odbranjen. Treci napad na Novi Pazar je bio specifican. U njemu su ucestvovali i Njemci, koje su cetnici

prevarili jer su ih obavijestili da grad drze komunisti. Cim je napad poceo, oko devet casova 4. decembra,

Njemci su otkrili prevaru i vratili se u Rasku zajedno s cetnicima."




Nakon prvog cetnickog napada na Pazar, Acif-efendija organizuje kontranapad kako bi cetnicima zadao

zestok udarac koji bi ih opametio. Bio je potpomognut komandantom tutinske Milicije rahmetli Dzemailom

Konicaninom i bracom Bikom i Dekom Dresevicem. Bili su dovoljno jaki da zauzmu grad Rasku ali su

dobili upozorenje od Njemaca da ne idu dalje. U drugom napadu na Pazar, cetnicima je pristiglo pojacanje

iz Srbije u ljudstvu i naoruzanju. Misleci da ce sada bolje proci nego prvi put, a ujedno kivni zbog

prethodnog poraza, cetnici su pokazali izuzetnu svirepost i brutalnost, popalivsi sva muslimanska sela od

Pozege do Vucinica. Tada su mjestani Pozege bukvalno masakrirani. Stariji ljudi koji su prezivjeli ovaj

strasni dogadjaj pricaju da su "cetnici klali starce, zene i djecu i bacali ih u volujska kola, a zatim pustali da

sama dodju natovarena sa masakriranim tijelima u Pazar." Nakon sto su prestali cetnicki napadi na Pazar,

Sandzak i njegov glavni grad postaju podrucije vece aktivnosti srpskih i crnogorskih komunista koji za

partijskog sekretara Oblasnog komiteta KPJ za Sandzak postavljaju cuvenog Rifata Burdzevica Trsa koji

je uzivao povjerenje partijskog rukovodstva iz Beograda. Medjutim, protiv njega su bili crnogorski

komunisti kojima nije odgovarala Rifatova borba za bolji polozaj Bosnjaka-muslimana u poslijeratnoj

Jugoslaviji. Bio je jedan od glavnih zagovornika autonomije Sandzaka. Crnogorski komunisti ga

proglasavaju "Turcinom, izdajnikom revolucije". Oni su se plasili da bi Trso svojim uticajem mogao

stvoriti pokrajinu Sandzak nakon rata, sto njima nije nikako odgovaralo, pa su ga u saradnji sa cetnicima

likvidirali zajedno sa Vladimirom Knezevicem Volodjom i Tomasem Zizicem 2. oktobra 1942. godine u

selu Trnovu kod Mrkonjic-Grada. Iako je Trso svojim dolaskom u Pazar 10. aprila 1941. godine pokusao

motivisati narod i uglednije ljude za ustanak, nije u tome uspio, tako da u ovom gradu komunisti, sve do

pred kraj rata, nisu predstavljali znacajnu snagu. Acif-efendija i braca Dresevic su suvereno kontrolisali

situaciju u gradu. Misleci da ce likvidacijom Acifa-efendije preokrenuti stanovnistvo Pazara na svoju

stranu, lokalni komunisti na celu sa Ramizom Kocom planiraju njegovo ubistvo.


Dogovor je bio da ce se svi Bosnjaci nakon zavrsne obuke u Njemackoj i juznoj Francuskoj vratiti da

brane Bosnu i Sandzak. U Pazaru su izvrsene dvije mobilizacije, prva - 10. aprila 1943. godine, kada je

mobilisano 600 ljudi. Oni su kamionima prebaceni u grad Rasku, a zatim u Zemun gdje su se zadrzali 15

dana da bi na kraju bili transportovani u Njemacku i juznu Francusku. Druga mobilizacija izvrsena je 12.

juna 1943. Nakon cetiri mjeseca obuke, Pazarci su se vratili na teritoriju Bosne i Hercegovine. Bosnjaci i

Albanci su se borili u dvije divizije koje su ulazile u sastav njemacke vojske: prva je bila "Handzar divizija"

i cinili su je bosanski Bosnjaci, a druga je bila "Skender-beg divizija" i bila je sastavljena od kosovskih

Albanaca i Sandzaklija. Medjutim, Bosnjaci i Albanci koji su mobilisani u ove dvije divizije nisu mogli dati

odgovarajucu zastitu svom narodu od cetnika zbog konflikta koji je izbio izmedju njemackih vlasti i

muslimaskih oficira koji su komandovali ovim divizijama. Na drugoj strani, ni ustasama nije odgovaralo da

Bosnjaci imaju svoju vojsku. U to vrijeme, u gradu Raski, njemacke vlasti su krajem 1943. stvorile tzv.

Suc-policiju koja je brojala 120 ljudi. Komandant je bio Biko Dresevic. Ona je bila izuzetno mobilna i sem

sto je branila Pazar, stitila je dobar dio Pesteri. Bikovi borci su se posebno istakli kada je branjen Pazar od

cetnika 1941. godine. Medjutim, kako se rat priblizavao kraju, a njemacka vojska dozivljavala poraze na

svim frontovima, tako i Muslimanska milicija u Sandzaku dozivljava kraj. Ali, treba istaci da dok su

postojale ikakve sanse i mogucnosti da se brani Sandzak, njeni pripadnici su pruzali otpor. Krajem 1944.

vodjene su zestoke borbe sa partizanima koji su ojacani krenuli da definitivno slome otpor sandzacke

Milicije. Partizanske divizije prodiru krajem 1944. dublje u Sandzak i uspijevaju poraziti pripadnike

Milicije u svim vecim gradovima: N. Pazaru, Sjenici, Tutinu, Prijepolju, Bijelom Polju, Priboju. Prvih

dana avgusta 1944. godine, partizani Peka Dapcevica prelaze iz Crne Gore u Sandzak i u selu Lukare i na

planini Rogozni ubijaju 200 albanskih vojnika (zandara). Zbog velike koncentracije njemacke vojske u

Novom Pazaru krajem rata (masovno su se povlacili iz Grcke), saveznici ga bombarduju tri puta. Tada je

poginulo preko 600 Nijemaca i preko 200 Muslimana. Istovremeno, potpomognuta saveznickom

avijacijom, Pazar napada i II proleterska, V, XII i XXII divizija NOVJ. Nakon zestokih borbi partizani

Ibarskog odreda (u cijim redovima je bilo mnogo cetnika-pokajnika) i Golijske cete napadaju Nijemce kod

sela Prcenove, i sutradan, 28. novembra, Pazar je bio opkoljen, a Nijemci se, zajedno sa pripadnicima

Muslimanske milicije, povlace u pravcu sela Vidovo, jedinim slobodnim putem koji vodi ka Sjenici. Na

putu od Pazara ka Sjenici, neki borci su se izdvajali i odlazili u pravcu Kosova, Grcke i Albanije. Poslije

1.290 dana partizani su usli u grad. Ovim putem su se povukli braca Biko i Deko Dresevic i Hasan-aga

Zvizdic, prvak iz Sjenice. Sa bracom Dresevic je posao i Acif-efendija, ali je prema prici prezivjelih

ocevidaca, promijenio odluku i u zednjem trenutku rijesio da se vrati u Pazar. Tada se Acif obratio Biku

rijecima:


"Ja se u Pazar vracam, pa nek bude sta ce biti."

"Nemoj Acife, ubice te komunisti!" upozorivao ga je Biko.

"Ako sam kriv, nek me ubiju, ali ja se ne osjecam krivim,

ni pred Allahom dz. s., ni pred narodom,"



bile su Acifove zadnje rijeci pred rastanak sa svojim borcima koji su krenuli ka Grckoj. U Djakovici se

predao partizanima, odakle su ga sproveli u Pazar. Acif-efendija, sandzacka legenda, strijeljan je 1945. na

Hadzetu, mjestu gdje je pogubljeno preko 1.500 uglednih i uglavnom nevinih Muslimana. Sa Acif-

efendijom je strijeljan i Ahmet Daca, predsjednik pazarske opcine. Acif-efendija Hadziahmetovic nije iza

sebe ostavio potomstvo. U braku sa Mahijom-hanumom nije imao djece, pa su usvojili malog Camila i

Mejremu iz Djakovice. Partizani su strijeljali sve najuglednije Pazarce toga vremena i mnoge Muslimane iz

drugih sandzackih gradova koje su dovodili u Pazar. Medju nevino ubijenim Sandzaklijama nalazio se i

rahmetli Osman Zvizdic. Ovaj covjek se nikada nije bavio politikom, svi su to znali u Sjenici. Medjutim,

partizani su ga ubili jer je Osman posjedovao veliku imovinu, a nije im odgovarala ni cinjenica sto je

upravo Osman bio rodjeni brat cuvenom Hasanu Zvizdicu, koji im je toliko muke nanio tokom rata.

Njegov sin, Husein Zvizdic, danas ugledni biznismen u Njemackoj, sjeca se tog vakta i prica kako su

partizani vrsili masovne likvidacije na Hadzetu: "Tijela obesenih i strijeljanih Muslimana partizani su bacali

u velike rupe na Hadzetu koje su nastale nakon saveznickih bombardovanja krajem rata. Sutradan bi u

carsiji istakli spisak ubijenih koje su partizani nazivali "narodnim izdajicama." Stari Pazarci, ocevici ovih

masovnih pogubljenja, tvrde da se na Hadzetu nalazi nekoliko masovnih grobnica u koje su bacani ubijeni

Muslimani. Da bi prekrili ovaj strasni zlocin pocinjen nad muslimanskim narodom, komunisti su nakon rata

na Hadzetu podigli stambeno naselje. Medjutim, ovaj zlocin genocida Sandzaklije nisu nikada zaboravili. O

nedjelima koje su partizani pocinili poslije 1945., kada je zavrsen rat u Sandzaku, pisao je H. Cengic u

"Muslimanskom glasu" 5. jula 1991. godine: "...Kada su cetnici prestali sa klanjem, zapoceli su partizani da

se obracunavaju sa Muslimanima. Oni su ubijali samo odrasle, umne, vidjene ljude, one koji se nisu slagali

sa komunistickom ideologijom. Njih su ubijali po jednostavnom postupku. Odvodili su ih iza kuce, hapsili

na brzinu, saslusavali "sudili", osudili i strijeljali... Ovaj komunisticki genocid je znatno manjeg obima, ali

po kvalitetu daleko tezi. Tako je na Hadzetu u Novom Pazaru ubijen veliki broj sehida, ljudi koji su

neduzno platili ceh zato sto su se borili protiv cetnika... Cetnike su hvatali, iz sume dovodili, saslusavali i

dobro im prstom priprijetili da se ne sale i ne vracaju u cetnike. Njima je bio oprosten svaki grijeh! Jer,

novembra 1944. godine su amnestirani cetnici, ali ne i Muslimani..." Pazarcima je trebalo skoro 50 godina

da smognu snage i rehabilituju Acifa-efendiju koji predstavlja jedan od najsvjetlijih likova novopazarskog

kraja. Muslimanski narod je to ucinio preko svojih predstavnika u MNVS, 11. maja 1991. godine. Jedan

od casnih izuzetaka je historicar Esad Rahic koji se s pravom pita: "Da li su lokalni "kvislinzi" poput Acifa-

efendije Hadziahmetovica, Bika i Deka Dresevica zaista bili izdajnici, ili obratno, vrlo hrabri ljudi koji su

zitelje nasega grada i okoline spasili od potpunog genocida? Ova i mnoga druga pitanja i dileme moze

razrijesiti samo jedna cjelovita, jezgrovita i na kriterijima historijske istine zasnovana

hesen

Početnik

(10)

  • »hesen« je muško

Postovi: 49

Datum registracije: 20.05.2004

Lokacija: Hessen

  • Poruku poslati

9

Četvrtak, 28. Juni 2007

( Povodon odluke NVO Bosnjackog nacionalnog vijeca da podigne spomenik Acifu Bljuti.)

Postovani gos. Dzudzevicu i Rahicu,

nijesu Albanci muslimani dosli 1941 god. da brane Bosnjake muslimane nego su dosli na granici Vilike Albanije koju su im dodjelili Hitler i Musolini a kao sto znamo prostiralase do Duge Poljane.
Oni bi tu bili i da nije bilo muslimana jer je medju njima bilo i Albanaca katolika, ili nebi ni oni, ni bilo koja okupatorska vojska da su svi gradjani Sandzaka stali pod zastavom ZAVNOSa.
To je bila reguralna vojska V.Albanije , kod koje nije vazio kriterij “Albanci muslimani .to se potvrdilo kada su okupirali Pazar nasilnosu uveli skole na Albanskom jeziku fes je zamenjen culahom Sandzacke igre rugovskim .
Vecina Bosnjaka se suprostavljla ideji o cepanju i pripajanju djela Sandzaka V. Abaniji I spremala se za borbu protiv fafizma i resavanje Sandzackog pitanja.
Znajuci da Albanci u Novom Pazaru imaju petu kolonu predvodjenu Acifom Bljutom (kako mu Vi prepisujete Hadziahmetovic) Hadziahmetovicem, dva puta se pokusava njegova likvidacija ,od strane Sandzackih patriota al bezuspesno.
Nemci naredjuju cetnickoj komandi u Raaskoj da saradjuju sa Albancima i da se odrzava red na novonastalim granicama.Dolazi do susreta izmedu Acifa Bljute i cetnickog komadanta iz Raske mislimo da se zove Sarkovic, i to u dva navrata prvo u Raskoj onda u N. Pazaru.
Taj sastanak u N. Pazaru se otkriva , bomba koja je bacena na mjestu sanstanka nije eksplodirala.
Bosniaci koji su ucestovali u pregovorima otkrivaj zaveru Cetnicke i Velikoalbanske strane,Dzemail Konicanin pozijeva Pesterce da se prikljuce Sandzackim partizanima nih 150 prihvata .
O tome se obavejestava Rifat Burdzovic.
On hitno salje pismo u N. Pazar da se mora branit Pazar jel su Cetnicko- Velikoalbanske krajnj prljave igre i zali sto nije doslo do likvidacije Acifa i Sarkovica.
Vazno je da narod bude spasen.da se u ovoj situaciji uslovno prihvati “muslimanska veza”
Svi su izgledi ko prvi u Pazar“njegov je.
Tada krece strasna propaganda,od prozivanje na zemlju Slavena i jedinstva medu Bosnjacima i
Srbim pogotovo od Srba koji su ostali u gradu a dobijalisu instrukcija iz Raske.
Acif Bljuta dovodi brdjane daje im opstinske i komandne funkcije da bi ji pridobijo za svoju ideju i ujedno da ih upotrebi protiv aktivista ZAVNOSa ujedno da bi utro svaku ideju o Sandzaku, siri propagandu da cetnici idu nose eksere kovace,silovace…..hapsi i strelja one kji se bore za ocuvanje Bratstva jedinstva i nepovredivost granice Sandzaka.
Preopicavaju se kako vecina Bosnjackih porodica ima Albansko poreklo. Nazalost i to se danas cuje od onih od kojih bi najmanje trebalo Kao ste vi gospodine Rahicu.
U dnevniku Omera ef. Konicanina pise “U gradu vlada veliki strah,jednoj okupljenoj grupi govori Acif Bljuta ‘Vamau pomoc dolazi hiljadu Albanaca cetnici ce biti porazeni Pazar ce biti centra V. Albanije”.
Albanska vojska u jurisu da stigne prva spalji gotovo sva Srpska sela od Mitrovice do Pazara ,ostavi u okruzenju pet Bosnjackih sela (Hrvatska Kaljin,Vrba,Bebriste i Mohvo Sadasnji naziv V. Lokva) po mnogim radi zrtvovanja.
Tih dana su svi putevi vodili ka Pazaru,bitka svih bitaka je porcela ,od oruzja najvise
Vila,motki, nozeva puske su kod onih sto znaju ishod.Cilj je gotovo isti i jedne i druge
strane sto vise smanjit autoctono( Bosnjacko) stanovnistvo,i sprecit masovno ukljucivanj Pazaraca u Narodnooslobadilacku vojsku Sandzaka.
Mulje..Mulje. je farsa, na samnom ratistu se drugacije odvijalo situacija i nisu Albanci spasili Pazar.
Pomenuta sela koja su ostala u okruzenju, posli su da spasavaju Novopazarci koji su poreklom
iz tih sela oni koji su ranije izbegli i Dzemail Kopnicanin sa svoim odredom jer mu je majka iz sela Bereberista a i drugi motivi i taj prostor pripada Sandzaku.Prespavavsi iznad sela Vucje Lokve i Breberista kako bi izjutra zapoceli spasavanje preostalog stanovnivstva, videli su gde gori Hotkovo.
Brzo su promenili plan i za naredni sat su se rasporedili od Novopazarske Banje do Trnave,
gde su djelovali sa ledja, za narednih nekoliko sati Pazar je deblokiran.
Zbog tih Cetnicko-Velikoalbanskih igara oko podele Sandaka mnogi iz pomenutih sela su platili zivotima.
Tu lukavstvo pobedi, iskoristeci euforiju stanovnistva , Albanci plaseci se da narod ne sazna istinu “Koi je spasio Pazar’ povedose kampanju za napad na Rasku za osvetu.
Bisljim Bajgora dobi zadatak da predje Lesak i preko Kopaonika napadne Rasku,a jedan odred napadne od Pazara.
Pomenuti Bajgora napljacka se srpske stoke samo nastavi put prema Kosovu,
kao sto je poznato mnogi ugledni Bosnjaci izginuse po brda iznad Raske.
.
Pre neku godinu B.N. V.S odredilo nagradu za politici rad i Ljudska prava “RIFAT BURDZEVIC TRSO” Sjetitese Vas dvoica koliko je Sandzackih
rodoljuba likvidirali samo zato sto su voleli jednakost medju ljudima i nedeljivost Sandzaka
Rifat Burdzevic je ostvario jedinstven i nedeljiv Sandzak Acif Bljuta je na kratko deo Sandzacke zemlje pripoio velikoj Albaniji.
Kod naseg naroda su ostala oba u sjecanju nadamo se da je vise pristalica za ideju Rifata Burdzevica
Taj po nama antisandzacki pamflet nadamo se da kod naroda nece proci


UDRUZENJE HRVACANA VUCULOKVANA I BREBERISTANA

“IBRA OD MOHVA”



777

Početnik

(10)

Postovi: 44

Datum registracije: 28.05.2007

  • Poruku poslati

10

Četvrtak, 28. Juni 2007

Divno pismo seljakaa iz dijaspore koji ni gramatiku ne poznaju a hvataju se pera, a jedino cega se iz naseg rodnog kraja secaju jeste "bratstvo i jedinstvo".

Smesna i porazavajuca je cinjenica koliko je ta nasa dijaspora, mahom seljaci, zatrovana tom idejom 'bratstva i jedinstva'. I jos se usudjuju i pisma da salju. Bruka!!!

hesen

Početnik

(10)

  • »hesen« je muško

Postovi: 49

Datum registracije: 20.05.2004

Lokacija: Hessen

  • Poruku poslati

11

Subota, 30. Juni 2007

Podseti me na neka ruzna vremena, na sezdesete godine 20 veka. Vreme giliptera , vreme bede, secam se bilo je prosijaka od granate do stare autobuske i sa jedne i druge strane, duhovno i intelektualno posrnuce.
Ali se se isticalo: "seljaci i mi koji to nismo".
Mislio sam da su ta vremena za uvijek prosla, ali na zalost..
Neznam konkretno na koje seljake mislis, na djasporu ili na clanove zavicajnog udruzenja "Ibra od Mohova"
ili i na jedne i druge.
Ako su seljaci dijaspora trazim od predsjednika ZSD da osudi ovakve izjave i zastiti one koji samo u Pazaru svake godine investiraju 100 miliona Evra.
Ako si mislio na Hrvacane Vuculokvane Berberistane..
Samo da te podsjetim
Svaki peti sadasnji stanovnik Novog Pazara je poreklom iz ovih krajeva
Aktuelnom gradonacalniku Novog Pazara, poreklo po majcinoj liniji je iz Hrvatske.
Najverovatnije i buduci gradonacalnik Novog Pazara i po ocu i majci Djerlek, je porjeklom iz Hrvatske.
Vodeci privrednici u gradu su iz tih krajeva.
Zaista je bilo puno stamparskih greski zbog brzine ukucavanja teksta, moralo se brzo reagovati.
Danas kada se u svim evropskim institucijama raspravlja o istocnim granicama Sandzaka (neki to nazivaju decentralizacijom Kosova a neki pitanje severnog Kosova) da li ce ostati do Ibarskog mosta,Starog trga pa do Pancicevog vrha, ili do Banjske, kakvi se vec cuju predlozi.
Od tebe 777 cujemo: "Seljaci i mi koji to nismo."
Zaista bruka.

YU.box

Početnik

(10)

  • »YU.box« je zabranjen

Postovi: 30

Datum registracije: 01.05.2007

Lokacija: izmedju mackovice i ljeskovika

  • Poruku poslati

12

Subota, 30. Juni 2007

Moram da priznam da je ovo jedna vrlo interesantna tema, nijesam o ovijem dogadjaima nikad cuo, i sa veljikim interesovanjem sam cito, alji me je jako razljutijo komentar clana "777", o kojoj gramatici prica on, ja bi njemu ljijepo do jedan savet, pokupi tvoju bohcu i gubi se sa foruma i idi, drzi predavanja o gramatici (mislim srpskoj) tamo dje mozes, ilji se ljijepo izvini ka covek.
Übung macht den Meister

  • »La Femme Nikita« je žensko

Postovi: 23

Datum registracije: 01.07.2007

Lokacija: Everywhere

  • Poruku poslati

13

Nedjelja, 01. Juli 2007

Dogadjaji su istiniti

Nazalost, niko koga ja znam nema podataka dovoljno da se to sroci u celinu. Ili nezna ili nece da kaze ili, mozda, nesme da kaze. Jer jos u ljudima ovog podneblja ima onog straha od policije, suda, nepravedene "pravde". Pa nije li tako?
:(
Deja Vu All Over Again
Someone Else's Shadow

Bosnjaaak

Zlatna sredina

(10)

  • »Bosnjaaak« je muško

Postovi: 245

Datum registracije: 17.05.2008

Lokacija: Luksemburg

  • Poruku poslati

14

Nedjelja, 15. Juni 2008

Ako nemas sta da kazes bolje je sutati,a ne odgovarati rijecima koje ti za sebe nezelis cuti. Sto se tice teme odlicna je,a sto se tice streljanih do tih podataka se polako dolazi,pogledaj knjigu Pazarski Sehidi, a uskoro ce biti i na jednom turskom netu.Dali se trebamo boriti da se rehabilituju nasi ljdi koji su ucestvovali u Seoskim milicijama,pa dali nam to trebaju kazati ljdi koji se dodvoravaju SANU ili mi kao Bosnjaci osecamo potrebu da to napokon uradimo.Pominju ovde pojedince pa svi ti su bili pod upravom Albanske vojske i oni su uh naoruzavali da bi odbranili Sandzak. Kada nesto pisete pisite sa dokazima,jer nit je fes menjo culah a ni culah fes,fistan i zaprega se nopsila i prije 1940.god. a nosio se i culah.Prema tome nemoj mo izmisljati stvari,koje nemaju veze jer clanovi Prizrenske lige su bili i nasi ljudi.Sve dok nije rasformirana,odjeca nasa bila je i odjeca rugovaca.Argumentima branimo nase junake a i one koji su nam pomogli. Pokretacu ove teme aferim,i moras potraziti na Kosovu od nekog koji posjeduje
djela HIVZIJA SULEJMANIJA inace covjeka koji je rodzen u Mojstiru nedaleko Tutina.Ainace je bio borac na Kosovu u Drugom Svjetskom Ratu.
[SIZE=3]Samo naukom mozemo doc do istine...[/SIZE]

Manager

Profesionalac

(10)

  • »Manager« je žensko

Postovi: 790

Datum registracije: 31.07.2003

Lokacija: Novi Pazar

  • Poruku poslati

15

Ponedjeljak, 16. Juni 2008

A znate li gde tacno na hadzetu su bile te grobnice osim kod pete mesne sto sam cula gde jos zna li ko?
Ne mijenjaj vjecno za prolazno!

  • »OSMANESREFSAMIR« je muško

Postovi: 2

Datum registracije: 17.04.2009

Lokacija: novi pazar

  • Poruku poslati

16

Petak, 17. April 2009

selam alejk

zovem se eshref sin samirov, otac mi je bio samir sin eshrefov, a deda mi je bio eshref sin osmanov. Moj pradedo Allah mu dzennet podario. Osman Dzanefendic se pominje ovde i ponosan sam na njega imam samo jednu njegovu fotografiju i ako Bog da upload-ovacu je samo ne znam gde i kako ali cu vec provalit :D

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

17

Utorak, 03. April 2012

Počelo ispitivanje masovne grobnice

Pripreme za rekonstrukciju masovne grobnice u Hadžetu, novopazarskom naselju oko kog su pre dve godine izbili sukobi zbog izgradnje obdaništa, počele su, a do leta će verovatno započeti i ekshumacija ove lokacije, saznaju "Novosti".

Citaj dalje
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

18

Srijeda, 25. Juli 2012

Slažem se da ne bi bilo dobro da se istraživanja tog dijela naše historije dohvaćaju Rahić i Crnišanin, a da bi najbolje bilo da to uradi naš jedini historičar dr. Safet Bandžović.

Bošnjaci i antifašizam - Safet Bandžović
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

19

Ponedjeljak, 06. August 2012

Vučić traži da vlada raspravlja o postupku Ugljanina

06. avgust 2012. | 09:36 → 12:24 | Izvor: Beta, Pres


Prvi potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić iniciraće sutra na sednici Vlade Srbije razgovor o prisustvu ministra bez portfelja Sulejmana Ugljanina postavljanju spomen ploče Aćif-efendiji u Novom Pazaru, rečeno je danas agenciji Beta u Vučićevom kabinetu.

Vučić se još nije sreo sa Ugljaninom tim povodom, a videće se verovatno sutra pre sednice vlade, rekao je za Betu isti izvor.

Potpredsednik vlade će svakako tu temu otvoriti na sednici, rečeno je u kabinetu Vučića.

Današnji "Pres" objavio je da će Ugljanin morati da objasni Vučiću zašto je prisustvovao postavljanju spomen-ploče u čast Aćifa Hadžiahmetovića - Aćif-efendije, koji je streljan 1945. godine zbog zločina u Drugom svetskom ratu. Njega terete da je kao komandant Novog Pazara odgovoran za ubistvo oko 7.000 Srba.

Ministar nedostupan

"Pres" podseća da je ovaj zločinac bio u centru pažnje i 2009. godine kada su navijači FK "Novi Pazar" na utakmici sa Crvenom zvezdom na tribinama istakli transparent "Stadion Aćif-efendija".

List dodaje da je Vučić tada javno upozorio i osudio ovaj ispad ekstremista i podsetio da je Aćif Hadžiahmetović, poznatiji kao Aćif-efendija, bio zloglasni komandant nacističkog Novog Pazara.

Ugljanin nije bio dostupan juče kada je Pres pokušao da ga kontaktira, navodi list.

Ljajić: Nedopustivo, neprihvatljivo, štetno

Pored Vučića, postavljanje spomen-table Aćif-efendiji osudio je i potpredsednik Vlade Srbije Rasim Ljajić, novi ministar za spoljnu i unutrašnju trgovinu, telekomunikacije i informatičko društvo.

"To je nedopustivo, neprihvatljivo i štetno. Ovo je politički incident koji može da ima vrlo loše posledice, pre svega za Sandžak, jer je to etnički mešovita sredina. Problem je što sada može da se napravi jedna spirala rehabilitacija onih koji nisu prihvatljivi za drugi narod, a to znači da se svi zajedno praktično vraćamo pet koraka unazad - kaže Ljajić.

Prema njegovoj proceni, ovakvi događaji nisu dobri za Novi Pazar, koji bi morao da se bavi rešavanjem daleko važnijih problema, poput nedostatka pijaće vode i astronomske nezaposlenosti 22 hiljade ljudi.

BNV: Vraćamo dug efendiji

Tabla u čast Aćif-efendije postavljena je preksinoć u centru Novog Pazara, u pešačkoj zoni, na mestu na kojem je nekada bila njegova kuća. Ovom događaju prisustvovali su predsednik Bošnjačkog nacionalnog veća u tehničkom mandatu (BNV) Esad Džudžević, zamenik gradonačelnika Novog Pazara Ahmedin Škrijelj, i drugi članovi veća.

BNV je iniciralo sudski proces za rehabilitaciju Hadžiahmetovića, koga su vlasti posleratne Jugoslavije osudile kao izdajnika i narodnog neprijatelja i streljale 21. januara 1945. godine.

Predsednik BNV Esad Džudžević je rekao da se postavljanjem table nastavlja program obeležavanja objekata u kojima je živelo i radilo 20 znamenitih ličnosti iz sandžačke istorije.

"Imali smo želju da vratimo makar deo duga Aćif-efendiji, ali i našoj istoriji. Obeležavanjem kuća 20 znamenitih Bošnjaka želimo da ih identifikujemo i da nas današnja deca zbog toga sutra pomenu", rekao je Džudžević, a prenosi Pres.

Izvor: RTV
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

golubardzija

Zlatna sredina

(65)

  • »golubardzija« je muško

Postovi: 387

Datum registracije: 28.07.2009

Lokacija: Novi Pazar

  • Poruku poslati

20

Utorak, 07. August 2012

Ne htedoh da komentarisem dok ne cujem kako je Suljo prosao na raport kod Vucica, ali mi nije jasno otkuda podatak da je rahmetli Acif odgovoran za ubistvo 7 000 Srba.22 godine postoji sda i nisu se do sada sjetili da prvo rehabilituju rahmetli Acifa ef. pa onda da postavljaju plocu, no da sacekamo da vidimo kako je prosao raport.
Uvijek govorite istinu jer samo istinu mozete ponoviti dvaput.

Social bookmarks