Niste prijavljeni

Dragi posjetioče, Dobrodošli na Otvoreni Forum - Novi Pazar. Ukoliko je ovo Vaša prva posjeta molimo vas pročitajte Pomoć. U pomoći je objašnjeno kako ovaj forum radi. Morate biti registrirani kako bi vidjeli sve teme i sve forume. Molimo vas da se registrirate ili da ovdje pročitate kako se registrirati. Ukoliko ste već registrirani molimo ulogirajte se ovdje.

  • »Talibul-ilm« je muško
  • »Talibul-ilm« je zabranjen
  • »Talibul-ilm« je autor ove teme

Postovi: 41

Datum registracije: 23.10.2004

Lokacija: np

  • Poruku poslati

1

Ponedjeljak, 01. Novembar 2004

Tefsir

Vrijednost nauke se mjeri po predmetu koji izucava. Onda je najvrijednija nauka na svijetu ona koja izucava ono sto je navrijednije na svijetu, a to je Uzviseni govor Uzvisenog Gospodara Allaha swt, Kur'an. Ta nauke se zove tefsir, sto bi se na nasem moglo prevest kao tumacenje Kur'ana. Kur'an se najprije tumaci Kur'anom, zatim tumacenje Kur'ana hadisom, i onako kako su ga tumacili ashabi (ovdje govorim o tradicionalnom tefsiru)...
Allahov poslanik Muhammed, sallallahu ’alejhi ve alihi ve selleme, posljednji je dostavitelj Allahove Rijeèi i Upute ljudskome rodu. On je Allahov odabranik i miljenik.
Tradicionalni tefsir (na arapskom et-tefsiru bi-l-me’sur) podrazumijeva tumacenje Kur’ana Kur’anom, zatim hadisima Allahovog poslanika, s.a.v.s, te izrekama ashaba i tabi’ina.
Takav tefsir smatra se osnovom svih drugih tefsira, jer svaki komentator Kur’ana mora traziti utemeljenost za svoje stavove prvo u Kur’anu - glavnom izvoru islama, a potom u hadisima Allahovog poslanika, s.a.v.s, koji je u sklopu svoje poslanicke misije zaduzen da ljudima (pro)tumaci Kur’an. Veoma je vazno kako su Kur’an razumijevale prve generacije muslimana, ashaba i tabi’ina, pogotovo ako se ima u vidu taj jedinstveni preobrazaj na ideoloskom, intelektualnom, moralnom, kulturnom i svakom drugom planu, koji je nastao kao rezultat njihovog pravilnog razumijevanja kur’anske poruke.
Vecina tradicionalnih tefsira ne sadrzi druge elemente osim prenesenih predaja (rivajeta) prvih generacija, te cesto vise nalikuju na hadiske zbirke.
1 U takvim, cisto tradicionalnim tefsirskim zbirkama, autori najcesce navode predaje bez kritickog osvrta i analize, sto uzrokuje znacajne poteskoce citaocu koji nije upucen u hadiske znanosti, jer u komentaru jednog ajeta moze naici na mnostvo meðusobno suprotstavljenih predaja, sto otezava upoznavanje pravog znacenja kur’anskog teksta. Ono sto ih je navelo da spominju te predaje, koje su cesto, s naucne strane, slabe i neutemeljene, jeste njihovo nastojanje da se sacuva sve sto je receno u vezi s razumijevanjem nekog ajeta, kao i poznato pravilo u hadiskoj znanosti koje kaže: ”men esnede leke fekad hammeleke” - “onaj ko ti spomene jednu predaju sa senedom (lancem prenosilaca), onda je na tebe prenio odgovornost proucavanja (i poznavanja) autenticnosti svakog ravije u lancu prenosilaca.”

Najpoznatiji tefsiri su od mudzahida, ibn dzerira et-taberija, ibn kesira, kurtubija itd...



[SIZE=4]Osnove Kur'anskih znanosti[/SIZE]


Riječ Kur'an u arapskom jeziku je infinitiv od glagola Kare'e a znači učiti ili sakupiti nešto. U prvom značenju ona zauzima oblik participa pasivnog sa značenjem: ono što se uči, a u drugom značenju zauzima oblik participa aktivnog sa značenjem: onaj koji nešto sakuplja, jer u sebi sakuplja i sadrži vijesti o prijašnjim narodima i propise vjere.

U šerijatskoj terminologiji Kur'an je: Allahov dž.š. govor objavljen poslaniku Muhammedu sallallahu alejhi we sellem, pečatu svih vjerovjesnika. Počinje sa surom Fatihom a završava se sa surom En- Nas. Uzvišeni Allah kaže: ''Od vremena do vremena Mi objavljujemo Kur’an tebi''. I kaže: ''Objavljujemo je kao Kur’an na arapskom jeziku da biste razumjeli''. Allah dž.š. je sačuvao ovaj veličanstveni Kur'an od bilo kakvih promjena, dodataka ili oduzimanja i mjenjanja i On se Uzvišeni obavezao da će ga čuavati rekavši: ''Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti!''. Prošla su mnoga stoljeća od kako je Kur'an objavljen i niko od neprijatelja Islama nije pokušao promjeniti nešto u njemu, dodati ili oduzeti mu a da mu Allah dž.š. nije uništio spletku i da ga nije osramotio.

Allah dž.š. je Kur'an opisao mnogim imenima koja ukazuju na njegovu veličanstvenost, berićet, njegov uticaj na život čovjeka, sveobuhvatnost i to da je Kur'an došao kao sudac knjigama koje su prije njega objavljene. Uzvišeni kaže: ''Mi smo ti objavili sedam ajeta, koji se ponavljaju, i Kur’an veličanstveni ti objavljujemo''. ''Kaf. Tako Mi Kur’ana slavnog''. ''Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o riječima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni pouku primili''. ''A ova Knjiga koju objavljujemo jeste blagoslovljena, zato je slijedite i grijeha se klonite da bi vam se milost ukazala''. ''On je, zaista, Kur’an plemeniti''. ''Ovaj Kur’an vodi jedinom ispravnom putu''. ''Ovaj Kur’an kakvom brdu objavimo, ti bi vidio kako je strahopoštovanja puno i kako bi se od straha pred Allahom raspalo. Takve primjere navodimo ljudima da bi razmislili''. ''A kad bude objavljena neka sura, ima ih koji govore: »Kome je od vas ova učvrstila vjerovanje« Što se tiče vjernika, njima je učvrstila vjerovanje, i oni se raduju; a što se tiče onih čija su srca bolesna, ona im je nevjerovanje dodala na nevjerovanje koje već imaju, i oni kao nevjernici umiru''. ''A meni se ovaj Kur’an objavljuje i da njime vas i one do kojih on dopre opominjem''. ''Zato ne čini nevjernicima ustupke i Kur’anom se svim silama protivu njih bori''. ''Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objašnjenje za sve i kao uputu i milost i radosnu vijest za one koji jedino u Njega vjeruju''. ''A tebi objavljujemo Knjigu, samu istinu, da potvrdi knjige prije nje objavljene i da nad njima bdi''. Plemeniti Kur'an je izvor i osnova Islama s kojim je poslat Muhammed sallallahu alejhi we selem svim ljudima općenito. Uzvišeni kaže: ''Neka je uzvišen Onaj koji robu Svome objavljuje Kur’an da bi svjetovima bio opomena''. ''Knjigu ti objavljujemo zato da ljude, voljom njihova Gospodara, izvedeš iz tmina na svjetlo, na put Silnoga i Hvaljenoga, Allaha, čije je ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji. A od užasne patnje teško nevjernicima''.

Kao što je i Sunnet Allahova Poslanika sallallahu alejhi we sellem izvor i osnova Islama kako je to potvrdio i Kur'an. Uzvišeni kaže: ''Onaj ko se pokorava Poslaniku pokorava se i Allahu; a onaj ko glavu okrece – pa, Mi te nismo poslali da im cuvar budeš''. ''A ko Allaha i Njegova Posalnika ne poslusa, taj je sigurno skrenu s pravog puta''. '' ono sto vam Poslanik kao nagradu da to uzmite, a ono sto vam zabrani ostavite''. '' Reci: »Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas ce Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!« – a Allah prasta i samilostan je''.





[SIZE=4]Objavljivanje Kur'ana[/SIZE]



Prva objava i prvo što je objavljeno objavljeno je u noći ''Kadr'' u mjesecu ramazanu. Uzvišeni Allah kaže: ''Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr''. ''Mi smo počeli da je u Blagoslovljenoj noći objavljujemo, - i Mi, doista, opominjemo''. ''U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanje dobra od zla''.

Kada je objava započela Poslanik sallallahu alejhi we sellem je imao četrdeset godina i ovo mišljenje je rašireno kod učenjaka. Prenosi se od Ibn Abbasa, 'Ata'a, Se'ida bin Musejjiba i drugih da su ove godine tj. četrdeste godine čovjekovog života period u kojem se doseže vrhunac zrelosti, razuma i spoznaje.

Melek koji je donosio objavu Muhammedu sallallahu alejhi we sellem je melek Džibril jedan od odabranih i časnih meleka. Govoreći o Kur'anu Uzvišeni Allah kaže: ''I Kur’an je sigurno objava Gospodara svjetova; donosi ga povjerljivi Džibril, na srce tvoje, da opominješ, na jasnom arapskom jeziku''.

Džibril sallallahu alejhi we sellem posjeduje sva pohvalna svojstva kao što su: čast, snaga, bliskost Allahu dž.š. ugled i poštovanje među ostalim melekima, povjerenje, ljepota i čistoća. Sve ove osobine su ga učinile dostojnim toga da bude Allahov dž.š. izaslanik sa objavom poslaniku Muhammedu sallallahu alejhi we sellem. Uzvišeni kaže: ''Kur’an je, zaista, kazivanje Izaslanika plemenitog, moćnog, od Gospodara svemira cijenjenog, kome se drugi potčinjavaju, tamo pouzdanog!''. I kaže: ''uči ga jedan ogromne snage, razboriti, koji se pojavio u liku svome, na obzorju najvišem''. I kaže: ''Reci: »Od Gospodara tvoga objavljuje ga melek Džibrili kao istinu, da još više učvrsti vjernike u vjerovanju, i da bude putokaz i radosna vijest svim muslimanima''. Allah dž.š. nam je ukazao na osobine Džibrila koji je donosio objavu – Kur'an Muhammedu sallallahu alejhi we sellem što ukazuje i na veličanstvenost Kur'ana i njegov značaj kod Allaha dž.š. jer se onaj ko je cjenjen i poštovan ne šalje osim onima koji su takođe veoma bitni i značajni.

Nastavice se Inshallah ...
Sve vrste pojedinacnih neprijateljstava covjeka bilo kad ce se pretvoriti u prijateljstvo i ljubav, osim neprijateljstva koje nastane iz zavidnosti (haseda). Ne mogu ga oprati sve vode, ni ublaziti sve ljubavi svijeta. On uvijek ostaje crna tacka, cekajuci momenat da eksplodira.

Parali su stomake trudnica, potom vadili zivu djecu koju su poslije pekli u sporetima i tjerali majke da piju djecju KRV!!! X( X( X(- Muderris

SVE SMO ZABORAVILI...I ZGARISTA...I RAT. ZABORAVILI BORBU DOBRA PROTIV ZLA, BORBU PRAVDE PROTIV NEPRAVDE, BORBU TESKU I KRVAVU. ZABORAVITI NE SMIJEMO. PROKLET BIO KO ZABORAVI IZGLADNJELU NANU, OSAKACENOG BABU, ZAKLANO DIJETE, SILOVANU SESTRU! ;( ;( ;(
Allahu ti pomozi mudzahidima u Ceceniji, Allahu , ti pomozi mudzahidima u Afganistanu, Allahu, ti pomozi mudzahidima u Iraqu, Allahu, ti pomozi mudzahidima u Palestini, Allahu ti pomozi mudzahidima sirom svijeta ma gdje se nalazili, podari im pobdjedu na ovom i dzennet na buducem svijetu. Amin! ;( ;( ;(

  • »Talibul-ilm« je muško
  • »Talibul-ilm« je zabranjen
  • »Talibul-ilm« je autor ove teme

Postovi: 41

Datum registracije: 23.10.2004

Lokacija: np

  • Poruku poslati

2

Petak, 05. Novembar 2004

Objavljivanje Kur'ana bez povoda i s povodom



Objavljivanje bez povoda - to su ajeti kojima nije prethodio neki uzrok ili povod zbog kojeg je objavljen. U ovu skupinu spada većina kuranskih ajeta npr. riječi Uzvišenog: ''Ima ih koji su se obavezali Allahu: »Ako nam iz obilja Svoga dade, udjeljivaćemo, zaista, milostinju i bićemo, doista, dobri!''. Ovaj ajet je objavljen kako bi pojasnio stanje nekih munafika. Ono što je rašireno među ljudima da je objavljen povodom Sa'lebeta bin Hatiba u jednoj dužoj predaji koju prenosi veći broj mufessira i koju ponavljaju mnogi va'izi je nevjerodostojna i netačna.

Ajeti objavljeni s nekim povodom - su ajeti kojima je prethodio neki uzrok i povod nakon kojeg su objavljeni.

Povod objave ajeta može biti:

1) Pitanje koje je postavljeno Poslaniku sallallahu alejhi we sellem a na koje je odgovorio Allah dž.š. u Kur'anu npr.: Pitaju te o mlađacima. Reci: »Oni su ljudima oznake o vremenu i za hadžiluk''.

2) Neki događaj koji se desio a kojeg je potrebno objasniti ili upozoriti na njega, npr.: ''A ako ih zapitaš, oni će sigurno reći: »Mi smo samo razgovarali i zabavljali se.« Reci: »Zar se niste Allahu i riječima Njegovim i Poslaniku Njegovu rugali?''. Ovaj ajet i ajet poslije njega su objavljeni o jednom čovjeku, munafiku, koji je u jednom skupu u bici na Tebuku rekao: ''Nismo vidjeli da iko poput ovih naših učača ima ovolike stomake, niti da više laže, niti da je strašljiviji u bitci od njih (Mislio je na Allahova Poslanika i njegove drugove). Vijest o tome je doprla do Allahova Poslanika sallallahu alejhi we sellem kojem su nakon toga objavljeni ovi ajeti. Taj čovjek je došao kasnije da se izvine Poslaniku sallallahu alejhi we sellem ali mu je odgovoreno: ''Zar se niste Allahu i riječima Njegovim i Poslaniku Njegovu rugali?''.

3) Nečiji postupak o kojem je potrebno objaviti propis da li je dozvoljen ili ne, npr: ''Allah je čuo riječi one koja se s tobom o mužu svome raspravljala i Allahu se jadala – a Allah čuje razgovor vaš međusobni, jer Allah, uistinu, sve čuje i sve vidi''.



Koristi koji se kriju u poznavanju povoda objave



Poznavanje povoda je veoma bitno zbog toga što u sebi krije mnogo koristi, npr:

1) Dokaz da je Kur'an objava od Allaha Uzvišenog a na to ukazuje činjenica da je Poslanik sallallahu alejhi we sellem bivao pitan o nekoj stvari pa bi sačekao da mu se objavi Kur'an gdje bi tek onda odgovorio jer on sam nije imao znanje o tome; ili se desio neki događaj koji je Poslaniku sallallahu alejhi we sellem bio nepoznat ali bi došla objava koja bi mu ukazala na ono što je bilo skriveno od njega. Primjer za prvo su riječi Uzvišenog: ''Pitaju te o duši. Reci: »Šta je duša – samo Gospodar moj zna, a vama je dato samo malo znanja''.

U Buharijinom Sahihu se bilježi hadis od Abdullaha bin Mes'uda koji prenosi da je neki jevrej upitao: ''Ebu Kasime (obraćajući se Poslaniku sallallahu alejhi we sellem) Šta je to duša? Poslanik sallallahu alejhi we sellem je šutio, a u drugoj predaji stoji: ''Poslanik sallallahu alejhi we sellem im ništa ne reče i ja shvatih - kaže Ibnu Mes'ud da mu u tom trenutku dolazi objava te ostah na svom mjestu. Kada je objava bila spuštena Poslanik sallallahu alejhi we sellem im prouči slijedeći ajet: ''Pitaju te o duši. Reci: »Šta je duša – samo Gospodar moj zna, a vama je dato samo malo znanja''.

Riječi Uzvišenog: ''Oni govore: »Ako se vratimo u Medinu, sigurno će jači istjerati iz nje slabijeg!« A snaga je u Allaha i Poslanika Njegova i u vjernika, ali licemjeri neće da znaju''.

U Buharijinom Sahihu se bilježi da je Zejd ibn Erkam čuo Abdullaha bin Ubejja, vođu munafika kako izgovara ove riječi želeći pokazati kako je on jači, a Allahov Poslanik sallallahu alejhi we sellem i njegovi drugovi slabiji i nemoćniji. Zejd o tome obavjesti svog amidžu, a on Allahova Poslanika sallallahu alejhi we sellem. Poslanik sallallahu alejhi we sellem pozva Zejda, koji ga i sam obavjesti o tome šta je čuo, a zatim pozva Abdullaha bin Ubejja i njegove drugove. Oni položiše zakletvu da to nisu rekli i Allahov Poslanik sallallahu alejhi we sellem im povjerova. Ali Allah dž.š. objavi ajet u kojem potvrdi Zejdove riječi i Poslanik sallallahu alejhi we sellem sazna pravu istinu o ovom događaju.

2) Dokaz o Allahovoj d`.{. brizi o Poslaniku sallallahu alejhi we sellem koja se ogleda u Njegovoj za{titi Poslanika sallallahu alejhi we sellem. Primjer za to su rije~i Uzvi{enog: ''Oni koji ne vjeruju govore: »Trebalo je da mu Kur’an bude objavljen ~itav, i to odjednom!« A tako se objavljuje da bismo njime srce tvoje u~vrstili, i mi ga sve ajet po ajet objavljujemo''. Isto tako i ajeti koji su objavljeni o potvori koja se desila o Ai{i r.a. majci pravovjernih jer se u njima brani ~ednost Poslanikove sallallahu alejhi we sellem porodice od onog {to su izmislili la`ljivci.

3) Dokaz o Allahovoj dž.š. zaštiti vjernika koja se ogleda u otklanjanju njihovih nevolja i briga koje ih pritisnu. Primjer za to je ajet o tejemmumu. U Buharijinoj zbirci se bilježi da je Aiša r.a. majka pravovjernih izgubila neki dio nakita dok je bila sa Poslanikom sallallahu alejhi we sellem na jednom od njegovih putovanja pa je Poslanik sallallahu alejhi we sellem krenuo zajedno sa ashabima da ga potraži. Kada su htjeli klanjati nisu imali vode za abdesta pa su se požalili Ebu Bekru r.a. ... na kraju hadisa se kaže: Pa je Allah dž.š. objavio ajet o tejemmumu te su svi uzeli tejemmum. Usejd bin Hudajr reče: ''To je zbog vašeg bereketa o porodico Ebu Bekra''. Hadis se u Buharijinoj zbirci prenosi u dužem obliku.

4) Ispravno razumjevanje ku'anskih ajeta. Primjer za to su riječi Uzvišenog: ''Safa i Merva su Allahova časna mjesta, zato onaj koji Kabu hodočasti ili umru obavi ne čini nikakav prestup ako krene oko njih. A onaj koji drage volje učini kakvo dobro djelo – pa, Allah je doista blagodaran i sve zna''. Ono što se na prvi pogled može zaključiti je to da je cilj ajeta da objasni kako je sa'j između Saffe i Merve dozvoljen. U Buharijinom Sahihu se bilježi hadis od Asima bin Sulejmana koji kaže: ''Pitao sam Enes b. Malika r.a. o sa'ju između Saffe i Merve pa mi je odgovorio: ''Mi smo smatrali da je to od običaja džahilijeta i kad je došao Islam mi smo se sustegli od toga da činimo sa'j između njih pa je Allah dž.š. objavio: ''Safa i Merva su Allahova časna mjesta, zato onaj koji Kabu hodočasti ili umru obavi ne čini nikakav prestup ako krene oko njih''.

Poznavanjem povoda objave ovog ajeta vidimo da nije cilj da se ukaže na dozvoljenost sa'ja između Saffe i Merve nego je cilj da se ukloni njihovo odbijanje da čine sa'j jer su smatrali da je to od običaja džahilijeta.


Nastavice se...
Sve vrste pojedinacnih neprijateljstava covjeka bilo kad ce se pretvoriti u prijateljstvo i ljubav, osim neprijateljstva koje nastane iz zavidnosti (haseda). Ne mogu ga oprati sve vode, ni ublaziti sve ljubavi svijeta. On uvijek ostaje crna tacka, cekajuci momenat da eksplodira.

Parali su stomake trudnica, potom vadili zivu djecu koju su poslije pekli u sporetima i tjerali majke da piju djecju KRV!!! X( X( X(- Muderris

SVE SMO ZABORAVILI...I ZGARISTA...I RAT. ZABORAVILI BORBU DOBRA PROTIV ZLA, BORBU PRAVDE PROTIV NEPRAVDE, BORBU TESKU I KRVAVU. ZABORAVITI NE SMIJEMO. PROKLET BIO KO ZABORAVI IZGLADNJELU NANU, OSAKACENOG BABU, ZAKLANO DIJETE, SILOVANU SESTRU! ;( ;( ;(
Allahu ti pomozi mudzahidima u Ceceniji, Allahu , ti pomozi mudzahidima u Afganistanu, Allahu, ti pomozi mudzahidima u Iraqu, Allahu, ti pomozi mudzahidima u Palestini, Allahu ti pomozi mudzahidima sirom svijeta ma gdje se nalazili, podari im pobdjedu na ovom i dzennet na buducem svijetu. Amin! ;( ;( ;(

  • »Talibul-ilm« je muško
  • »Talibul-ilm« je zabranjen
  • »Talibul-ilm« je autor ove teme

Postovi: 41

Datum registracije: 23.10.2004

Lokacija: np

  • Poruku poslati

3

Nedjelja, 07. Novembar 2004

...nastavak...

Općenitost značenja, a specifičnost povoda



Kada se objavi ajet s nekim posebnim povodom koji ima općenito značenje, njegov propis obuhvata povod zbog kojeg je objavljen i sve ono na što se njegovo općenito značenje odnosi. Kur'an je objavljen da donese propise za sve sljedbenike Muhammeda sallallahu alejhi we sellem pa stoga u obzir uzimamo općenitost značenja a ne specifičnost povoda. Primjer za ovo što smo naveli su ajeti koji govore o međusobnom proklinjanju dvoje supružnika u slučaju da oni jedno drugo potvore za blud. Uzvišeni kaže: ''A oni koji okrive svoje žene, a ne budu imali drugih svjedoka, nego su samo oni svjedoci, potvrdiće svoje svjedočenje zakletvom Allahom, i to četiri puta da, zaista govore istinu, a peti put da ga pogodi Allahovo prokletstvo, ako laže! A ona će kazne biti pošteđena, ako se četiri puta Allahom zakune da on, doista, laže, a peti put da je stigne Allahova srdžba, ako on govori istinu!''.

U Buharijinom Sahihu se bilježi hadis od Ibnu Abbasa r.a. koji prenosi da je Hilal Bin 'Umejje optužio svoju ženu pred Allahovim Poslanikom sallallahu alejhi we sellem za blud sa ćerkom bin Sahma. Poslanik sallallahu alejhi we sellem mu reče: ''Daj dokaz ili ćemo sprovesti kaznu na tvojim le|ima''. Hilal reče: ''Tako mi Onoga koji te je poslao sa istinom ja uistinu govorim istinu, a Allah će objaviti ono što će osloboditi moja leđa od kazne. Nakon toga je došao Džibril a.s. i objavio Poslaniku sallallahu alejhi we sellem: ''A oni koji okrive svoje žene, a ne budu imali drugih svjedoka .... do riječi: «ako on govori istinu!». Ovaj ajet je objavljen povodom optužbe Hilala bin Umejje koja se odnosila na njegovu ženu. Međutim, propis koji je došao u vezi s tim događajem se odnosi i na njega i na sve ostale kojima se desi sličan događaj. Dokaz za to je hadis kojeg bilježi Buharija od Sehla bin Sa'da r.a. koji prenosi da je 'Uvejmir el-'Adžlani došao kod Allahova Poslanika sallallahu alejhi we sellem i upitao: ''Allahov Poslaniče ako čovjek zatekne svoju ženu sa drugim čovjekom hoće li ga ubiti pa da i vi njega ubijete ili će postupiti nekako drugačije? Poslanik sallallahu alejhi we sellem mu odgovori: ''Allah je objavio o tebi i tvojoj ženi ajete''. Zatim im je naredio da se međusobno prokunu kao što je i Allah dž.š. naredio u Kur'anu pa su to i učinili. Allahov Poslanik sallallahu alejhi we sellem je propis vezan za ovaj slučaj primjenio i na Hilala bin Umejju kao što se odnosi i na sve ostale!



[SIZE=4]Tumačenje Kur’ana Kur’anom
Šejh Muhammed Džemil Zejno[/SIZE]

Tefsir Kur’ana Kur’anom je najbolja vrsta tefsira, jer Kur’an kadkada pojašnjava odnosno tumači sam sebe.

1. Primjer tome su riječi Uzvišenog Allaha: Tako mi neba i Danice! A znaš li ti šta je Danica? Zvijezda blistava! Riječi “zvijezda blistva” su pojašnjenje za riječ “Danicu”.

2. Drugi primjer su riječi Uzvišenog Allaha: Pitaju te o vinu i kocki. Reci: U njima je veliki grijeh, a i neka korist ljudima, ali im je grijeh mnogo veći od njihove koristi. U drugom ajetu se zabranjuje grijeh koji se spominje u vezi s vinom (opojnim pićima), pa Allah Uzvišeni kaže: Reci: Gospodar moj zabranjuje razvrat, i javni i potajni, i grijeh i nepravednu primjenu sile. Grijeh obuhvata sve ono što prouzrokuje grijeh. Navodi se i da se on odnosi samo na vino (opojna pića). Nazivanje vina grijehom ne znači da se on veže samo za njega, jer je vino samo jedan vid griješenja koji ulazi u pojam grijeha. U djelu ’El-Sihah’ se navodi da se za vino kaže grijeh.

3. Slijedeći primjer su riječi Uzvišenog Allaha: I neka se ničeg ne boje i ni za čim nek ne tuguju Allahovi štićenici (evlije)! Ko su Allahovi štićenici (evlije) pojašnjeno je slijedećim riječima: Oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali! Ovo tumačenje je odgovor onima koji kažu da je evlija onaj ko zna gajb, ili mu se dešavaju kerameti, ili mu je sagrađeno turbe. To su pogrešna uvjerenja. Svaki vjernik koji se pokorava Allahovim naredbama i kloni se onoga što je On zabranio je Allahov štićenik (evlija). Kerameti nisu uslov da neko bude evlija, jer kerameti mogu biti vidljivi (očiti) i skriveni. Nekim sufijama i novotarima se dešavaju čudne stvari. To je u stvari sihr, za koji Allah kaže:I odjednom mu se pričini da se konopi njihovi i štapovi njihovi, zbog vradžbine njihove, kreću!? Stvari poput ovih postoje kod medžusija (vatropoklonika), u Indiji i dr.

4. Slijedeći primjer: Od Abdullah b. Mesuda r.a. se prenosi da je rekao: Kada je objavljen ajet: Oni koji vjeruju i vjerovanje svoje s nepravdom ne mješaju - to je teško palo muslimanima, pa su upitali: A ko to ne čini nepravdu? Allahov Poslanik s.a.w.s. je rekao: To se odnosi na širk. Zar niste čuli Lukmanove riječi koje je uputio svome sinu: O sine, ne smatraj druge Allahu ravnim, mnogoboštvo je, zaista, velika nepravda (zulum). (muttefekun alejhi)

Pouke koje možemo izvući iz navedenog ajeta i hadisa su da ima više kategorija nepravdi, da se grijesi ne nazivaju širkom, i da je onaj koji ne bude nikoga Allahu ravnim smatrao siguran i na pravom putu.



fakultet šerijatskog prava,
Islamski Univerzitet, Medina
Sve vrste pojedinacnih neprijateljstava covjeka bilo kad ce se pretvoriti u prijateljstvo i ljubav, osim neprijateljstva koje nastane iz zavidnosti (haseda). Ne mogu ga oprati sve vode, ni ublaziti sve ljubavi svijeta. On uvijek ostaje crna tacka, cekajuci momenat da eksplodira.

Parali su stomake trudnica, potom vadili zivu djecu koju su poslije pekli u sporetima i tjerali majke da piju djecju KRV!!! X( X( X(- Muderris

SVE SMO ZABORAVILI...I ZGARISTA...I RAT. ZABORAVILI BORBU DOBRA PROTIV ZLA, BORBU PRAVDE PROTIV NEPRAVDE, BORBU TESKU I KRVAVU. ZABORAVITI NE SMIJEMO. PROKLET BIO KO ZABORAVI IZGLADNJELU NANU, OSAKACENOG BABU, ZAKLANO DIJETE, SILOVANU SESTRU! ;( ;( ;(
Allahu ti pomozi mudzahidima u Ceceniji, Allahu , ti pomozi mudzahidima u Afganistanu, Allahu, ti pomozi mudzahidima u Iraqu, Allahu, ti pomozi mudzahidima u Palestini, Allahu ti pomozi mudzahidima sirom svijeta ma gdje se nalazili, podari im pobdjedu na ovom i dzennet na buducem svijetu. Amin! ;( ;( ;(

  • »Talibul-ilm« je muško
  • »Talibul-ilm« je zabranjen
  • »Talibul-ilm« je autor ove teme

Postovi: 41

Datum registracije: 23.10.2004

Lokacija: np

  • Poruku poslati

4

Utorak, 09. Novembar 2004

[SIZE=4]Imam Ibnu Kesir ed-Dimiški – autenticni predstavnik islamske tradicije[/SIZE]

priredio: dr. hfz. Safvet Halilovic


Imam Ibnu Kesir živio je u osmom stoljecu po Hidžri. To stoljece pamti se u historiji islama kao jedna od najplodonosnijih epoha islama u sferi pisanog stvaralaštva. Ono je iznjedrilo citavu plejadu velikih imena i vrhunskih strucnjaka u raznim oblastima islamske znanosti. To je doba kada su naucne discipline zasnovane na Kur’anu i sunnetu doživjele pravi procvat i ekspanziju.
Imam Ibnu Kesir, cije je puno ime ’Isma’il b. ’Umer b. Kesir b. Davv b. Der’a el-Kureši el-Basri ed-Dimiški, roðen je 701. hidžretske, odnosno 1302. godine, u jednom selu u blizini Basre. Nakon oceve smrti, godine 706. godine zajedno s bratom u Damask, jedan od najvecih kulturnih i naucnih centara tog vremena. Veoma rano uspijeva nauèiti Kur’an napamet, te prisustvuje halkama i dersovima najeminentnijih ucenjaka.
Dugi niz godina proveo je uceci pred velikim muhaddisom, slavnim biografom i historicarem, hafizom El-Mizzijjem koji je, prepoznavši u njemu iskrenost, cvrstu vjeru i karakter, kao i istinsku želju da uci i ustraje, uz prirodnu nadarenost i oštroumnost, ponudio da se oženi njegovom kcerkom, što je ovaj marljivi ucenik i ucinio. Tako je sprega iluma, proucavanja i naucnoistraživackog pregalaštva koja je vezivala ovu dvojicu ucenjaka bila još više ojacana i ucvršcena.
Ibnu Kesir bio je uèenik poznatog autoriteta imama Ibnu Tejmijje. U biografskim djelima navodi se “da je Ibnu Kesir osjecao posebnu ljubav i naklonost prema svom šejhu Ibnu Tejmijji, kao i to da ga je slijedio u nekim mes’elama iz oblasti fikha, te je zato imao i odraðenih razmirica i neprijatnosti sa zvanicnom vlasti i ulemom”.
Njegovi najpoznatiji šejhovi i ucitelji bili su: šejhu-l-islam Šemsuddin ez-Zehebi (umro 748. h. god.), enciklopedista i vhunski strucnjak za hadis i naucnu kritiku hadiskih prenosilaca, renomirani historicar i biograf, te autor brojnih znanstvenih djela; zatim El-Burhan el-Fezari (umro 729. h. god.); Ahmed b. Ebi Talib, poznat kao Ibnu-š-Šihne (730. h. god.); El-Bedr Muhammed b. Ibrahim es-Suvejdi (711. h. god.); el-Kasim b. Ebi Galib, poznat kao Ibnu ’Asakir et-Tabib (723. h. god.) i dr.
Evidentno je da su ucitelji Imama Ibnu Kesira bili vrhunski strucnjaci u islamskoj nauci. Ako se tome doda da je Ibn Kesir bio vrlo vrijedan i intelektualno nadaren ucenik, te izuzetno uporan i ustrajan u sticanju znanja, jasno je da je imao sve što je potrebno vrhunskom naucniku. Zato je i naucni rad ovog alima bio doista plodonosan. U isto vrijeme bio je vaiz, muftija, muderris u više nauènih institucija tog vremena, a nekoliko puta bio je na celu tih institucija. Umro je - Allah mu se smilovao - 774. h. god. u Damasku, gdje je i pokopan.6

Najvažnija pisana djela imama Ibnu Kesira
Svako ko proucava život i djelo ovog znanstvenika primjetit æe da je Ibn Kesir bio vrhunski struènjak u više nauènih disciplina i da je napisao nekoliko kapitalnih djela u disciplinama kojima je besprijekorno vladao. Znanosti koje bi trebalo posebno izdvojiti su: tefsir - tumaèenje Kur’ana, hadis i nauèna kritika prenosilaca tradicije (nakdu-r-ridžal), fikh i usul - šerijatsko pravo i njegova teorija, te opæa historija i historija islama. Navest æemo neka od njegovih djela iz spomenutih znanosti.
Iz domena tefsira, tumacenja Kur’ana, svakako je najvažniji njegov briljantni Tefsir poznat pod imenom “Tefsiru-l-Kur’ani-l-’Azim”, ili “Ibnu Kesirov Tefsir”. U oblasti hadisa imam Ibnu Kesir napisao je nekoliko kapitalnih djela:
1. Džami’u-l-mesanidi ili Kitabu-l-hedji ve-s-suneni - ogromna enciklopedija u kojoj je sistematski, po poglavljima, poredao hadise iz poznatih šest hadiskih zbirki “El-Kutubus-sitte”, pridodavši im još cetiri musneda ciji su autori: Ahmed b. Hanbel, El-Bezzar, Ebu Ja’la i Ibnu Ebi Šejbe. Ovo kapitalno djelo je štampano u preko tideset velikih tomova.
2. Musnedu-š-Šejhajni Ebi Bekr ve ’Umer - zbirka u kojoj je zabilježio hadise i fetve koje su prenesene od prve dvojice halifa Ebu Bekra i Omera.
3. Šema’ilu-r-Resuli - knjiga o vrlinama Allahovog poslanika.
4. Ihtisaru-s-Sireti-n-Nebevijje- rezimirani Poslanikov životopis.
5. Ehadisu-t-tevhidi ve-r-reddu ’ale-š-širki - zbirka hadisa koji se tièu islamskog vjerovanja (tevhida).
6. El-Medhalu ile-s-Sunen - rezime ogromnog Bejhekijevog djela Es-Sunen el-Kubra.
7. Šerhu-l-Buhari - komentar Buharijinog Sahiha (nedovršen).
8. Et-Tekmilu fi ma’rifeti-s-sikati ve-d-du’afai ve-l-medžahili - djelo koje kritièki razmatra prenosioce tradicije.
9. Ihtisaru ’ ulumi-l-hadis - veoma važno djelo iz oblasti teorije hadiske znanosti.
Iz oblasti fikha i šerijatskog prava imam Ibnu Kesir je, s obzirom na svoju kompetentnost u hadiskoj znanosti, obradio nekoliko klasiènih fikhskih djela (uglavnom šafijske pravne škole), tako što je nauèno valorizovao hadise koji se u njima koriste prilikom argumentiranja šerijatskopravnih odredbi i propisa. I sam je autor nekoliko fikhska djela, a uradio je i biografiju imama Šafije, èiji mezheb je inaèe slijedio.
Kao historièar i biograf Ibnu Kesir je dao veliki doprinos i tim znanostima, ostavivši iza sebe sljedeæa djela:
1. El-Bidaje ve-n-Nihaje - djelo enciklopedijske naravi koji je zapoèeo iznošenjem historijata prijašnjih naroda i poslanika, da bi, potom, prešao na period predislamskih Arapa. Zatim obraðuje vrijeme poslanstva, uz izdašni životopis (siru) Muhammeda, s.a.v.s, da bi nastavio s vremenom prvih halifa, i preko umejeviækog i abasijskog perioda zaokružio historiju islama sve do 767. godine po Hidžri. To djelo ima ogromnu važnost i smatra se relevantnim historijskim izvorom.
2. El-Fitenu ve-l-Melahimu - djelo historijsko-akaidske naravi, razmatra predznake Sudnjeg dana. 3. Kasasu-l-Enbija - kazivanja o vjerovjesnicima (prevedeno i na bosanski jezik).
4. Tabekatu-š-Šafi’ijje - biografije uèenjaka šafijskog mezheba.
Iz gore izloženog da se nazrijeti opus nauènog rada ovog velikana. Ipak, dva su djela koja se posebno izdvajaju kada je u pitanju nauèna zaostavština imama Ibnu Kesira. To su njegova enciklopedija iz domena historije “El-Bidaje ve-n-Nihaje“, i njegov Tefsir poznat kao “Tefsiru-l-Kur’ani-l-’Azimi”. S obzirom na važnost i znaèaj njegovog Tefsira, potrebno je nešto reæi o glavnim karakteristikama tog djela.

[SIZE=3]Znacaj i glavne karakteristike Ibnu Kesirovog Tefsira[/SIZE]

Naucna utemeljenost i sistematiènost jednog autora, lahkoæa, osebujnost i konkretnost njegovog stila izražavanja, kao i opus problematike koju razmatra, svakako su bitni elementi koje treba uvažiti kada se ocjenjuju znaèaj i nauèna vrijednost jednog djela. Svako ko se pozabavi Ibnu Kesirovim tefsirom uoèiæe da su ti kvaliteti u njemu ne samo zastupljeni, veæ i veoma izraženi. Zbog toga Ibnu Kesirov tefsir ima veliku važnost i znaèaj u tefsirskoj baštini muslimana. On se ubraja meðu najpoznatije tefsire tradicionalnog tipa i na tom planu zauzima drugo mjesto, odmah nakon Tefsira slavnog i neprikosnovenog autoriteta, Muhammeda b. Džerira et-Taberija (umro 310. h. god.). Smatramo da Ibnu Kesirov tefsir ne treba ubrajati meðu tefsire koji u sebi sadrže samo tradicionalne elemente, jer on, kao što æe se vidjeti u daljem izlaganju, posjeduje mnogo racionalnih komponenti, te se može svrstati i u tefsire koji su bazirani na ispravnoj tradiciji i zdravom razumu.
Tefsir zapoèinje Mukaddimom, tj. predgovorom u kojem autor, u kratkim crtama objašnjava važnost tumaèenja Kur ana, kao i najbolji metod koji je potrebno koristiti u tefsiru. U uvodnom dijelu sažeto su razmatrane i neke druge teme iz problematike ’ulumu-l-Kur ana. Veæi njen dio imam Ibnu Kesir preuzeo je iz èuvene “Mukaddime o temeljima tefsirske znanosti”, (El-Mukaddime fi usuli-t-tefsir), èiji je autor njegov uèitelj šejhu-l-islam Ibnu Tejmijje.

[SIZE=3]Glavne karakteristike Ibnu Kesirove metodologije tumacenja Kur’ana [/SIZE]
Prvo: Nakon što spomene ajet ili grupu ajeta koje želi komentarisati Ibnu Kesir pristupa citiranju predaja (rivajeta) od Poslanika, s.a.v.s, odnosno istaknutih ashaba i tabi’ina koje su u vezi s dotiènim ajetom. Te predaje on navodi uglavnom s njihovim senedima koje su spomenuli sakupljaèi poznatih hadiskih zbirki u svojim sahihima, musnedima, sunenima, musannefima, mu’džemima, džuz’ovima i dr. Ono što daje posebnu vrijednost Ibnu Kesirovom tefsiru jeste èinjenica da on ne slijedi - kao što se to èesto dešava u tefsirima tradicionalnog tipa - metodu “ pukog citiranja i navoðenja”, veæ pravi kritièke osvrte na predaje, analizirajuæi i nauèno valorizirajuæi kako njihov sened (lanac prenosilaca), tako i metn (tekst, znaèenje). Na taj naèin Ibnu Kesir uèinio je spoj izmeðu tradicionalnog (el-me’sur) i racionalnog (el-ma’kul) naèina razmišljanja, i ponudio èitaocu nauèno utemeljeno štivo, uveliko olakšavši upoznavanje jaèih i preferirajuæih mišljenja u razumijevanju Kur’ana èasnog… Zahvaljujuæi upravo toj èinjenici, njegov tefsir zadobio je posebnu vrijednost i znaèaj, kako u nauènim krugovima, tako i u muslimanskim masama.
Drugo: Ukoliko je moguæe prokomentarisati ili bolje shvatiti jedan ajet u svjetlu drugih, Ibnu Kesir u tom sluèaju obavezno navodi te ajete. Takvoj vrsti tefsira, tj. tumaèenja Kur’ana Kur’anom, on posveæuje veliku pažnju, iduæi logikom da jedan govor može najbolje protumaèiti onaj ko ga je rekao, te da Kur’an predstavlja jedinstvenu cjelinu i da je èesta pojava da neki iskazi koji su manje jasni, na drugom mjestu budu bolje pojašnjeni. Takav metod tumaèenja Kur’ana zastupljen je u njegovom tefsiru.
Treæe: Njegov tefsir prepoznatljiv je i po tome što Ibnu Kesir izbjegava spominjanje israilijata (kazivanja pripadnika ranijih objava, ehlu-kitabija koji su primili islam), èime inaèe obiluje veæina tefsirskih zbirki. Ukoliko nešto od toga i spomene, onda je to s ciljem ukazivanja na njegovu neutemeljenost i pogrešnost, ili ako je situacija suprotna - objašnjenja da odreðena kazivanja nisu u koliziji s islamskim uèenjem, te se zbog toga odreðene poruke, ukoliko imaju pouèni karakter, mogu uzeti u obzir.
èetvrto: Ibnu Kesirov Tefsir obiluje i fikhskim raspravama. To je naroèito izraženo u sluèaju komentara takozvanih “ajatu-l-ahkam”, tj. ajeta kojima se reguliraju šerijatskopravni propisi i odredbe. On spominje mišljenja islamskih uèenjaka u vezi s razumjevanjem tih ajeta i navodi njihovu argumentaciju, da bi potom, svako mišljenje podvrgao nauènoj analizi i raspravi, koristeæi se jaèim dokazima pri odbacivanju onog što je neutemeljeno ili što kolidira s veæ izreèenim. Ovdje se pokazuje struènost velikog fakiha, koji i pored svoje šafijske opredijeljenosti u fikhu, odbacuje pristrasnost, iskljuèivost i tendencioznost i slijedi logiku utemeljenosti i jaèeg argumenta. Takvim postupkom Ibnu Kesir se svrstao u red komentatora Kur’ana koji su u svoje tradicionalne tefsire unijeli mnoštvo zdravih racionalnih elemenata, jer on u svojim fikhskim analizama i raspravama vrlo èesto poseže za logikom i zdravorazumskom analogijom (el-mentiku ve-l-kijasu).
Peto: Kada se govori o Ibnu Kesirovom polju nauènog djelovanja, onda se, svakako, ne smije ispustiti iz vida njegovo vrsno poznavanje arapskog jezika. Zahvaljujuæi tome on veoma èesto u svome tefsiru zalazi u jezièke analize pojedinih kur’anskih rijeèi i izraza, i s ciljem njihovog što efikasnijeg objašnjenja spominje stihove iz islamskog, ali i predislamskog (džahilijetskog) perioda. Tu se oèituje njegova vještina kao etimologa i jezikoslovca.
Šesto: Postoji još jedna specifiènost Ibnu Kesirovog tefsira koja mu daje posebnu vrijednost. Rijeè je o predajama (rivajetima) koje Ibnu Kesir navodi iz tradicionalnih tefsirskih zbirki koje nisu doprle do nas. Naime, poznato je da su muslimani tokom historije èesto bili meta raznih napada i konstantnih pokušaja da se oni i njihova baština totalno unište. U tim ratovima koji su voðeni na muslimanskim prostorima biblioteke i druge nauène institucije èesto su spaljivane i uništavane. Tako su izgubljena ili nestala brojna znaèajna djela islamske znanosti.
èitajuæi biografije pojedinih islamskih znanstvenika poput Ibnu Merdevejha, ‘Abd b. Humejda, Ibnu Ebi Hatima, Ebu Šejbeta, Ibnu-l-Munzira i drugih nailazimo na podatke da su i oni bili autori tradicionalnih tefsira, iako su, uglavnom, bili struènjaci u hadiskoj znanosti. Meðutim, èinjenica je da tih djela danas nema, jer nisu dospjela do nas. Ibnu Kesir u svome Tefsiru èesto navodi predaje sa senedima koje su koristili spomenuti autori, što jasno ukazuje na dvije stvari:
a) te tefsirske zbirke su bile prisutne i saèuvane u njegovo vrijeme;
b) s obzirom na veliku raširenost i prijem Ibnu Kesirovog tefsira u potonjim generacijama, on nam može poslužiti kao relevantan izvor u vezi s izgubljenim tefsirskim zbirkama, èiji odreðeni dijelovi su putem njegovog tefsira saèuvani i tako doprli i do nas. To je jedna od dodatnih specifiènosti i vrijednosti Ibnu Kesirovog tefsira.

Izvor : novi horizonti

Slijedi EHLU-L-BEJT U TRADICIONALNOM TEFSIRU



priredio: dr. hfz. Safvet Halilovic



(studija u svjetlu Ibnu Kesirovog tefsira )

Sve vrste pojedinacnih neprijateljstava covjeka bilo kad ce se pretvoriti u prijateljstvo i ljubav, osim neprijateljstva koje nastane iz zavidnosti (haseda). Ne mogu ga oprati sve vode, ni ublaziti sve ljubavi svijeta. On uvijek ostaje crna tacka, cekajuci momenat da eksplodira.

Parali su stomake trudnica, potom vadili zivu djecu koju su poslije pekli u sporetima i tjerali majke da piju djecju KRV!!! X( X( X(- Muderris

SVE SMO ZABORAVILI...I ZGARISTA...I RAT. ZABORAVILI BORBU DOBRA PROTIV ZLA, BORBU PRAVDE PROTIV NEPRAVDE, BORBU TESKU I KRVAVU. ZABORAVITI NE SMIJEMO. PROKLET BIO KO ZABORAVI IZGLADNJELU NANU, OSAKACENOG BABU, ZAKLANO DIJETE, SILOVANU SESTRU! ;( ;( ;(
Allahu ti pomozi mudzahidima u Ceceniji, Allahu , ti pomozi mudzahidima u Afganistanu, Allahu, ti pomozi mudzahidima u Iraqu, Allahu, ti pomozi mudzahidima u Palestini, Allahu ti pomozi mudzahidima sirom svijeta ma gdje se nalazili, podari im pobdjedu na ovom i dzennet na buducem svijetu. Amin! ;( ;( ;(

  • »Talibul-ilm« je muško
  • »Talibul-ilm« je zabranjen
  • »Talibul-ilm« je autor ove teme

Postovi: 41

Datum registracije: 23.10.2004

Lokacija: np

  • Poruku poslati

5

Srijeda, 10. Novembar 2004

[SIZE=4]EHLU-L-BEJT U TRADICIONALNOM TEFSIRU[/SIZE]

priredio: dr. hfz. Safvet Halilovic


Ehlu-l-bejt u Ibnu Kesirovom tefsiru
Pojam Ehlu-l-bejt, u ovoj jezičkoj konstrukciji, pojavljuje se tekstu Kur’ana časnog na dva mjesta. Prvi put u suri Hud, u 73. ajetu, i drugi put u suri El-Ahzab, u 33. ajetu. S obzirom da je kontekst u suri Hud u cijelosti posvećen Ibrahimu, a.s, jasno je da se pojam Ehlu-l-bejt odnosi na njega i njegovu časnu porodicu, te zbog toga taj ajet neće biti razmatran u ovoj studiji.
Kontekst u kojem se spominje pojam Ehlu-l-bejt u suri El-Ahzab u cijelosti je posvećen ženama Allahovog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s. Tako Svevišnji, obraćajući se u ovom, kao i u nekoliko prethodnih ajeta, ženama Allahovog poslanika, s.a.v.s, kaže:
“I boravite u kućama svojim (o vi žene Vjerovjesnikove), i ljepotu svoju, kao u davno pagansko doba, ne pokazujte, i namaz obavljajte i zekjat dajite, i Allaha i Poslanika Njegova slušajte! Allah želi da od vas, o Ehlu-l-bejte, grijehe odstrani i da vas potpuno očisti.”

Komentarišući završetak ovog ajeta, tj. Riječi Uzvišenog: ”Allah želi da od vas, o Ehlu-l-bejte grijehe odstrani i da vas potpuno očisti”, imam Ibnu Kesir kaže: “Ove riječi Allaha Uzvišenog su “nass” – tj. jasan šerijatski tekst na osnovu kojeg se dokazuje da žene Allahovog poslanika, s.a.v.s, ulaze u sastav Ehlu-l-bejta. One su povod objave ovog ajeta, a povod objave ulazi u objavu, u vezi s čim postoji potpuna saglasnost, sam ili s nečim drugim, a ovo drugo je ispravnije. Prenosi Ibnu Džerir od ’Ikrime da je on, na javnom mjestu, govorio: - Riječi Uzvišenog: “Allah želi da od vas, o Ehlu-l-bejte, grijehe odstrani i da vas potpuno očisti”, objavljene su posebno glede pitanja žena Allahovog poslanika, s.a.v.s. Isto tako, prenosi Ibnu Ebi Hatim (sa senedom) od Ibnu ’Abbasa da je rekao: - Ovaj ajet je objavljen povodom žena Allahovog poslanika s.a.v.s. ’Ikrime je, također, govorio: - Ko želi izaći sa mnom na “mubahelu”, ja sam spreman. Ovaj ajet je objavljen posebno glede pitanja žena Allahovog poslanika, s.a.v.s.”
Nakon navođenja navedenih predanja u vezi s povodom objave ajeta, Ibnu Kesir precizira: “Ako se ovim željelo istaći da su one, a ne druge žene, bile povod objave, onda je to tačno, a ako se tim ciljalo na to da se kaže da su samo one u sastavu Ehlu-l-bejta, onda je to za razmatranje. Ima više hadisa koji ukazuju na to da je namjera u konkretnom slučaju daleko općenitija”.

Iz spomenutih riječi zaključujemo da Ibnu Kesir smatra da je navedeni ajet objavljen povodom pitanja žena Allahovog poslanika s.a.v.s, o čemu, pored tradicijskih predanja, svjedoči bez dvojbe, i kontekst u kojem taj ajet dolazi. Naime, ajet u kojem se spominje Ehlu-l-bejt nalazi se u kontekstu koji je u cijelosti posvećen ženama Allahovog poslanika, s.a.v.s, počevši od riječi Uzvišenog, u 28. ajetu ove sure: “ O Vjerovjesniče, reci ženama svojim: - Ako želite život na ovom svijetu i njegov sjaj, onda se odlučite…”, pa preko 32. ajeta u kojem se naglašava: “O žene Vjerovjesnikove, vi niste kao druge žene!”, i zaključno sa 34. ajetom u kojem Svevišnji kaže: “I pamtite (o vi žene Vjerovjesnikove) ajete i mudrost, koji se kazuju u domovima vašim”.
Shodno tome, žene Allahovog poslanika, s.a.v.s, ulaze u sastav njegove porodice (Ehlu-l-bejta). Međutim, pojam Ehlu-l-bejta je općenitiji. U prilog tome dolazi mnoštvo tadicijskih predanja koja prenose autori poznatih hadiskih dijela, i u njihovu autentičnost i vjerodostojnost nema ni najmanje sumnje.

S obzirom da je imam Ibnu Kesir bio vrstan poznavalac hadisa, o čemu svjedoče svi njegovi biografi, njegova pisana djela, a naročito Tefsir, on je za argumentiranje gornjeg stava naveo zamašan broj tradicijskih mišljenja koje je citirao navodeći i njihove senede.
Nakon uvida u poruku i značenje tih predaja, evidentno je da se one mogu klasificirati na sljedeći načina:
a) Predaje koje ograničavaju Ehlu-l-bejt na Poslanikovu, s.a.v.s, užu porodicu, i to, konkretno na pet osoba: Poslanika, s.a.v.s, njegovu kćerku h. Fatimu, r.a, njenog muža h. Aliju, r.a, i njihovu djecu h. Hasana i h. Husejna, r.a.
b) Predaje koje u Ehlul-l-bejt uvode, pored ove petorke, i neke od žena, odnosno ashaba/drugova Allahovog poslanika, s.a.v.s.
c) Predaje koje Ehlu-l-bejt proširuju i na Poslanikove, s.a.v.s, rođake kojima je zabranjena sadaka (zekjat), s obzirom da im je propisan humus (petina ratnog plijena).
U nastavku donosimo tradicijske predaje koje je spomenuo imam Ibnu Kesir u svom Tefsiru-l-Kurani-l-’Azim (Komentar Kur’ana veličanstvenog), shodno gornjoj klasifikaciji.

Žene Allahovog poslanika, s.a.v.s, smatra imam Ibnu Kesir, ulaze u sastav Poslanikove porodice (Ehlu-l-bejt). Međutim, pojam Ehlu-l-bejta općenitiji je od toga da se svodi samo na Poslanikove žene. U prilog tome govori mnoštvo tradicijskih predanja koja prenose autori poznatih hadiskih dijela, i u njihovu autentičnost i vjerodostojnost nema ni najmanje sumnje.
S obzirom da je imam Ibnu Kesir bio vrstan poznavalac hadisa, o čemu svjedoče svi njegovi biografi, njegova pisana djela, a naročito Tefsir, on je za argumentiranje gornjeg stava naveo zamašan broj tradicijskih mišljenja koje je citirao s njihovim senedima.
Nakon uvida u poruku i značenje tih predaja, evidentno je da se one mogu klasificirati na sljedeći načina:
A) Predaje koje ograničavaju Ehlu-l-bejt na Poslanikovu, s.a.v.s, užu porodicu, i to, konkretno na pet osoba: Poslanika, s.a.v.s, njegovu kćerku h. Fatimu, r.a, njenog muža h. Aliju, r.a., i njihovu djecu h. Hasana i h. Husejna, r.a.
B) Predaje koje u Ehlul-l-bejt uvode, pored ove petorke, i neke od žena, odnosno ashaba/drugova Allahovog poslanika, s.a.v.s.
C) Predaje koje Ehlu-l-bejt proširuju i na Poslanikove, s.a.v.s, rođake kojima je zabranjena sadaka (zekjat), s obzirom da im je propisan humus (petina ratnog plijena).
U nastavku donosimo tradicijske predaje koje je spomenuo imam Ibnu Kesir u svom Tefsiru-l-Kurani-l-’Azim (Komentar Kur’ana Veličanstvenog), shodno gornjoj klasifikaciji.

A) Predaje koje ograničavaju Ehlu-l-bejt na Poslanikovu, s.a.v.s, užu porodicu (pet osoba)

1. Prenosi imam Ahmed, sa senedom od Ummu Seleme, r.a, da je Poslanik, s.a.v.s, bio u njenoj kući pa je došla Fatima, radijellahu ’anha, noseći kameni ćup u kojem se nalazila hrana (kaša sa mesom) i ušla je kod njega s tim ćupom. Poslanik joj je rekao: - Pozovi svoga muža i svoja dva sina. Pa su došli Alija, Hasan i Husejn, radijellahu ’anhum, i sjeli te počeli jesti tu hranu – pripovijeda Umu Seleme. Poslanik je sjedio na svojoj postelji, a ispod njega se nalazio hajberski ogrtač. Ja sam se nalazila u sobi i klanjala. Tada je objavljen ovaj ajet: “Allah želi da od vas, o Ehlu-l-bejte, grijehe odstrani i da vas potpuno očisti”. Nakon toga, Allahov poslanik, s.a.v.s, uzeo je krajeve ogrtača i prekrio ih njima. Potom je izvukao svoju ruku i digavši je prema nebu, kazao: “Allahu, ovo je moj Ehlu-l-bejt i moji najmiliji! Odstrani od njih prljavštinu (grijehe) i potpuno ih očisti!
- Tada sam – priča Ummu Seleme – uvukla svoju glavu među njih i kazala: - A jesam li i ja sa vama, Allahov poslaniče? – Ti si ka hajru, ti si ka hajru… – odgovorio je Allahov poslanik, s.a.v.s.”

2. Prenosi imam Ibnu Džerir et-Taberi sa senedom od Ebe Hurejre, a on od Ummu Seleme, r.a, da je rekla: “ Došla je Fatima, r.a, Allahovom poslaniku, s.a.v.s, s posudom u kojoj se nalazila hrana , te ju je, stavivši je na tanjir, postavila pred Poslanika, s.a.v.s. Tada je on upitao: - Gdje su ti amidžić i tvoja dva sina? – U kući – odgovorila je. – Pozovi ih – kazao je. Potom je ona otišla Aliji, r.a, i rekla mu: - Odazovi se Allahovom poslaniku zajedno sa svoja dva sina. Ummu Seleme dalje pripovijeda: Kada je Resulullah, s.a.v.s, vidio da se oni približavaju, uzeo je prekrivač (ogrtač) koji se nalazio na njegovoj postelji, prostro ga i posadio ih da na njeg sjednu. Zatim je svojom lijevom rukom uzeo za četiri strane ogrtača i sastavio ih iznad njihovih glava, a desnom rukom je pokazao da čini dovu svome Gospodaru. Rekao je: - O Allahu, ovo je moj Ehlu-l-bejt. Odstrani od njih grijehe i potpuno ih očisti!”

3. Prenosi imam Ahmed sa senedom od Enesa b. Malika da je rekao: “Allahov poslanik, s.a.v.s, je, idući na sabah-namaz, prolazio šest mjeseci pored vrata (svoje kćerke) Fatime, r.a, i govorio: - Namaz! Allah želi da od vas, o Ehlu-l-bejte, grijehe odstrani i da vas potpuno očisti”.

4. Prenosi Ibnu Džerir sa senedom od Ummu Seleme da je kazala: “Ajet je objavljen u mojoj kući. Sjedila sam na kućnom pragu i rekla: - Allahov poslaniče, zar nisam i ja u sastavu tvog Ehlu-l-bejta? Odgovorio je: - Ti si ka dobru. Ti si vjerovjesnikova žena. Rekla je Ummu Seleme: - A tada se u kući nalazio Allahov poslanik, s.a.v.s, Alija, Fatima, Hasan i Husejn, radijjalu ’anhum”.

5. Prenosi Ibnu Ebi Hatim sa senedom od amidže ’Avvama b. el-Havšeba da je rekao: “Ušao sam sa svojim ocem kod ’Aiše r.a. pa sam je pitao o Aliji, r.a. Rekla je: - Pitaš me o osobi koja spada među one koje je Allahov poslanik, s.a.v.s, najviše volio, a za tom osobom bila je udata njegova kćerka, koju je on najviše volio. Vidjela sam Resulullaha, s.a.v.s, kada je pozvao Aliju, Fatimu, Hasana i Husejna, radijellahu ’anhum, i prebacivši preko njih odjeću (prekrivač) kazao : - O Allahu! Ovo je moj Ehlu-l-bejt. Odstrani od njih grijehe i potpuno ih očisti! Primakla sam im se – priča Aiša – i rekla: - Allahov poslaniče, jesam li i ja od tvog Ehlu-l-bejta? – Odmakni se – odgovorio je, – ti si ka dobru…”

6. Prenosi Ibnu Džerir od Ebu Se’ida, (el-Hudrija) r.a, da je Allahov poslanik, s.a.v.s, rekao: “Pet osoba povod je objavi ovog ajeta: ja, Alija, Fatima, Hasan i Husejn; “Allah želi da od vas, o Ehlu-l-bejte, grijehe odstrani i da vas potpuno očisti”.

7. Prenosi Ibnu Džerir od Sa’da, (b. Ebi Vekkasa) r.a, da je rekao: “Allahov poslanik, s.a.v.s, jednom prilikom, kada mu je spušten vahj (objava), uzeo je Aliju, njegova dva sina i Fatimu, radijellahu ’anhum, te ih ogrnuo svojom odjećom. Potom je rekao: - Gospodaru, ovo je moja porodica i moj Ehlu-l-bejt!”

8. Prenosi Ibnu Džerir od Safije bint Šejbe da je rekla: “Rekla je ’Aiša, radijellahu ’anha: - Jednog jutra, Poslanik, s.a.v.s, izašao je, a na sebi je imao vuneni ogrtač prošaran crnim vlasima. Potom je došao Hasan, radijellahu ’anhu, pa ga je ogrnuo tim ogrtačem. Onda je došao Husejn, pa je i njega ogrnuo. Zatim je došla Fatima, pa je i nju ogrnuo. Potom je prispio i Alija, pa je i njega ogrnuo, i onda je rekao: - “Allah želi da od vas, o Ehlu-l-bejte, grijehe odstrani i da vas potpuno očisti”.



(nastavice se insa-Allah)





Sve vrste pojedinacnih neprijateljstava covjeka bilo kad ce se pretvoriti u prijateljstvo i ljubav, osim neprijateljstva koje nastane iz zavidnosti (haseda). Ne mogu ga oprati sve vode, ni ublaziti sve ljubavi svijeta. On uvijek ostaje crna tacka, cekajuci momenat da eksplodira.

Parali su stomake trudnica, potom vadili zivu djecu koju su poslije pekli u sporetima i tjerali majke da piju djecju KRV!!! X( X( X(- Muderris

SVE SMO ZABORAVILI...I ZGARISTA...I RAT. ZABORAVILI BORBU DOBRA PROTIV ZLA, BORBU PRAVDE PROTIV NEPRAVDE, BORBU TESKU I KRVAVU. ZABORAVITI NE SMIJEMO. PROKLET BIO KO ZABORAVI IZGLADNJELU NANU, OSAKACENOG BABU, ZAKLANO DIJETE, SILOVANU SESTRU! ;( ;( ;(
Allahu ti pomozi mudzahidima u Ceceniji, Allahu , ti pomozi mudzahidima u Afganistanu, Allahu, ti pomozi mudzahidima u Iraqu, Allahu, ti pomozi mudzahidima u Palestini, Allahu ti pomozi mudzahidima sirom svijeta ma gdje se nalazili, podari im pobdjedu na ovom i dzennet na buducem svijetu. Amin! ;( ;( ;(

  • »Talibul-ilm« je muško
  • »Talibul-ilm« je zabranjen
  • »Talibul-ilm« je autor ove teme

Postovi: 41

Datum registracije: 23.10.2004

Lokacija: np

  • Poruku poslati

6

Četvrtak, 11. Novembar 2004

Nastavak texta od dr. hfz. Safvet Halilovica o ehlu bejtu u svjetlu ibn kesirovog tefsira mozete naci na Novi horizonti


A malo vise iz oblasti Kur'ana mozete naci na Kur'an

Sve vrste pojedinacnih neprijateljstava covjeka bilo kad ce se pretvoriti u prijateljstvo i ljubav, osim neprijateljstva koje nastane iz zavidnosti (haseda). Ne mogu ga oprati sve vode, ni ublaziti sve ljubavi svijeta. On uvijek ostaje crna tacka, cekajuci momenat da eksplodira.

Parali su stomake trudnica, potom vadili zivu djecu koju su poslije pekli u sporetima i tjerali majke da piju djecju KRV!!! X( X( X(- Muderris

SVE SMO ZABORAVILI...I ZGARISTA...I RAT. ZABORAVILI BORBU DOBRA PROTIV ZLA, BORBU PRAVDE PROTIV NEPRAVDE, BORBU TESKU I KRVAVU. ZABORAVITI NE SMIJEMO. PROKLET BIO KO ZABORAVI IZGLADNJELU NANU, OSAKACENOG BABU, ZAKLANO DIJETE, SILOVANU SESTRU! ;( ;( ;(
Allahu ti pomozi mudzahidima u Ceceniji, Allahu , ti pomozi mudzahidima u Afganistanu, Allahu, ti pomozi mudzahidima u Iraqu, Allahu, ti pomozi mudzahidima u Palestini, Allahu ti pomozi mudzahidima sirom svijeta ma gdje se nalazili, podari im pobdjedu na ovom i dzennet na buducem svijetu. Amin! ;( ;( ;(

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

7

Petak, 12. Novembar 2004

Tekst skracene verzije Ibn Kesirovog tefsira mozete naci na stranici dzemat.org-a.

Materijal koji je ovdje objavljen kao i ono sto se moze naci na ponudjenim linkovima moze koristiti kao pomoc clanovima koji uzimaju ucesce u diskusijama na forumu, prije svega na podforumu Religija. Ovu temu cemo inace zatvoriti jer ne sluzi razvoju diskusije vec je cisto informativnog karaktera.

Iz istih razloga uklonjene su teme o Hadisu, Akaidu i Fikhu a da se pokretac istih ne bi osjecao ostecenim evo linkova stranica koje sadrze materijal koji je ovdje bio objavljen:

Akaid
Fikh
Hadis
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

Social bookmarks