Niste prijavljeni

Dragi posjetioče, Dobrodošli na Otvoreni Forum - Novi Pazar. Ukoliko je ovo Vaša prva posjeta molimo vas pročitajte Pomoć. U pomoći je objašnjeno kako ovaj forum radi. Morate biti registrirani kako bi vidjeli sve teme i sve forume. Molimo vas da se registrirate ili da ovdje pročitate kako se registrirati. Ukoliko ste već registrirani molimo ulogirajte se ovdje.

scout

Učenik

(10)

  • »scout« je muško
  • »scout« je autor ove teme

Postovi: 109

Datum registracije: 19.03.2007

Lokacija: Bg

  • Poruku poslati

1

Utorak, 06. Oktobar 2009

Uticaj Dervisa na ocuvanje Islama na Balkanu.

Deo teksta koji govori u sirenju i ocuvanju Islama na Balkanu, pre i posle Osmanlija.

Derviši


"Najraniji evidentirani tragovi o dolasku derviša u Bosnu datiraju od 13 st.. Meðutim, posve je moguæe da je i ranije u sklopu najranijih izvidnica bilo putujuæih derviša. Sufijski redovi su se raširili u Bosni i na Balkanu zbog svojih širokih humanistièkih i liberalnih religijskih stavova koji su dozvoljavali novim konvertitima da praktikuju svoje stare obièaje i rituale. Tarikati kao što su Halvetije, Mevlevije, Nakšibendije, su ukljuèivali gotovo cijelo balkansko, seosko i gradsko stanovništvo. Meðu novim masama koje su bile satkane od raznovrsnih vjerskih, kulturnih, društveno-politièkih nasljeða derviši su svojim elastiènim uèenjem, širim i pristupaènijim idejama uticali na širenje i prihvatanje Islama. Dakle, razlièiti sufijski redovi su doprinosili oblikovanju islamske kulture, u sklopu bogatstva kulturnih razlika Bosne, te tako njenom sveopštom kosmopolitskom karakteru.

Duhovni tj. spiritualni uticaj je takoðer imao znaèajnu ulogu, posebno u širenju Islama kroz sufijska mistièna uèenja, koji su podsticali i promovisali toleranciju i harmoniju u Bosni prema drugim muslimanima, ali i prema sljedbenicima drugih religija - Kršæanima i Jevrejima. Rani Islam u Bosni i njegov doprinos prema raznorodnoj prirodi bošnjaèkog identiteta se takoðer reflektovao kroz bošnjaèki kontakt sa muslimanskim avanturistima, ekspanzionistima, kao i tokom kontakata sa razlièitim sufijskim redovima, prevashodno Bektaslijama, Mevlevijama, Halvetijama i Nakšibendijama. Posjetilaèki uèenjaci istoka i zapada kao i imperijalne ekspedicije halifa i sultana su doprinosili prihvatanju Islama od veoma znaèajnog broja bosanskih bogumila. Islamizacija Bosne podstaknuta sufijskim redovima doprinosila je bazi širenja Islama i njegove kulture, ali i kao most razumijevanja i saradnje izmeðu raznih vjera. Sufizam je tokom uspostavljanja muslimanskih naselja, kako u Bosni tako i na Balkanu bio uticajni intelektualni religijski pokret, naroèito u ranim osmanlijskim stoljeæima. Potom su slijedile feudalne ekonomske privilegije i trgovaèki ugovori koji su davani od strane osmanlijskih vladara stanovnicima, posebno plemstvu i trgovcima. Uz to, razmjena kulturnih dobara i naseljavanje zemljišta raznim muslimanskim grupama, ukljuèujuæi islamizirane Slavene iz susjednih zemalja su doprinjele multietnièkom bosanskom mozaiku.

Dakle, derviški redovi su donijeli odredene specifiènosti u smislu stila, jedinstva i pluraliteta. Sufijski, odnosno derviški redovi su takoðer doprinosili intelektualnom životu Islama. Oni su djelovali van ‘oficijelnih’ struktura, sve dok zajednice nisu osnovale medrese i džamije. Potom æe derviši u Bosni napisati na preko 15,000 rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te stotine prekrasnih kaligrafskih radova. Mnogi radovi Bošnjaka se nalaze u kolekcijama dvoraca Istanbula, Beèa, Kaira itd. "

Ceo tekst se nalazi na www.bosnjaci.net

Social bookmarks