Niste prijavljeni

Dragi posjetioče, Dobrodošli na Otvoreni Forum - Novi Pazar. Ukoliko je ovo Vaša prva posjeta molimo vas pročitajte Pomoć. U pomoći je objašnjeno kako ovaj forum radi. Morate biti registrirani kako bi vidjeli sve teme i sve forume. Molimo vas da se registrirate ili da ovdje pročitate kako se registrirati. Ukoliko ste već registrirani molimo ulogirajte se ovdje.

Dado

Profesionalac

(10)

  • »Dado« je muško
  • »Dado« je autor ove teme

Postovi: 754

Datum registracije: 09.08.2002

Lokacija: NewMarketCity

  • Poruku poslati

1

Ponedjeljak, 14. April 2003

za webmastere

naishao sam na jedan kvalitetan sajt na srpskom jeziku meni se mnogo svideo jer bukvalno ima sve...................... Nadam se da ce i vas zanimat nesto ovako
digitalna umetnost
....da li si toliko dobar
da mozes mirno spavati.....

Dado

Profesionalac

(10)

  • »Dado« je muško
  • »Dado« je autor ove teme

Postovi: 754

Datum registracije: 09.08.2002

Lokacija: NewMarketCity

  • Poruku poslati

2

Srijeda, 02. Juli 2003

evo josh jedan sajt koji se bavi pitanjem web dizajna ....... http://www.uchee.net/index.asp
....da li si toliko dobar
da mozes mirno spavati.....

Dado

Profesionalac

(10)

  • »Dado« je muško
  • »Dado« je autor ove teme

Postovi: 754

Datum registracije: 09.08.2002

Lokacija: NewMarketCity

  • Poruku poslati

3

Petak, 04. Juli 2003

Grafika i graficki formati na webu

teorija o JPEG File Interchange Formatu (JFIF)
Napisao: Boris Senker © 2001 - 2003

Odbor za JPEG nije, imajuci u vidu siroku obuhvatnost standarda, nijednu algoritmicku proceduru proglasio sposobnom da udovolji zahtjevima svih aplikacija. Odluceno je da se izrade drukcije algoritmicke procedure kod kojih ce svaki proces biti usmjeren ka ispunjenju zahtjeva citave klase aplikacija. Stoga je JPEG standard postao "kutijom s alatom" kod koje se specificne alate odabire u odnosu na potrebe aplikacijskog radnog okruzja, a o njegovim cete karakteristikama nauciti u ovom clanku.

Prevedeno na normalan jezik, odbor za JPEG htio je stvoriti slikovni format koji bi modifikacijom nekih svojih elemenata mogao biti primjenjiv na cijele klase aplikacija koje bi se njime sluzile (npr. za web browsing and authoring aplikacije, prijenos fotografija s video-kamera itd.). To je omogucilo provlacenje formata kroz cijele radne procese do finalnog proizvoda.

Primjer za ilustraciju prednosti JPEG-a
Odrzavate image-based site – znaci stranice cija je osnovna namjena prezentacija nekakvih slika, npr. porno site. Dvaput na mjesec vas fotograf mora skupiti lokalne cajke i macose i fotografirati ih, a vi ih trebate objaviti na fiksnim mjestima unutar svojih stranica, s uvijek istim imenima, kako bi se automatski osvjezavali iz baze. Digitalna kamera isporucuje vam JPEG, vi JPEG objavljujete. Klasi aplikacija – u ovom slucaju web preglednicima– prilagodjujete ga tako da ga provucete kroz Photoshopov Save for Web ili ImageReady, ili bilo koju aplikaciju koja podrzava web stripping.

Podesite u Photoshopu ili ImageReady-ju Batch koji izvrsava web optimizaciju na cijeloj mapi slika i dotjeruje ih na potrebnu velicinu. Prilagodjujete imena novih, optimiziranih slika i kao odredisnu mapu zadajete mapu iz koje baza vuce slike.

I to je to. Kad fotograf donese slike, samo morate (pod uvjetom da su boje i kontrasti u redu) pokrenuti aplikaciju, zadati joj pohranjenu Batch funkciju i ostaviti je da zavrsi. Samo morate napraviti upload. To vam omogucuje JPEG, sto ne bi bio slucaj da vam fotograf donese TIFF-ove, a vi npr. zelite GIF-ove: isti format, prilagodjen svrsi, kroz cijeli proizvodni proces do krajnjeg korisnika.

Definicija JPEG-a
JPEG format opceprihvacen je standardizirani mehanizam za kompresiju slika, definiran od strane medjunarodnog odbora Joint Photographic Expert Group s namjerom da se stvori graficki format varijabilne kompresije, neovisan o platformi, pogodan za kompresiju staticnih slika u boji ili skali sivih tonova (grayscale). Dobar je izbor za realisticne fotografije, a los za tekst, jednostavne crteze (npr. lineart) ili slike s npr. kombinacijom slova i monokromatske (jednobojne) pozadine.

Prigodan su primjer krive uporabe JPEG formata agencije za zakup oglasnog prostora, koje u posljednje vrijeme za objavljivanje oglasa u tisak traze CMYK JPEG na visokoj razlucivosti, sto je potpuno, potpuno krivo. Trebali bi uzimati EPS, koji je daleko bolje rjesenje, jer tekst u njemu moze ostati tekstom (lose u ovom slucaju) ili vektorom (mrak!), a rasterska slika rasterskom slikom, ili PDF. To smanjuje mogucnost neobjave oglasa zbog krivo formatiranog dokumenta (a upravo se to kod PS, EPS i PDF dokumenata najcesce dogadja zbog nedovoljne obucenosti kadrova). JPEG zamucuje tekst, kompresija izbija fine detalje na slikama, a crni tekst u CMYK JPEG-u ili TIFF-u strojari tiskaju na sve cetiri ploce umjesto samo na crnoj te psuju pretke i potomke onog, koji je tu pripremu radio. Pa si mislite...

Za razliku od LZW kompresijskog algoritma (TIFF) kojim se ne gubi kvaliteta (lossless compression), JPEG kompresijska metoda podizanjem kompresije umanjuje kvalitetu, pa se kvalificira kao lossy compression (kompresija s gubitkom).

JPEG kompresija se, osim za sam JPEG format, rabi i kod TIFF, PDF i PostScript formata, po potrebi.

Osnovne odlike JPEG-a
24-bitno adresiranje informacije o boji, naspram 8-bitne kod GIF-a;
mogucnost podesavanja omjera kvalitete i velicine – kompresija s gubitkom;
sposobnost definicije colorspace parametra (RGB, CMYK ili grayscale) i zadavanja ICC profila;
nemogucnost sadrzavanja alpha kanala; u teoriji bi ih i mogao sadrzavati, no u tom smjeru nikakva standardizacija nije i nece biti ucinjena;
mogucnost sadrzavanja clipping pathova (sto ne znaci da ce ih HTML preglednik i prikazati);
naspram GIF-a koji svoju optimizaciju izvrsava metodom redukcije boja, JPEG rabi metodu kompresije selektivnim odbacivanjem podataka;
ne podrzava transparenciju;
podrzava kvantizaciju boja; za razliku od GIFa ciji sam zapisni format vec kvantizira boje na maksimalno 256 ili web-safe 216, kvantizacija boja u JPEG formatu dodatnose proizvoljno podesava kako bi se JPEG sto identicnije prikazivao i na monitorima s prikazima manjim od 24-bitnih.
Striktno gledano, JPEG ne oznacava sâm format, vec porodicu kompresijskih algoritama. Osnovna bi im podjela bila:

JFIF (JPEG File Interchange Format) - minimalni JPEG zapis, uz sam transfer piksela ne omogucuje puno vise. Priznat je kao de facto standard za prikaz slika na web-u. Vecina web aplikacija i interpretera radi upravo s tim formatom. Dobra, skracena specifikacija moze se naci na stranicama w3.org. Adobeove aplikacije s implementiranom Save for Web funkcijom (Adobe Photoshop, Illustrator) ili ImageReady direktno kreiraju bas JFIF; izmedju ostalog, forsiraju RGB, 72 dpi, uklanjaju EXIF Color Space koji zadaje znatan broj digitalnih kamera itd.
TIFF/JPEG tj. TIFF 6.0 - JPEG kompresija kao ekstenzija Aldusove (danas Adobe-ove) TIFF 6.0 specifikacije (Sekcija 22: JPEG Compression) dozvoljava zapis znatno vece kolicine informacija u dokument. Iako je u pripremi TIFF 7.0 standardizacija, on nikad nece biti u sirokoj uporabi kao JFIF jer nije tako pogodan za transport. Razliciti proizvodjaci u njega implementiraju razlicite dodatke osnovnom zapisu, a neke od njih mogu interpretirati samo uskospecijalizirane aplikacije.
SPIFF - kao potpuno novi format standardiziran od strane ISO JPEG odbora u novom, trecem dijelu prosirenja (ekstenzija) JPEG standarda. Tek ce se vidjeti hoce li uci u siru uporabu, a ako i udje, vecina korisnika nece ni primijetiti da njihove aplikacije rabe novi algoritam.
M-JPEG - lazni, nepostojeci standard, skraceno od "Motion JPEG". On je pokusaj nekih proizvodjaca da u individualne frameove video sekvenci ubace JPEG kompresiju i u nedostatku cvrsto definiranog, opceprihvacenog standarda svaki od njih cini to razlicito. Tako formatirani dokumenti imaju ozbiljan problem s kompatibilnoscu. I Apple i Microsoft pokusavaju progurati svoje implementacije M-JPEG formata, zasad bez previse uspjeha.
MPEG - nasuprot prethodnom, opceprihvaceni standard kompresije nestaticnih formata (filmova, animacija) koji rabi mnogo tehnika kao i JPEG, ali dodaje medjuframe kompresiju kako bi iskoristio slicnosti izmedju sukcesivnih frameova u video streamu. Njegovi su nedostaci sto zahtijeva vise proracuna kako bi generirao komprimiranu sekvencu (detekcija slicnosti izmedju frameova vrlo je procesorski intenzivan proces) i teskoce pri editiranju MPEG sekvence frame-by-frame metodom jer je svaki frame vezan uz one oko njega. Bas ti nedostaci omogucuju razvoj M-JPEG formata i pokusaje nametanja istog bez prave standardizacije.
Motion JPEG2000 - standard za sekvence slika u izradi same ISO organizacije, jos u fazi definicije mnogih pitanja i parametara. Dozvoljava jednu ili vise JPEG2000 metodom komprimiranih sekvenci slika, sinkronizirani audio zapis i meta podatke pohranjene u MJ2 format.
....da li si toliko dobar
da mozes mirno spavati.....

vaha

Učenik

(10)

  • »vaha« je muško

Postovi: 158

Datum registracije: 18.09.2002

Lokacija: ............

  • Poruku poslati

4

Ponedjeljak, 07. Juli 2003

....

idi na www.liquid2d.com
ili http://www.boxedart.com
izaberi sta ti dusha otje (nemoj one PHP templates to je svanje zivo)
da ti kupi bato :D
www.vaha.co.yu
www.vaha.net
[list]
[/list]

Social bookmarks