Niste prijavljeni

Dragi posjetioče, Dobrodošli na Otvoreni Forum - Novi Pazar. Ukoliko je ovo Vaša prva posjeta molimo vas pročitajte Pomoć. U pomoći je objašnjeno kako ovaj forum radi. Morate biti registrirani kako bi vidjeli sve teme i sve forume. Molimo vas da se registrirate ili da ovdje pročitate kako se registrirati. Ukoliko ste već registrirani molimo ulogirajte se ovdje.

1

Ponedjeljak, 14. Februar 2005

Znanje

Imam Sufyan ibn 'Yyaynah je bio upitan: "Kome je najpotrebnije da traga za znanjem?"
Odgovorio je: "Onima koji imaju ponajvise znanja." Kad je bio upitan "zasto", odgovorio je "Zato sto ako oni pogrese, greska je veca".


Da bi uopce govorili o znanju potrebno je definisati znanje. To je bitno je smatram zbog puno stvari. Za pocetak bih volio da cujem sta vi podrazumijevate pod znanjem. Najvise bih volio da date svoju definiciju, tj objasnjenje onoga sto smatrate znanjem. Vec sam napisao post u kojem se definise znanje. Ne bih da ga iznesem prije nego date svoje odgovore jer nije fer da iznesem prije toga post u kojem se vec definise znanje a ta definicija nije moja.

Mozete naci i definicije drugih autora ali ne bih da vam prije toga sam nudim odgovore i u bilo kojoj mjeri uticem na vase razmisljanje/odabiranje.

Ja mogu da priznam da ni sam nisam umio da definisem niti objasnim sta je to znanje. Sada nije fer da to uopste i cinim jer to nije nesto sto sam sam skontao vec je to moje shvatanje onoga sto cu u sledecem svojem postu poceti da predstavljam. Definicije koje sam prije birao ili nisam ni razumio ili nisu bile potpune (iako sam mislio da jesu).

Ukoliko vam nije mrsko vi bujrum/izvolite recite sta smatrate da to jeste znanje (svojom ili tudjom definicijom, ili oobjasnjenjem definicije koju prihvatate).

I eventualno dajte odgovor na pitanje: jel se danas u skolama (posebno na zapadu) stice znanje?

P.S. Tema jeste u podforumu religija, ali je to nikako ne cini rezervisanom za pripadnike samo jedne religije. Mogli bi o ovome da govorimo svi zajedno i da sto vise clanova uzme ucesce. Ako se ima zelje i volje naravno.
mogu ja da se potpisem i bolje...

ed

Veteran

(61)

  • »ed« je muško

Postovi: 3.336

Datum registracije: 17.12.2002

Lokacija: D

  • Poruku poslati

2

Ponedjeljak, 14. Februar 2005

Nije mudro prvi se javljati na ovakva pitanja ali ja cu ipak biti toliko hrabar i iznijeti definiciju znanja, ne iz udzbenika vec onako kako sam ja shvatio. Ako grijesim radovace me da usvojim bolju, ispravniju i potpuniju definiciju.

Dakle, smatram da je znanje skup svih relevantnih informacija o odredjenom pojmu, pojavi, dogadjaju ... Pri ovome ne mislim samo na puko sabiranje informacija vec i razumijevanje istih. Da bih ovo objasnio posluzicu se primjerom muhadisa i mudztehida sto bi mozda bilo ekvivalentno primjeru apotekara i ljekara. Ovi prvi (muhadisi i apotekari) posjeduju znanje, koji sve hadisi postoje i kako se dolazi do ispravnih hadisa, odnosno, kako se spravljaju lijekovi. Medjutim, istinsko znanje bi bilo kada bi oni te hadise odnosno lijekove znali i da iskoriste u prave svrhe. Tu na scenu stupaju mudztehidi i ljekari. Oni su ti koji te hadise odnosno lijekove razumiju te znaju iste i upotrijebiti, derivirati zakon iz izvora islama odnosno odgovarajucim lijekovima lijeciti odgovarajuce bolesti.

Eto, onako , na brzaka :) .
Čvrsto je ubijeđen u svoje stavove. Nemojte ga zbunjivati činjenicama!

kiki

Zlatna sredina

(10)

  • »kiki« je žensko

Postovi: 507

Datum registracije: 08.04.2003

Lokacija: St. Gallen

  • Poruku poslati

3

Ponedjeljak, 14. Februar 2005

Znanje je tek onda znanje kad je steceno naporom vlastite misli, a ne pamcenjem.
(Tolstoj)

Podrzavam Edovu definiciju, i smatram da znanje jeste posedovanje, razumevanje i isparvno koriscenje deponovanih engrama, ali bih je prosirila i na sposobnost adekvatnog prenosa jer smatram da je znanje pravo tek onda kada ga osoba moze preneti laiku a da ovom bude jasno.


Nije ucen onaj ko cita knjige, nego onaj ko zna sta cita.
(Rumunska narodna poslovica)
Pazi koju igru igras.

Sandzacki_sin

Zlatna sredina

(10)

  • »Sandzacki_sin« je muško

Postovi: 579

Datum registracije: 20.03.2004

Lokacija: Novi Pazar

  • Poruku poslati

4

Utorak, 15. Februar 2005

Esselamu alejkum

Šta je znanje, dakle. Ja ne mislim da je moguće dati jedinstvenu definiciju znanja. Pogotovu definiciju znanja koja bi isključila ostale definicije.
To zato što ne mislim da postoji jedno znanje i jedno neznanje. Znanja ima više vrsta, a neka najgrublja podjela bi bila na korisno, i štetno znanje. Dakle znanje od kojega će i njegov nosilac i ostali ljudi imati koristi i znanje koje nanosi štetu i njegovom vlasniku i ljudima. I po meni bi svako od ovih znanja bilo, u najmanju ruku, tema sama za sebe.
Ovo korisno ću pokušat da malo bolje objasnim, onoliko koliko sam kadar. Jer i korisnoga znanja ima više vrsta. Nadalje, pošto je ovo podforum religija, ograničit ću se samo na znanje koje je korisno iz toga aspekta (iako to nije potencirano u uvodu teme), a ovosvjetska korisna znanja može neko drugi, ako hoće, pokušat da objasni.
E sad, i ahiretskih znanja od kojih koristi ima su razna. Evo zna se da ja volim da objašnjavam primjerima i za ovo ću uzet jedan primjer. A koji je bolji primjer za ovo od dvojice velikih alima, u Kur'anu spomenutih – Musa bin Imran a.s. i Hidr a.s. i njihovo čudesno putovanje.

Ovaj događaj je opisan u Suri El Kehf 60-82:

Citirano

60. A kada Musa reče momku svome: "Sve ću ići dok ne stignem do mjesta gdje se sastaju dva mora, ili ću dugo, dugo ići"
61. I kad njih dvojica stigoše do mjesta na kome se ona sastaju, zaboraviše na ribu svoju, pa ona u more kliznu.
62. A kada se udaljiše, Musa reče momku svome: "Daj nam užinu našu, jer smo se od ovog našeg putovanja umorili."
63. "Vidi!" – reče on – "kad smo se kod one stijene svratili, ja sam zaboravio onu ribu, - sam šejtan je učinio da je zaboravim, da ti je ne spomenem -, mora da je ona skliznula u more; baš čudnovato!"
64. "E, to je ono što tražimo!" – reče Musa, i njih dvojica se vratiše putem kojim su bili došli,
65. i nađoše jednog Našeg roba kome smo milost Našu darovali i onome što samo Mi znamo naučili.
66. "Mogu li da te pratim" – upita ga Musa -, "ali da me poučiš onome čemu si ti ispravno poučen?"
67. "Ti sigurno nećeš moći sa mnom da izdržiš" – reče onaj -,
68. "a ikako bi izdržao ono o čemu ništa ne znaš?"
69. "Vidjet ćeš da će strpljiv biti, ako Bog da! – reče Musa – "i da ti se neću ni u čemu protiviti."
70. "Ako ćeš me već pratiti" – reče onaj -. "onda me ni o čem ne pitaj dok ti ja o tome prvi ne kažem!"
71. I njih dvojica krenuše. I kad se u lađu ukrcaše, onaj je probuši. "Zar je probuši da potopiš one koji na njoj plove? Učinio si, doista, nešto vrlo krupno!’
72. "Ne rekoh li ja" – reče onaj – "da ti, doista, nećeš moći izdržati sa mnom?"
73. "Ne karaj me što sam zaboravio" – reče – "i ne čini mi poteškoće u ovom poslu mome!"
74. I njih dvojica krenuše. I kad sretoše jednog dječaka pa ga onaj ubi, Musa reče: "Što ubi dijete bezgrešno, koje nije nikoga ubilo! Učinio si, zaista, nešto vrlo ružno!"
75. "Ne rekoh li ja tebi" – reče onaj – da ti, doista, nećeš moći izdržati sa mnom?"
76. "Ako te i poslije ovoga za bilo šta upitam" – reče -, "onda se nemoj sa mnom družiti. Eto sam ti se opravdao!"
77. I njih dvojica krenuše; i kad dođoše do jednog grada, zamoliše stanovnike njegove da ih nahrane, ali oni odbiše da ih ugoste. U gradu njih dvojica naiđoše na jedan zid koji tek što se nije srušio, pa ga onaj prezida i ispravi. "Mogao si" – reče Musa – "uzeti za to nagradu."
78. "Sada se rastajemo ja i ti!" – reče onaj -, "pa da ti objasnim zbog čega nisi mogao da se strpiš.
79. "Što se one lađe tiče, - ona je vlasništvo siromaha koji rade na moru, i ja sam je oštetio jer je pred njima bio jedan vladar koji je svaku ispravnu lađu otimao;
80. što se onoga dječaka tiče, - roditelji njegovi su vjernici, pa smo se pobojali da ih on neće na nasilje i nevjerovanje navratiti,
81. a mi želimo da im Gospodar njihov, mjesto njega, da boljeg i čestitijeg od njega, i milostivijeg;
82. a što se onoga zida tiče, - on je dvojice dječaka, siročadi iz grada, a pod njim je zakopano njihovo blago. Otac njihov je bio dobar čovjek i Gospodar tvoj želi, iz milosti Svoje, da oni odrastu i izvade blago svoje. Sve to ja nisam uradio po svome rasuđivanju. Eto to je objašnjenje za tvoje nestrpljenje!’


O njemu govore i neki hadisi. Tako npr. Buhari prenosi od Ibn Abbasa (ovo je samo dio hadisa, koji je prilično velik):

Jednom je Musa ustao i obratio se Izraelćanima, a kada je krenuo jedan čovjek ga upita:
- Allahov poslaniče, ima li na zemlji iko znaniji od tebe?
- Nema.
Na to ga je Allah ukorio jer znanje nije pripisao Njemu, pa mu je objavio:
- Ima jedan Moj rob na sastavu dva mora, znaniji od tebe.
- Gospodaru moj, a kako ću ga prepoznati? Upita Musa, a.s.
- Uzmi jednu ribu i stavi je u korpu pa gdje je izgubiš, tu će biti, odgovori mu Allah dž.š.

Hidr a.s. je posjedovao znanje koje je bilo zaista posebno. Evo šta kažu neki tefsiri:
Muhammed Ali es-Sabuni kaže: „Njemu je Allah podario veliku blagodat i ogromnu čast, a to su kerameti koje je Allah dao njemu da ih čini, a njegovo znanje je potpuno posebno i ne stiče se poukom nego se može postići tek sa Allahovom dozvolom. Ulema kaže: 'To je božansko znanje koje je plod iskrenosti i bogobojaznosti i naziva se „Ledunsko znanje“. Allah ga poklanja onome kom želi od onih koji svoje ibadete posvete samo Njemu, i uopšte se ne može postići učenjem i trudom, nego je ono dar Svemilosnog, koje on daje onima koje je odlikovao Svojom blizinom, evlijalukom i krametima.“

Ibn Atijje kaže: Hidrovo znanje je bilo u poznavanju skrivenih, nedostupnih stvari koje su mu objavljene, njemu nije dato samo poznavanje jasnih propisa njegovog djelovanja.“

Sejjid Kutub kaže: Nauka ovog čovjeka nije ljudska, jasna nauka čiji uzroci daju neposredne rezultate. To je neka vrsta iskonske nauke o neviđenom koju je Allah dao Musau onoliko koliko je On htio, radi mudrosti koju je On htio. Zbog toga Musa nema snage da se strpi i podnese čovjeka i njegove postupke, bez obzira što je poslanik, jer ovi postupci, prema vanjskoj manifestaciji, razumskom logikom sukobljavaju se sa odredbama koje se manifestuju pa je potrebno spoznati šta se to krije iza nedokučive mudrosti; u protivnom ti postupci bi bili čudni i izazvali bi osudu.
Dakle, ovo je jedno znanje, tj. Hidrovo a.s. znanje.

Drugo znanje je Musaovo znanje. Kao što se iz Ajeta vidi Hidr a.s. je pokušao da odvrati Musa a.s. riječima:
67. "Ti sigurno nećeš moći sa mnom da izdržiš" – reče onaj -,
68. "a ikako bi izdržao ono o čemu ništa ne znaš?"

Veli Ibn Abbas da je Hidr rekao Musau „Ti se nikako nećeš moći izdržati moje postupke, jer ja znam dio gajba Gospodara mog“

O ovome El Kurtubi kaže: „Tj. ti, Musa, nećeš moći da se strpiš na onome što budeš vidio od moga znanja, jer očigledno znanje koje ti posjeduješ ti neće to dopustiti. Kako ćeš se strpiti na onome što vidiš da je pogrješno, a uopšte nemaš predstavu o suštini mudrosti u tome, niti o ispravnosti toga. To je značenje riječi : 'a ikako bi izdržao ono o čemu ništa ne znaš?'; Jer vjerovjesnici apsolutno nikad ne odobravaju ružne stvari, niti je to njima dozvoljeno da učine. Tačnije, na osnovu navika i propisa, o Musa, ti uopšte nećeš moći prešutjeti.

Ibn Kesir kaže: Ti sigurno nećeš moći sa mnom da izdržiš; tj. nećeš imati snage da se samnom družiš kada vidiš djela suprotna tvome šerijatu, jer svako od nas ima znanje od Allaha dž.š. koje drugi od nas dvojice ne poznaje.

Na osnovu ovoga Dr. Muhammed Bekr Ismail kaže: Znanje koje je Uzvišeni Allah podario Hidru je znanje koje nije bilo od pomoći Musau i koje njegova logika nije prihvatala, jer je ono iznad dometa intelekta i njegovih predstava.
Znanje od koristi je ono znanje koje čovjek u potpunosti obuhvati svojim intelektom i posjeduje kapacitete za njegovu spoznaju. Takvo znanje proizvodi u čovjeku osjećaj prihvaćanja, smirenosti i zadovoljstva.
Ukoliko to nije slučaj, onda znanje samo šteti i nimalo ne koristi, a kao takvo u čovjekovoj duši proizvodi osjećaj nemira, tegobe i žalosti, dok u čovjekovim idejama proizvodi pravi oblak sumnji.

Buharija bilježi od Ubej b. Ka'aba, a on od Vjerovjesnika, s.aw.s. da je Hidr rekao Musau: „Ja uistinu znam ono što tebi ne treba da znaš, a ti znaš ono što meni ne treba da znam.“


Dakle, kakvo je Musaovo znanje naspram Hidrovog znanja? Musa se očito vodi šerijatom, razumom i logikom. Hidr poznaje gajb. On poznaje suštinu djela koja čini. Ne rukovodi se razumom, ne rukovodi se logikom, a ne rukovodi se ni šerijatom.
Ja bih nekom komparacijom (a ovo je samo moje mišljenje i ništa više) rekao da su ovo dva totalno različita znanja, koja u jednom insanu ne mogu postojat. I mada Musa prilazi Hidru onako kako učenik prilazi učitelju i obećava mu da će poslušan biti i da će ga bez pitanja slijediti ipak pri prvoj manifestaciji Hidrovog znanja on reaguje. Eto, Musa je bio već opomenut da neće moći da izdrži, pa je i pored te opomene molio da nastavi, obećao je… prihvatio je uvjet… sve to iskreno, ali sada kada se susreće sa praktičnim postupcima nešto u njemu govori da to zaslužuje osudu.

E sad, može se na prvi pogled učiniti da je Musaovo znanje niže od Hidrovog. Da ne pridaje značaj suštini koliko i formi i da ne može da povede insana putem spoznaje.
Ali… Musa je Poslanik. I to jedan od odabranih poslanika. Velike mudžize su mu davane. Pa on je i prije ovoga susreta govorio sa Allahom bez posrednika.
To su vrlo veliki stepeni (poželio bi ih svaki sufija :D ), koji se vezuju za šerijat i razum.

Naravno, neko može reći da je on bio Poslanik, i da ti stepeni nisu za obične ljude, već samo za odabrane. Ali zar i Hidr nije bio Poslanik?

Eto, nadam se da sam barem malo doprinio razumijevanju kompleksnosti definicije znanja.
[SIZE=3]Istina koja oslobađa je najčešće ona istina koju ljudi ne žele da čuju.[/SIZE]

5

Srijeda, 16. Februar 2005

Sandzacki sine lijepo si ispisao. Ali mogu ti reci da ono sto si ispricao tice se predmeta znanja (u onom prvom paragrafu) i djelom izvora znanja (u ostatku texta). Znanje si ipak propustio da definises iako si lijepo ispisao o znanju. A smatram da je dakako bitno govoriti o tome (predmetima znanja, a jos vise o izvorima znanja) ali ipak je najbitnije da se najprije znanje definise.

Ed je, drzim, na vrlo lijepom putu sa tim. Mislim da je to zdrav nacin posmatranja na znanje. Ali opet je to nekompletna definicija jer se ustvari tu znanje definise razumijevanjem a da bismo to cinili na isti nacin morali bi najprije da definisemo i razumijevanje :). Istina je da su razumijevanje i znanje gotovo i podudarni termini (konotacijski) te ako jedno definisemo drugim mi ustvari nismo nista definisali. Iako mi 'razumijemo' po slobodi ono sto se htjelo reci ipak mislim da smo u toj definiciji (po kojoj je znanje usko vezano za razumjevanje) ostali uskraceni za precizno definisanje. Sta podrazumjeva razumjevanje tj znanje predmeta znanja? Mislim da je dodatak od KIKI (vezan za sposobnost prenosenja) upravo najprakticniji primjer da se objasni takvo sto. A moguce je to i precizno definisati. Precizna definicija je ona kojoj nista od ovih stvari (ni izvori, ni termini, ni sustina) ne promice, niti ona istini, u bilo kom kontextu ili na bilo kom nivou proucavanja, kontrira. Uistinu moze se posle pokazati da ni edova definicija istini ne kontrira ali se sa jednog drugog stanovista moze reci da je ona ustvari neprecizna, ili nedovoljna. Tj jasna je zaista tek kad se nesto kompletnije razumije, tj kad se razumije ponajprije sta to jeste znanje :). Nisam nikakav ja sad alim pa da sam ja do tog sam dosao. Na sve sam i sam posmatrao onako kako sam u stanju da sam to postavim (a postavljao sam dosta slabije od eda), al tek sam shvacanjem neceg drugog nedovoljnost (tj nepreciznost i nejasnost toga ukoliko termini nisu jasno defnisani) shvatio.

Definiciju na osnovu koje ovo sve pisem predstavicu u sledecem postu (jer ovaj je vec predugacak). Rizikujem jer vam svim ovim povecavam 'ocekivanja' od te definicije. Pozitivnu kontru tome igra jedino to sto cu vam, nadam se, mozda i nivo paznje na nju usmeriti (jednom kad se pojavi). Bit ce moj slobodni prijevod u pitanju pa ne znam kakvog ce uticaja imati. Znam da nista ne znaci ukoliko se ne shvati :).

Unaprijed se izvinjavam na ovakvoj vrsti pisanja. Upravo sam zbog toga i potencirao da ovu temu sam porkenem (jer mi makar to donekle daje za pravo da se prema njoj malo kriticki postavljam :) ). Vise o ostalom u sljedecem postu.

Selam Alejkum.

P.S. Sandzacki sine, da bi se znanje definisalo, tj da bi se objasnilo sta je uopste znanje, nije potrebno da se odabere pojedinacan predmet znanja (zato i nije potencirano u uvodnom postu). Pri objasnjavanju toga je sasvim dovoljno da se koristi termin 'predmet znanja'. A taj predmet znanja, pa onda vrste znanja, i na kraju (ali ne ponajmanje vec ponajvise) izvori znanja su vec prica sama za sebe. Onda se mozemo usresrediti tj opredeliti da govorimo o korisnim predmetima znanja i samim tim naravno vrstama znanja koje su korisne :). Al prije toga nam ostaje definicija znanja, a onda izvori znanja. Zato nisam potencirao na smjer dalje price jer je jos porano. A i stavove prema tome trebamo onda da definisemo :). Selam alejkum.
mogu ja da se potpisem i bolje...

Utopljena u Casi

Zlatna sredina

(10)

  • »Utopljena u Casi« je žensko

Postovi: 242

Datum registracije: 01.05.2004

  • Poruku poslati

6

Srijeda, 16. Februar 2005

Ma znanje je... znanje je tanko. Niko nije mogao rechi da posjeduje globalno znanje, niti da ima more znanja, to su vishe kapljice.
Ako imash znanje iz A nemash iz B, a ako imash iz A, B, C nemash iz E, F, G, H, I itd..
Tu sam…tu sam gdje jesam. Takva kakva jesam. Moje meso. Moja krv. Moj glas. I, tudja presuda – na život. .

7

Četvrtak, 17. Februar 2005

elem znanje

Prvi put sam doveo svoje znanje u pitanje onda kad su me upitali: sta je to znanje? Pokusao sam, ali nisam umeo da odgovorim. Cak i kad sam pronasao neke definicije pokazali su mi da to opet nisam znao. Profesor koji mi je to pitanje postavio pokazao mi je da i definicije koje sam davao nisam razumio.

To sam napokon shvatio onda kad sam "shvatio" definiciju znanja koju kao najjacu i najobuhvatniju, pogotovu za svrhe obrazovanja, od tada smatram. To je definicija znanja koju je dao prof.dr. Syed Muhammad Naquib al-Attas. U svom najkracem obliku, bez daljeg pojasnjenja tj detaljnog produbljenja (koje autor na svoj nacin daje) autor znanje definise (u mom slobodnom prevodu) kao:

dospece/prispece (usul) znacenja (stvari/objekta znanja) u dusu ; ili
dolazak (wusul) duse do znacenja (stvari/objekta znanja).


Znanje se dakle sastoji od jedinica znacenja.

Bitno je da se definisu termini upotrebljeni u definiciji (a onda se valja vratiti opet na definiciju).

"Znacenje" je prepoznavanje mejsta bilo cega u sistemu. Ovo "prepoznavanje mjesta" se javlja kad relacija koju stvar ima sa drugim stvarima u sistemu postane jasna i shvacena.

"Prepoznavanje" zavisi od spceificne razlike u stvarima i esencijalne relacije medju stvarima. Ukoliko ne bi bilo razlike medju stvarima, tj ukoliko ne bi postojali red i razlika medju njima (ili pak ukoliko bi sve bile iste) znacenje stvari ne bi bilo moguce odrediti jer ne bi bilo kriterija po kojem bi rasudjivanje, razlikovanje, i razjasnjenje bili moguci.

Dakle "razumijevanje" znacenje predstavlja "prepoznavanje pravog ili odgovarajuceg mjesta stvari u sistemu". Ne zelim u ovom postu pojasnjavati termine usul i wusul, jer to vec ima veze sa necim drugim sto mislim da je bitno da obradimo, a to su izvori znanja. Dalje je potrebno govoriti o stvarima koje su pokazivatelji posedovanja znanja. Prepoznavanje je polazni osnov, ali delovanje saglasno tom prepoznavanju je nuzni propratni faktor ispravnog razumjevanja. O ovom kasnije.

Shvatanjem znacenja ovih termina moze da se prouci definicija znanja i pokusa se shvatiti njeno znacenje. (Bitno je obratiti paznju gdje dolazi znacenje, ili sta dolazi do znanja. O tome mislim da bismo mogli da pricamo. Pretpostavljam da vecina misli da se ‘spoznaje’ mozgom (a mozak se poistevoceje kod vecina sa razumom). Po ovoj definiciji spoznaje se dusom. A onda mozemo da kazemo i sta je razum jer mislim da se i o razumu bez njegove precizne definicije i razjasnjenja govori (razum jeste jedan od izvora znanja, ali sta je razum?).

Shvativsi definiciju znanja shvatio sam da ono sto sam u skoli naucio predstavlja samo malu porciju odredjene discipline znanja koja se bavi odredjenom granom delovanja ( u mom slucaju u sferi informacionih tehnologija). A onda sam se zapitao da li ono sto sam "naucio" predstavlja znanje ili samo bazu podataka/informacija na polju informacionih tehnologija. Najskromnije moram da priznam da se "znanje" ne stice jednostavnim pukim iscitavanjem svih silnih knjiga koje sam iscitao. Ono dolazi, nekad u momentima ili u delovima, sa shvatanjem, tj prepoznavanjem znacenja stvari koje se izucavaju.

Diploma koju cu steci, ako Bog da uskoro, sama po sebi predstavljace samo dokaz da sam pohadjao nastavu i polozio ispite na oderdjenom smeru odrjedjenog fakulteta. To nuzno ne podrazumijeva znanje. Pogotovu ne u danasnjim sistemu skolovanja.

InshAllah nastavicemo..



mogu ja da se potpisem i bolje...

8

Srijeda, 23. Februar 2005

Hmmm, veoma, veoma tesko pitanje. Ne ulazeci u nacin definisanja znanja od strane Attasa, jer na taj nacin nisam naucio razmisljati, pokusat cu stvari postaviti onako kako ih ja shvatam. :)

Hmmm, auh, jes nezgodno.

Poznato je da je jedno od Lijepih Allahovih Imena i El-Alim (Onaj Koji sve zna). To znaci da je Znanje vlasnistvo Njegovo. Allah dz.s. od Znanja svojeg robovima svojim daje onoliko koliko On to hoce. Allah dz.s. je od Znanja Svojeg stvorenju otkrio onoliko koliko On hoce, odnosno On svojem stvorenju od Znanja svojeg otkriva onoliko koliko On to hoce.

Dakle, Znanje ukazuje na El-Alima (Vlasnika znanja). tj. On Sveznajuci Sebe Znanjem pokazuje robu svojem, stvorenju svojem onoliko koliko to On hoce. A najvise je otkrio i otkriva Insanu.

Insan je ovdje centralno stvorenje koje je Allah dz.s. stvorio. Dao mu je djelimicnu slobodnu volju koja mu omogucava da Ga trazi. On je tako uredio da na zemlji djeluju Oni koji Pravim Putem vode i oni koji u zabludu zovu. Poslanici a.s. su predvodnici na putu dobra, a Iblis prokleti je predvodnik na putu zablude.

Poslanici a.s. pozivaju Vlasniku Znanja, tj. ukazuju na Samu sustinu Znanja, a Sejtan prokleti isto to znanje koristi (A sve je Allahovo Znanje) da bi ljude odveo i zaveo od Puta pravog, tj. od cilja znanja, a to je Allah dz.s. Dakle, Poslanici govore o El-Alimu kao Vlasniu Znanja, a Sejtan prokleti nas poziva na to da Znanje pripisemo sebi ili necemu drugom sto nije On Uzviseni.

Ja to ovako ukratko napisah. U mojoj percepciji Znanje (Ilm) nije i ne moze biti odvojeno od El-Alima, Vlasnika Znanja.

E sada u svjetlu ovog prijethodnog sto napisah, ako govorimo o znanju, sa robovske pozicije, onda je to znanje o Putu ka Spoznaji Znanja, a onda kada se do Znanja dodje uz pomoc tog Znanja ce se Spoznati i El-Alim, Onaj koji Zna, Jer je na kraju On Jedini koji Zna. Tada ce se doci do spoznaje da je Znanje jedna od osobina Uzvisenih Allahovih kojom On sebe pokazuje.

Nemoj Fingerse da te omete ovaj moj pristup stvarima, vec ti nastavi neovisno od ovog mojeg pisanja.

E sad sto se tice onog znanja koje je pohranjeno u Insana, zbog kojeg je insan poseban i jedinstven medj stvorenjima, onda cemo reci da mu je prvo potrebno znanje o Putu kako doci do znanja unutar njega samog pohranjeno. A to je znanje kojem poducavaju Vodici na celu sa Poslanicima a.s., a u sustini na celu sa Muhammedom a.s. Dakle, potreban mu je neko ko ce ga do Znanja dovesti, a koje je u njega pohranjeno. A onda ce mu to Znanje govoriti o El-Alimu, tj. rob ce tada shvatiti da je Znanje vlasnistvo Allahovo i da Ono, Znanje, govori zapravo o Njemu Uzvisenom.

Sad mi tek pade na pamet, da ja mozda te preduhitrih Fingerse i skratih ono sto si ti mozda htio lagano da izneses. Halali.

Dakle, sta je to Znanje? Koji to dio insana zna? Cime se saznaje Znanje i sta je to Znanje? Pa to je upravo onaj dio kojeg Allah dz.s. spominje kada Govori o stvaranju Adema a.s.. To je upravo onaj dio kojeg nijedno drugo stvorenje nema. E taj dio u sebi treba pronaci i onda ce nam taj dio RECI SVE. Govorit ce nam o Njemu, Uzvusen li je! Tada ce nam se stvari pokazati onakvim kakve one zaista jesu. Tada ce nam biti jasno sta to zapravo Znanje jeste. Bit ce nam tada otkrivena Tajna Znanja. E svaka Tajna ko Tajna ne bila Tajna da ne treba da se krije i cuva. Pa zato onaj ko Tajnu sazna, tj. kome je Allah dz.s. otkrije, treba to kriti, u suprotnom bit ce mu glava sa ramena odrubljena, jer je to Allahov Emer, zakon.

Zato je Hazreti Alija r.a. rekao: Date su mi dvije vrste znanja, jedno sam vam otkrio, a kada bih vam poceo o ovom drugom govoriti vi biste mi glavu sa ramena skinuli. A na drugom mjestu se kaze da je rekao: Bila bi mi prekinuta zila kucavica.

Pa pogledajmo kako su prosli Arifi Ummeta Muhammedovog a.s. Pogledajmo kako su prosli oni koji su Tajne Allahove znali i nosili ih. Pogledaj kako su prosli oni koji su te Tajne otkrivali. To tako jeste i to tako i biva i bivat ce do Imami Mehdija. I ne samo to, pogledajmo kako su Poslanici a.s. prolazili, prije svega.

Zao mi je sto nemam ovdje pored sebe Ihju od Uvazenog Imami Gazalije u kojoj on navodi govor od Hazreti Alije r.a., gdje Hazreti Alija r.a. govori o Evlijama, o tim znalcima Znanja, o tim nosiocima Znanja.
Pokusat cu nekako ih prikazati, tj. prenijeti. Lijepo bi iblo kada bi svaki onaj kojeg zanima to u originalu procitao.

Hazreti Alija r.a. je jednom prilikom govorio ispred muslimana tog vremena nesto i onda je u jednom momentu zastao i udario se u prsa i rekao: Eh, velika znanja se kriju ovdje (misleci na svoja prsa), samo kada bih ih imao nekome prenijeti. Nakon toga je poceo pricati o Arifima (poznavaocima Uzvisenog Allaha dz.s.), o njihovim osobinama i o ljepoti njihovoj, o nuru njihovom. Onda je zaplakao i rekao: Kako zudim da ih vidim i upoznam.

Subhanallah! Osjecao se je usamljenim, medju toliko tadasnjih ucenih ljudi. A to je zbog toga sto je posjedovao posebna znanja. A o njima nikome i ni sa kim pricati nije mogao.

Jedan od Allahovih Evlija koji se spominje iz tog vremena jeste i Vejsil Karani. To je bio Arif, jedna od posebnih vrsta, koji je Znanje znao. O njemu je Poslanik a.s. dosta put govorio svojim Ashabima. Cak im je govorio da ga traze u danima Hadzdza i kada ga nadju da ga zamole za Dovu.

Hmm, halalite, eto toliko.
"Tamo gdje dusa stigne, razum ne moze doprijeti. Ono sto srce ljubi, jezik ne moze izreci." - Asik Junus Emre

9

Srijeda, 23. Februar 2005

Samo da dopunim (za secundu) prethodnu iznesenu definiciju. To je da pokazem sogan dolmi da ono sto on iznosi sadrzano je vec u toj definiciji, a u kasnijem razjasnjenju (koje autor daje a ja necu jos) sve je to detaljno i obrazlozeno i razradjeno tako da tu ne ostaje nikakvih ni logickih ni faktickih nejasnoca niti promasaja. Dakle:

Znanje je dospece/prispece (BOZANSKIM PROSVETLJENJEM) znacenja (stvari/objekta znanja) u dusu ; ili
dolazak duse do znacenja stvari/objekta znanja (ljudskim trudom).

A o 'pohranjenosti' znanja u nama samima najbolje objasnjava to sto Attas kaze da je put napred (ka znanju) ustvari put "unazad" tj ka nama samim (u izvornom obliku da otkrijemo ono sto se nalazi u nama).

Jos cu reci da je dolazak znanja (ili dolazak do znanja) dvosmjerna relacija (sto se da zakljucit iz definicije). Od malog je znacaja sada raspravljati jel covjek otkriva nesto novo za sebe il otkriva ono sto je u njemu. Bitno je otkrivanje toga, shvatanje puta ka tome, i shvatanje znacaja i znacenja toga. Ono JE u nama ali ga moramo naci i traziti ga iz PRAVIH IZVORA ZNANJA. Taj put je sam po sebi olaksavajuci jer kad ste na pravom putu, i sa pravih izvora crpite znanje onda stvari same od sebe postaju sve jasnije. Vi ka njima idete a one vam se jos same otkrivaju (nizi nivo objasnjenja dvosmjernosti). Nase je da ka njemu idemo pravim putem a zna se Ko ga daje. Nase je da sebe dovedemo u stanje u kom cemo biti sposobni da prihvatimo ono sto nadjemo i kako cemo bit sposobni da to razumijemo. Putevi su mozda razliciti za pojedince, ali izvori su jasno definisani. O tom... kasnije :)
mogu ja da se potpisem i bolje...

alBazari

Profesionalac

(10)

  • »alBazari« je muško

Postovi: 772

Datum registracije: 09.12.2002

Lokacija: Novi Pazar, Sandžak

  • Poruku poslati

10

Srijeda, 23. Februar 2005


Nesto mi upravo dodje pod ruku,.. ali mi se i ne prevodi pa, eto, ko je voljan:


[SIZE=4]Knowledge is Light [/SIZE]

Imam Malik (Allah be pleased with him) said:

Knowledge is not through much transmission.
Rather, knowledge is a light that Allah places in the heart.


[Tafsir ibn Abi Hatim, 10.3180; Khatib, Jami` li Akhlaq al-Rawi, 2.174]

[SIZE=4]عن مالك بن انس رضي الله عنه قال ان العلم ليس بكثرة الرواية انما العلم نور يقذفه الله في القلب[/SIZE]

For this light to enter the heart, it must be polished, the ulema said, through sincerity, renunciation (zuhd), good works, piety, and love of Allah.


"Ko se odvaži i radi brzo biće izbavljen,
dok i tragalac koji je spor može gajiti samo nadu." (Hz. Alija)

11

Četvrtak, 24. Februar 2005

Dakle, zakljucujemo ovdje da postoje dvije vrste znanja.
Jedno je jasno i prkaticno, a drugo je Spoznajno, ono sto je u covjeka pohranjeno.

Ovo je fino dopunio AlBazari ovim navodom na engleskom, koliko sam ga dobro shvatio. Imami Malik r.a. kaze da je Znanje Nur (Svjetlost) kojeg Allah dz.s. spusta na procisceno srce. Ili kako ja poznajem, ono je vec u srcu samo treba da se srce procisti i da iz njega Nur izidje, tj. treba se sebe osloboditi da bi se kroz nase srce Nur Allahov dz.s. pokazao. Taj Nur onda zahvata sve dijeoove insana, a medju tim dijelovima i Mozak. Tada je Mozak pravi, tada mozak zna, jer se napaja sa izvora Nurelisanog srca.

A lijepo se kaze: Cuvjte se Mu'minskog pogleda, jer on vidi Nurom Allahovim.

To znaci da je on ociscen i da iz njegovog scra sija Nur, kojim on vidi stvari onakvim kakve one zaista jesu. Pa se za takvog insana kaze da je Nurli. Posto su Ashabi bili takvi oni su jasno mogli vidjet ijedan drugom Nur na licu, pa se desavalo da je jednom prilikom jedan od Ashaba neku zenu pogledao i to mu je srce malo ocrnilo i kada je usao kod drugo ovaj ga je odmah upitao, sta si to uradio? Ovaj odgovori otkud znas, jel to tebi objava dolazi? A ovaj rece, ne to je Nur kojim Allah dz.s. je pocastio Mu'mine, tj. to je Nur kojim Mu'mini vide. Ovo sam parafraziro, jer se nesjecam kako je to doslovno. Ali mislim da sam sustinu izrekao.

Dakle, nemojmo se baviti Spoznajam, koje su prave a koje ne, vec se raspitujmo za Put. Kako doci do Srca i kako ga ocistiti. Kako spoznati sebe. Kako srce ocistiti, da bi u njemu Nur zasijao. A dok to ne postignemo prodjimo se optuzivanja i pokusavanja razumijevanja stvari koje ne mozemo razumjeti i kojeg nisu moguli razumjeti oni koji Putem isli nisu.

Jedno je Abid, onaj koji robuje Allahu dz.s., po sili zakona, dakle izvrsava ibadete, a drugo je Arif, onaj koji Ga je spoznao. Nije svakom dato isto u scru, ne daje se svakom ista Spoznaja. Sjetimo se onog Beduina koji je dosao da pita za Islam i bilo mu je receno sta treba raditi i Poslanik a.s. mu je nabrojao Islamske sarte i ovaj je rekao da ce to obavljati bez da dodaje i oduzima. Onda je Poslanik a.s. rekao za njega da je Dzennetlija. To je bio kapacitet spoznaje tog Beduina. On bi se time trebao zadovoljiti. Pogresno bi sada bilo da taj beduin se pocne mijesati u stvari koje ne razumije i da sa svojeg nivo pocne sve zivo negirati i tvrditi da nema tu nikakve sustine, samo jednostavno treba klanjati, postiti, itd. i to je to. Tu bi vec njegova greska bila.

Dakle, svako se treba pozabaviti Putem, kako do Sebe spoznati, a to je nemoguce uciniti bez Vodica, jer ce se zalutati (Ucitelj bi mogla biti sljedeca tema). Pa neko citav zivot prozivi u obavljanju Ibadeta i poboznosti, ali mu ne bude nasib da neke Spoznaje velike dobije. Toliko je Allah dz.s. njemu odredio. A neko pak dostigne, tj. Allah dz.s. ga podigne u visoke deredze i otkrije mu razne Spoznaje. To ne bi smio negirati ovaj prvi. A nece negirati ako on svoj hal sagledava i sebe lijeci. Ali ako na putu zastane i pomisli da je tu kraj onda ce se uzoholiti i pocet ce da optuzuje. Tad nastaje problem.

Eto ne htjedoh ali se malo oduzi. Krene me tako. :) Halalite.

A sta je Put ka znanju? Pa u osnovi da kzemo da je su Put ka znanju Islamski Sarti. Njih treba izucavati i promisljati, jer Islamski sarti imaju i svoju Formu, spoljasnost i svoju unutarnjost, tj. znacenja. Ako to dvoje uskladimo i Spoznamo, onda se to poceti da dopire do srca naseg i u nama ce se sve vise i vise razvijati Svjesnost o Bogu. to stanje nam je obaveza postici i odrzati, tada je covjek na stupnju Salihina (Dobrog roba Allahova). E sada od tih Salihina, Allah dz.s. odabire koga On hoce za Spoznaju. Nasa je obaveza da dodjemo do stupnja Salihina, a ostalo je sve darovano znanje od Allaha dz.s., ako nam ga otkrije.

Sjetimo se da se i na sjedenju u namazu u Tehijjetu spominju ovi Salihini. Svi ce Salihini, insallah, u Dzennet. Nebitno od toga jesu li imali Spoznaja ili ne. Jer oni su Farzi Ajn obavili i Put prosli, a Darovano Znanje, daruje Allah dz.s. kome hoce iz Njemu poznatih razloga.

Hmmm... bolje da ovdje stanem, pa cu negdje nekom drugom prilikom nastaviti, jer vec je podugacko. :)
"Tamo gdje dusa stigne, razum ne moze doprijeti. Ono sto srce ljubi, jezik ne moze izreci." - Asik Junus Emre

Sandzacki_sin

Zlatna sredina

(10)

  • »Sandzacki_sin« je muško

Postovi: 579

Datum registracije: 20.03.2004

Lokacija: Novi Pazar

  • Poruku poslati

12

Četvrtak, 24. Februar 2005

Esselamu alejkum

U jednom bih se složio sa Soganom, a to je da ne treba da nas zanima definicija znanja, već put do znanja. Jer inače mi se čini da ne postoji definicija znanja koja bi bila sveobuhvatna, mada mi se jako svidjela ova Attasova.

Helemnejse, citirat ću (nova reformisana gramatika bosanskog jezika - citirat ću umjesto citiraću) jedan dio iz svog prethodnog posta:

Citirano

Znanje od koristi je ono znanje koje čovjek u potpunosti obuhvati svojim intelektom i posjeduje kapacitete za njegovu spoznaju. Takvo znanje proizvodi u čovjeku osjećaj prihvaćanja, smirenosti i zadovoljstva.
Ukoliko to nije slučaj, onda znanje samo šteti i nimalo ne koristi, a kao takvo u čovjekovoj duši proizvodi osjećaj nemira, tegobe i žalosti, dok u čovjekovim idejama proizvodi pravi oblak sumnji.
[SIZE=3]Istina koja oslobađa je najčešće ona istina koju ljudi ne žele da čuju.[/SIZE]

  • »Ibn_Izzet« je muško

Postovi: 154

Datum registracije: 18.10.2004

  • Poruku poslati

13

Petak, 25. Februar 2005

Esselamu alejkum, sandzacki, Esselamu alejkum svim mu'minima i muslimima. Pazi, ne nasjedaj na spletke izvjesnog Sogan-dolme, nemoj koristiti ono "meni se cini" "ja mislim" i slicno. Allah, Uzviseni i Plemeniti, u Kur'anu iznosi i kaze "Fa'lem ennehu la ilahe illellah" sto znaci "Pa znaj da nema boga osim Allaha." Ovo >>Fa'lem<< je imperativ- "Pa znaj", da bi znao, covjek mora uporno uciti i sticati znanje. Sogan... spominje poznate alime, a ne spoznaje koliko su oni ucili i znali pored cijeloga Kur'ana, kao imam Malik koji kaze za sebe- "U jednom dersu zapamtim 10-50 hadisa onako kako sam ih cuo" ili imam Safi'i koji zapamti stranicu Kur'ana samo sto je prouci. A zar nije to nur od Allaha, subhanehu we te'ala. A neka bude svaki od vas iskren, a pogotovu Sogan-dolma, pa neka kaze koliko je naucio Kur'ana, i koliko poznaje tedzvid, a ne ono njegove filozofije kojom ga je sejtan - utjecemo se Allahu od njega- ubijedio da nesto zna. Prva objava je takodjer imperativ- IKRE' BISMI RABBIKELLEZI HALEK. Koga vidim da se poziva iskljucivo na NASS- KUR'AN I SUNNET, a uz to da se drzi teme i dokaza, a ne pukog kelamisanja, u kom nema bereketa, kao sto je kod Sogan-dolme. Ovo je samo u ime Allaha, i reagujem kad osjetim emanet i obavezu. "Ti posavjetuj, a zaista savjet koristi vjernicima." "Ti reci->>Gospodaru, Ti moje znanje povecaj.'' A zavrsicu svoj govor hadisom- "Allahu moj, utjecem Ti se od znanja od kog koristi nema." NAPOMENA ZA SOGAN-DOLMU- "ZAHVALI ALLAHU STO SAM TI OVOLIKO POSVETIO VREMENA, JER OBRATIM SE KAD VIDIM DA CE BITI EFEKTA, A KOD TEBE TO NITI NAZIREM. A TEBE BRATE, SANDZACKI VOLIM U IME ALLAHA, JER VJERUJEM DA CES PRIHVATITI SAVJETE. VE-L-HAMDULILLAHI RABBIL-ALEMIN.

Babbha

Profesionalac

(10)

  • »Babbha« je muško
  • »Babbha« je zabranjen

Postovi: 1.336

Datum registracije: 23.07.2002

Lokacija: Neznash za to mesto... nisam ti prichao nikad...

  • Poruku poslati

14

Petak, 25. Februar 2005

iha....

?( 8) ;( 8o :] :( :)) X( :) :P ;) :rolleyes: :klanja: (o) o| xx( Znanje - Imanje :D

:D :O
Dnevno: http://babbha.blogspot.com
Can't Rain All The Time

Root

Profesionalac

(10)

  • »Root« je muško

Postovi: 602

Datum registracije: 01.06.2003

Lokacija: Novi Pazar

  • Poruku poslati

15

Petak, 25. Februar 2005

Citirano

Orginal od Bazari:
Nesto mi upravo dodje pod ruku,.. ali mi se i ne prevodi pa, eto, ko je voljan:


8)

16

Subota, 26. Februar 2005

Od ovog jednog brata mi se svi dzinni prestravise, vjerujes jedva disem, a i poceo sam da se koprcam. Izgleda da hoce da izadje iz mene. Samo eto treba mozda neko motkom jednom dobrom da shine po meni i da vikne na mene i vjerovatno ce izac!

Fala ti dragi brate sto mi pomazes, da te Uzviseni Allah subhanehu we te'ala nagradi. Ili kako to jos ljepse zvuci DzezakAllah hajren. :)

Jednom prilikom Dzibril a.s. je donio Muhammedu a.s. suhufu na kojoj je bio spisak od 80 munafika (imenom i prezimenom) koji klanjaju za njim. Poslanik a.s. nije rekao imena tih koji su se na tom spisku nalazili, vec je samo rekao dzema'atu (Ibn Izzet kakav mi je ovaj Ajn?) da u dzema'atu ima 80 munafika (samo je jednoj osobi otkrio imena).

Covjek kojem je za zivota obecan Dzennet, Hazreti Ebu Bekir Es-siddik r.a. (jel se ovako pise Ibn Izzete? ti gledaj hocu li koji harf propustit.), je odmah dosao Poslaniku a.s. i pitao ga: "Ja Resulallah, jesam li ja jedan od njih?"

Subhanallah! (jel se ovako pise Ibn Izzet?) Obecan mu je Dzennet za zivota a on dolazi i pita jel jedan od munafika. A danas ne da ima ljudi koji misle da su vec u dzennetu i da su na Pravom putu, nego jos idu i uznemiravaju ljude gdje stignu, ohole se prema njima. Izlaze iz dzamije uzdignutih glava kao da su iznad svih. Zemljom hode gordo, kao da su vec svoje mjesto u dzennetu vidjeli!

Allah subhanehu we te'ala kaze u Kur'an-i-kerimu (jel ovako Ibn Izzete?): "Zasto hodite zemljom kao da cete da je probijete!?"

Ibn Izzete, jel po tebi samo treba uspostaviti Serijat i to je to? Ima li kakvih znacenja taj Serijat? Zasto je namaz formiran onako kako je formiran? Sta znace dijelovi namaza? Sta znaci Pocetni tekbir (Iftitahi tekbir - jel tako?), sta nam taj tekbir govori? Sta znaci stajanje u namazu? Sta znaci Rukju? Sta znaci sjedenje? Zasto dvije sedzdzde u namazu kad je Allah subhanehu we te'ala Jedan (Vahid - jel tako?)? Zasto selam na desnu, pa onda na lijevu stranu?

Koje su radnje Srca u namazu? Sta je nefs? Sta je kibur? Sta je rijaluk? Sta je srdzba? Sta je to skriveni sirk? Sta je to Kjaba?

Hajde Bujrum, kad si tako havijezan. Ukljuci se u razgovor.

Ja ne padam na one fore: "TAKO MI ALLAHA DZ.S. TO JE SIIIIIIIIIIIRK!!!!!" Ne, ne, ja na to ne padam. Ja razmisljam, ja ne filozofiram. Mozak je za to dat, zar ne?

Hajde i ti sa nama ovdje malo razmisljaj. Ali pazi nije ti obaveza (Farzi 'Ajn - jel tako Ibn Izzete? Eh, sto nisi pored mene pa da ti uzivo izgovorim ovo Ajn iz petnih zila).

Reci mi, hoce li biti hafiza Kur'ana koji ce uci u dzehennem? Ha?

Itd. Ima dosta toga. Bujrum. Allah dz.s. je Onaj koji Uputu daje. Svaki onaj koji sebi tu osobinu pripise pocinio je Sirk!!! A Sirk je neoprostiv grijeh, zar ne, IBN IZZETE? I gdje nadjete uvijek ovo IBN, EBU, itd.
to treba nesto da nam kaze, ili?

Haj ovija mojija dzinna, samo sto izasli nisu. :)
jos kad bismo se uzivo vidjeli pa da me preseces pogledom jednom izasli bi sto posto. Onaj pogled onako ljut. :) Rukju meni treba! I to ne jedu nego jedno desetak, jer ja sam pun ko shishe dzinna. :) Kako me samo osjeti, subhanallah! :)

"Tamo gdje dusa stigne, razum ne moze doprijeti. Ono sto srce ljubi, jezik ne moze izreci." - Asik Junus Emre

nparis

Učenik

(10)

  • »nparis« je muško

Postovi: 65

Datum registracije: 22.01.2004

Lokacija: paris

  • Poruku poslati

17

Subota, 26. Februar 2005

Sogan dolma:
Od ovog jednog brata mi se svi dzinni prestravise, vjerujes jedva disem, a i poceo sam da se koprcam. Izgleda da hoce da izadje iz mene. Samo eto treba mozda neko motkom jednom dobrom da shine po meni i da vikne na mene i vjerovatno ce izac!

Masallah
Crnom zemljom kada me zaspu ne pomosli da me nema, Sunce, Mjesec zar nestaju sa njihovim zalascima .

  • »Ibn_Izzet« je muško

Postovi: 154

Datum registracije: 18.10.2004

  • Poruku poslati

18

Subota, 26. Februar 2005

Citirano

Orginalno od Sogan-Dolma
Od ovog jednog brata mi se svi dzinni prestravise, vjerujes jedva disem, a i poceo sam da se koprcam. Izgleda da hoce da izadje iz mene. Samo eto treba mozda neko motkom jednom dobrom da shine po meni i da vikne na mene i vjerovatno ce izac!

Fala ti dragi brate sto mi pomazes, da te Uzviseni Allah subhanehu we te'ala nagradi. Ili kako to jos ljepse zvuci DzezakAllah hajren. :)

Jednom prilikom Dzibril a.s. je donio Muhammedu a.s. suhufu na kojoj je bio spisak od 80 munafika (imenom i prezimenom) koji klanjaju za njim. Poslanik a.s. nije rekao imena tih koji su se na tom spisku nalazili, vec je samo rekao dzema'atu (Ibn Izzet kakav mi je ovaj Ajn?) da u dzema'atu ima 80 munafika (samo je jednoj osobi otkrio imena).

Covjek kojem je za zivota obecan Dzennet, Hazreti Ebu Bekir Es-siddik r.a. (jel se ovako pise Ibn Izzete? ti gledaj hocu li koji harf propustit.), je odmah dosao Poslaniku a.s. i pitao ga: "Ja Resulallah, jesam li ja jedan od njih?"

Subhanallah! (jel se ovako pise Ibn Izzet?) Obecan mu je Dzennet za zivota a on dolazi i pita jel jedan od munafika. A danas ne da ima ljudi koji misle da su vec u dzennetu i da su na Pravom putu, nego jos idu i uznemiravaju ljude gdje stignu, ohole se prema njima. Izlaze iz dzamije uzdignutih glava kao da su iznad svih. Zemljom hode gordo, kao da su vec svoje mjesto u dzennetu vidjeli!

Allah subhanehu we te'ala kaze u Kur'an-i-kerimu (jel ovako Ibn Izzete?): "Zasto hodite zemljom kao da cete da je probijete!?"

Ibn Izzete, jel po tebi samo treba uspostaviti Serijat i to je to? Ima li kakvih znacenja taj Serijat? Zasto je namaz formiran onako kako je formiran? Sta znace dijelovi namaza? Sta znaci Pocetni tekbir (Iftitahi tekbir - jel tako?), sta nam taj tekbir govori? Sta znaci stajanje u namazu? Sta znaci Rukju? Sta znaci sjedenje? Zasto dvije sedzdzde u namazu kad je Allah subhanehu we te'ala Jedan (Vahid - jel tako?)? Zasto selam na desnu, pa onda na lijevu stranu?

Koje su radnje Srca u namazu? Sta je nefs? Sta je kibur? Sta je rijaluk? Sta je srdzba? Sta je to skriveni sirk? Sta je to Kjaba?

Hajde Bujrum, kad si tako havijezan. Ukljuci se u razgovor.

Ja ne padam na one fore: "TAKO MI ALLAHA DZ.S. TO JE SIIIIIIIIIIIRK!!!!!" Ne, ne, ja na to ne padam. Ja razmisljam, ja ne filozofiram. Mozak je za to dat, zar ne?

Hajde i ti sa nama ovdje malo razmisljaj. Ali pazi nije ti obaveza (Farzi 'Ajn - jel tako Ibn Izzete? Eh, sto nisi pored mene pa da ti uzivo izgovorim ovo Ajn iz petnih zila).

Reci mi, hoce li biti hafiza Kur'ana koji ce uci u dzehennem? Ha?

Itd. Ima dosta toga. Bujrum. Allah dz.s. je Onaj koji Uputu daje. Svaki onaj koji sebi tu osobinu pripise pocinio je Sirk!!! A Sirk je neoprostiv grijeh, zar ne, IBN IZZETE? I gdje nadjete uvijek ovo IBN, EBU, itd.
to treba nesto da nam kaze, ili?

Haj ovija mojija dzinna, samo sto izasli nisu. :)
jos kad bismo se uzivo vidjeli pa da me preseces pogledom jednom izasli bi sto posto. Onaj pogled onako ljut. :) Rukju meni treba! I to ne jedu nego jedno desetak, jer ja sam pun ko shishe dzinna. :) Kako me samo osjeti, subhanallah! :)





Esselamu 'alejkum, u svako doba sam na raspolaganju, gdje god zelis da se nadjemo i razgovaramo. :) I slazem se za neke stavke iz ovog tvog teksta Sogan-dolma, preciznije ono s pocetka teksta i s kraja. Wesselamu 'alejkum we rahmetullahi we berekatuh. Dakle, u svako doba gdje god zelis, ja sam ti na raspolaganju. Wel-hamdulillahi rabbil 'alemin.

Sandzacki_sin

Zlatna sredina

(10)

  • »Sandzacki_sin« je muško

Postovi: 579

Datum registracije: 20.03.2004

Lokacija: Novi Pazar

  • Poruku poslati

19

Nedjelja, 27. Februar 2005

Esselamu alejkum

Hteo bih samo da skrenem pažnju na neke vrlo, vrlo opasne stvari koje su se provukle kroz Soganov post.

Zloupotreba riječi!!!
Ismijavanje ovom glasu Ajn i uopšte pravilnom izgovaranju Ajeta, hadisa i drugim Arapskim terminima je vrlo opasna stvar. Ali da ne bih ja ovdje nešto razglabao, pozvat ću se na šehida Sejjida Qutba i njegov tefsir.

Kaže Allah dž.š.
“O vjernici, ne služite se riječima: “ra'ina”, nego recite: “unzurna” i slušajte! A nevjernike bolna patnja čeka.” (2/104)
Neka druga kazivanja podsjećaju da je uzrok zabrani upotrebe termina "ra'ina" bio to što su bezumnici Jevreja bili skloni da ovaj termin upotrebljavaju u govoru, a mislili su na vjerovjesnika, alejhi-s-selam, ali su ga izgovarali mutavo tako da on ima drugo značenje proizvedeno od riječi re'aune, lahkomislenost. Oni su se pribojavali da psuju i grde Verovjesnika, alejhi-s-selam, otvoreno, pa su iznalazili i služili se drugim metodima da ga psuju na skriveni i kriminalni način, čime se služe samo luda djeca. Zbog toga je došla zabrana vjernicima da koriste ovaj termin kojim su se služili Jevreji. Muslimanima je naređeno da ga zamijene sinonimom koji ima značenje koje ludaci neće moći iskriviti i izmijeniti, da bi ovaj beznačajni i glupi cilj Jevreja propao.


Nipodaštavanje liječenja Kur'anom!!!
Ismijavanje sa kur'anskim liječenjem od sihira, uroka i džinna, kada se zna da je Rukja metod koji je postojao u vrijeme poslanika s.a.w.s.


Nipodaštavanje vrijednosti učenja Kur'ana!!!
Ovo zapitkivanje o hafizima koji će ući u džehennem ne bi trebalo ići odvojeno od predaja koje govore o efdalnosti učenja Kur'ana. No samo pitanje u ovoj temi se i može tolerisat, ali ismijavanje u Ringu, gdje veli:

Citirano

Brate Pauk pazi kako se izrazavas, jer ako ti dodje Ibn Izzet gotov si. More bit ti i glava sa ramena odleti.

Naime, nije Dawa ili Dava, vec DA'WA. Dakle, ima Ajn tu.
Subhanallah, brate kolko znas Sura napamet? Ha!?

Ko zna vise Sura iz Kur'ana napamet. ja il ti!!!??? Ha!?


Ne može doprinijeti ničem drugom osim da se neki vidjevši to i sami odvaže i počnu da tako govore o učenju kur'ana i učačima.
[SIZE=3]Istina koja oslobađa je najčešće ona istina koju ljudi ne žele da čuju.[/SIZE]

20

Nedjelja, 27. Februar 2005

Hmmm... Sto se tice ovih kritika od strane Sandzackog sina reci cu da su na mjestu i da ih prihvatam.

Svjestan sam toga da se mogu drugi povesti za ovim mojim primjerom i u pogresnom kontekstu sve to shvatiti. Moj kontekst nije bio takav, jer mi nije cilj, neuzubillah, da ismijavam bilo sta sto je sveto.

Mojim pisanjem sam zelio samo ukazati na neke stvari koje neka braca naglasavaju i misle da je to vrhunac mudrosti ako to tako znas ili ako nesto pravilno izgovaras. Naravno treba nauciti pravilan izgovor, ali to nije sve.

Naravno da su fadileti ucenja Kur'ana ogromni, za to i predaje postoje, koje o tome govore. Medjutim, postoje i predaje koje govore o tome da ce biti hafiza koji ce u dzehennem, jer im je Kur'an bio sam na jeziku.

Nadam se Sandzacki sine da se razumijemo. Ja se slazem i sa tim da, Sandzacki sin naznaci sve postove u kojima je on uvidio to i da se oni pobrisu, jer ja tu mogucnost nemam. Onaj koji je treba o to procitati je procitao i postovi vise ne moraju stojati tu gdje jesu.

Bujrum Sandzacki sine, vidi koji je moderator zaduzen i ukazi mu na svaki post moj koji ti zapadne za oko, po ovom pitanju. Ovo zaista ozbiljno kazem.

I halalite.
"Tamo gdje dusa stigne, razum ne moze doprijeti. Ono sto srce ljubi, jezik ne moze izreci." - Asik Junus Emre

Social bookmarks